Poljanski rokopis je najverjetneje nastal ob koncu 18. ali v začetku 19. stoletja v kapucinskem samostanu v Škofji Loki. Zemljepisno se uvršča na področje rovtarske narečne skupine, močno zaznamovane ...z gorenjskimi narečnimi inovacijami, medtem ko je bila v času njegovega nastanka na tem področju aktualna osrednjeslovenska ali kranjska knjižna različica. Avtor rokopisa ni znan, lahko pa opredelimo naslovnika, namen nastanka besedila in razmerje do znanih predlog, versko-politične razmere v času nastanka in vpliv teh dejavnikov na jezikovno podobo rokopisa. Analiza posameznih glasovnih pojavov pokaže, da je avtor rokopisa upošteval tako protestantsko knjižno tradicijo kot tudi sočasno osrednjeslovensko knjižno različico, značilni pa so tudi številni gorenjsko-rovtarski narečni pojavi, ki za takratno osrednjeslovensko knjižno različico niso bili sprejemljivi.
Mjesto Preko je pripadalo župi sv. Eufemije u Sutomišćici do 1770. godine, kada se odvojilo u posebnu župu. U 18. stoljeću su postojale u župi sv. Eufemije sljedeće bratovštine (skule): bratovština ...s(ve)te Eufemije u Sutumišćici zvana Vela skula, bratovština Tila Isusova (Corpus Domini), koje su vjerojatno postojale i prije 18. st., bratovština Gospe Karmena i Duš od Purgatorija od 1743. do 1821., bratovština sv. Sakramenta i bratovština sv. Josipa. U svim ovim bratovštinama su članovi (bratimi) bili i mještani Preka. Na području mjesta Preko je vjerojatno i ranije postojala bratovština Gospe od Luzarija u kojoj su članovi bili uglavnom Prečani, a koja je spomenuta 1675. na listu papira ispisanom kurzivnom glagoljicom, odnosno prijepisu koji je sačuvan iz “libra koga učini pokojni don Tome Mičić parokijan godišća Gospodinova 1675. miseca agusta na 2”, a odnosi se na popis “od lašev ki imaju davati stariću ulja crikvi sv. Fume” . Od te bratovštine ostao je sačuvan kvateran od 1778. do 1845. godine (bez kapitula). Nakon odvajanja župe Preko od župe Sutomišćica osnovana je bratovština Gospe od Karmena i Duš od Purgatorija. U članku je prikazan način djelovanja i važnost bratovština za kakvoću življenja ljudi nekog mjesta, njihovo edukativno djelovanje na svim područjima ljudskog života, međusobna povezanost, suradnja i pomaganje, te sličnost pravila (kapitula) s ostalim otočkim bratovštinama. Većina citata je transliteracija tekstova pisanih kurzivnom glagoljicom.
