Based on available archival records and relevant literature, this article provides an overview of the economic investments of the Yugoslav Federation and the Republic of Serbia in Kosovo and ...Metohija, as an autonomous area, i.e. Province, from the end of the Second World War to the 1970s. Following the analysis of the competent Party and State bodies, the political influence of the leadership of the Yugoslav Federation on the adoption and implementation of long-term unsustainable and populist measures aimed at preserving peace in Kosovo and Metohija is described.
U radu su autori obradili nekoliko dosad nedovoljno poznatih hrvatsko-albanskih kulturnih odnosa, sagledanih ponajviše kroz prizmu odnosa Dubrovnika s albanskim područjima i Kosovom. Kroz osobnost ...nadbiskupa Petra Bogdanija iz 17. stoljeća ukazalo se na kulturološki okvir bilježenja prvih rimskih natpisa u Skadru, ali i na novovjekovne i srednjovjekovne epigrafike na području Albanije i Kosova, s iznimno važnim natpisima iz crkve sv. Srđa i Bakha na Bojani.
The authors deal with several insufficiently explored Croatia‒Kosovo cultural relations through the prism of Dubrovnik’s connections with Albanian areas and Kosovo. In the context of archbishop Petar Bogdani's personal idiosyncrasy in the 17th century, the authors point out the cultural framework of recording the first Roman inscriptions in Shkoder, as well as modern and medieval epigraphs in Albania and Kosovo, and inscriptions from the Church of Saint Sergius and Bacchus on the Bojana River.
Ovaj rad je pokušaj autora da podseti domaću i međunarodnu naučnu javnost na kontinuitet albanskog nasilja nad Srbima u XX veku. Velikoalbanska iredentistička aktivnost između dva svetska rata imala ...je snažnu podršku fašističkih sila, zainteresovanih za razbijanje novonastale jugoslovenske države. Bila je to u prvom mestu fašistička Italija i Treća komunistička internacionala (Kominterna) sa sedištem u Moskvi. Velikoalbanski „Kosovski komitet” se početkom 1920. godine povezao sa Kominternom. Italija je neposredno podržavala akcije albanskih terorista (kačaka) u Jugoslaviji u godinama posle Prvog svetskog rata. „Vođe tog pokreta Hasan Priština i Mustafa Kroja dobijali su od italijanske vlade u početku 50 000 lira mesečno, kasnije oko 200 000 od septembra 1927. godine znatno više”. Na Beogradskom univerzitetu formirana je 1935. godine tajna studentska organizacija „Besa” s osnovnim programskim opredeljenjima da radi na priključenju Kosova i Metohije Albaniji. Idejne vođe tajne terorističke organizacije bili su Ćazim Blaca, Šaip Mustafa i Ibrahim Ljutva, a njihov osnovni zadatak bio je da na univerzitetu stvore atmosferu o neophodnosti stvaranja Velike Albanije, da formiraju oružane formacije u i datom momentu krenu sa terorističkim akcijama. Finansiralo ju je albansko i italijansko poslanstvo u Beogradu.
Razvoj antropometrijskog profila kraniofacijalne regije određene populacije važan je multidisciplinarni zadatak. Svrha istraživanja bila je utvrditi antropometrijske mjere i istražiti spolni ...dimorfizam s obzirom na varijable lica među odraslom populacijom kosovskih Albanaca. Ispitanici i metode: Uzorak je uključivao 204 studenta Stomatoloskog Odseka, Medicinskog Fakulteta, Sveuciliste u Pristini, Kosova. Direktnom metodom na svakom je subjektu provedeno 8 standardnih antropometrijskih mjerenja na licu digitalnom pomičnom mjerkom s točnošću od 0,01 mm (Boss, Hamburg, Njemačka). Izračunati su normativni podaci i rangovi postotaka. Analizirane su spolne razlike u varijablama lica s pomoću t-testa za neovisne uzorke (p < 0,05). Za svaku dobivenu mjeru lica izračunat je indeks spolnog dimorfizma (ISD) i postotak spolnog dimorfizma. Rezultati: Normativni podaci za sva antropometrijska mjerenja lica kod muškaraca bili su veći nego kod žena. Muške prosječne standardne vrijednosti statistički su se značajno razlikovale od ženskih (p > 0,05). Najveći indeks spolnog dimorfizma
(ISD-a) pronađen je za visinu donje trećine lica s 1,120, za koju je utvrđen i najveći postotak spolnog dimorfizma, 12,01 %. Najmanji ISD pronađen je za interkantalnu udaljenost s 1,022, uz najmanji postotak
spolnog dimorfizma, tj. 2,23 %. Zaključak: Na temelju dobivenih rezultata uspostavljene su antropometrijske norme lica za odraslu populaciju kosovskih Albanaca. Spolni dimorfizam potvrđen je za svaku mjeru lica.
Rad je temeljen na kvalitativnim intervjuima s Albancima iz Kosova, zlatarima (katolicima iz Prizrena) i pekarima (muslimanima iz regije Hasi) koji žive u Zagrebu. Kazivači su ekonomski migranti i ...njihovi potomci koji su tijekom suživota u Jugoslaviji na prostor Republike Hrvatske dolazili raditi, posebice u turistička mjesta na jadranskoj obali. Većina ovih sezonskih migracija pretvarana je u trajna preseljenja u grad Zagreb, a raspadom Jugoslavije, ovi su migranti postali pripadnici nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Koristeći etnografiju pojedinačnoga, na osnovi teorija migracijskih sustava, teorija o društvenoj i kulturnoj integraciji te transnacionalnoj teoriji cilj je rada bio istražiti njihova življena migrantska iskustava. U radu se prikazuju uzroci migracija i remigracija, razlozi i intenzitet (ne)pretvaranja sezonskih u trajne migracije, učenje zanata i etničko poduzetništvo. Istražujući njihov život u Zagrebu, zanimala nas je njihova svakodnevica, odakle biraju bračnog druga, kojim jezikom govore, na koje su načine povezani s mjestom podrijetla, participiraju li u migrantskim društvima te kako provode slobodno vrijeme.
Parts of various accounts from the period of World War I: an officer of the Serbian Army interrogates a group of Albanians, the soldiers give them presents. The Serbian and French artillerymen. ...Abandoned cannons and ammunition. The Serbian artillery in action. The Austrian trench cannon in action. Demolished buildings in the unknown French town.
Delovi raznih storija iz perioda Prvog svetskog rata: oficir srpske vojske saslušava grupu Albanaca, vojnici im dele poklone. Srpki i francuski artiljerci. Napušteni topovi i municija. Srpska artiljerija u dejstvu. Austrijski rovovski top u dejstvu. Srušene zgarde u nepoznatom francuskim gradu.
This monograph is about the ongoing, unstable reconstruction of spaces and places in the village of Dhërmi/Drimades of southern Albania. It is based on twelve months of anthropological field research ...in that village. Particular consideration is given to the process of reconfiguration and redefinition of the meanings that pertain to the village and its people. The monograph focuses on local peoples’ biographies, oral histories, rhetorical claims, and their everyday discourses, through which it is shown how the meanings of the village are reconstructed through interrelations of the locals with other people and places. The underlying theme is the continuity of movements and interrelations through which the local people of Dhërmi/Drimades recreate and reproduce the sense of locatedness of “their” village and themselves.
Problem istraživanja odnosio se na žene i njihovu ulogu u obiteljskim poduzećima na primjeru albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Predmet istraživanja bila su obiteljska poduzeća albanske ...nacionalne manjine u Hrvatskoj. Cilj je bio istražiti temeljne značajke i ulogu žena u obiteljskim poduzećima pripadnika albanske manjine u Hrvatskoj, a svrha je bila ukazati na potrebu jačanja uloge žena u obiteljskim poduzećima koja može pridonijeti jačanju poduzeća, ali i jačanju te razvoju ženskih prava. Istraživanjem su se pokušali pronaći odgovori na sljedeća istraživačka pitanja: kakva je sadašnja situacija sa zapošljavanjem albanskih žena u Hrvatskoj, kako su žene uključene u rad i razvoj poduzeća te koja je njihova uloga u obiteljskim poduzećima? Koristile su se sljedeće metode: pregled literature i sekundarnih izvora te anketno ispitivanje na uzorku od 64 ispitanika – 32 muškarca i 32 žene. Rezultati su pokazali da 75% ispitanica i 63% ispitanika smatra kako je njihovo poduzeće rezultat bračnog poduzetništva pri čemu je 84,3% žena zaposleno u obiteljskim poduzećima, dok je samo 15,7% njih vlasnica ili suvlasnica u poduzeću. Također, udio od 90% ispitanica i 63% ispitanika smatra kako bi supruge poduzetnika trebale imati formalni vlasnički udio u poduzećima. Iz istraživanja se može zaključiti kako je većina ispitanika fokusirana na tri najznačajnije albanske djelatnosti: zlatarstvo, slastičarstvo i pekarstvo. Kad je riječ o zapošljavanju albanskih žena u Hrvatskoj, može se reći da na tržištu rada nisu u povoljnom položaju te da je većina zaposlena u obiteljskim poduzećima. Žene sudjeluju aktivno u radu poduzeća i uključene su u donošenje poslovnih odluka, ali velika većina ispitanica nema formalni vlasnički udio u poduzeću. Usprkos tome, one imaju veliki utjecaj u poduzeću, ali je njihova uloga još veća u obitelji gdje sebe karakteriziraju kao odgajateljice i čuvarice albanskog jezika, običaja i kulture.
Ovaj rad bavi se ostvarivanjem neovisnosti Kosova i Abhazije te uspoređuje ta dva slučaja ističući ključne prednosti i nedostatke borbe za neovisnost i međunarodno priznanje Kosova i Abhazije. Većina ...današnjih država stvorena je u posljednjih stotinjak godina kao rezultat procesa dekolonizacije i raspada multietničkih država. Velike svjetske sile, ponajprije SAD i Rusija, u slomu jednih i stvaranju novih država vide svoju šansu za širenje utjecaja i jačanje moći držeći se maksime, koja se pripisuje Machiavelliju, da cilj opravdava sredstvo, dok se međunarodno pravo vješto zaobilazi, a politički saveznici samo slijede politike koje diktiraju ti centri moći. Rad donosi kratak povijesni pregled izgradnje kosovske i abhaske države i analizira momente koji su ključni za njihov status danas.
This study is based on multi-sited fieldwork carried out in southeast Kosovo (Gnjilane with its surrounding villages and Vitina enclave) and among persons displaced from this area to Smederevo, ...Vranje, and Vranjska Banja. The terrain was defined as a network of localities. Research, in the narrower context, was carried out between 2003. and 2006. The aim was to examine the relation between ethnic and other forms of identification (religious, regional, gender) in a context that had undergone profound change since 1999, when an international protectorate had been set up for the region. The focus was placed on ethnic and other collective identities constructions within the discourse of the community, seen in many aspects but most significantly, in discursive creation of others. Kosovo was populated by many significant others, close or distant, as well by those who could at the same time, be affiliated with both categories. Identity discourses about other / others represent a negative in regards to formation, shaping and expressions of various and leveled discourses of self-identification. In the post-war context, in radically changeable ethnic and social milieu, within the Serbian community several processes of articulation and re-articulation of identity are being open. The discourse about the other / others is part of a broader discursive identity complex, which encompasses other topics as well: the protectorate, everyday life in the enclave, migration, rapid changes in family structure and roles, the wedding, holidays of the calendar cycle, the role and importance of the Orthodox Church in the new context, etc.
Rad se zasniva na multilokalnom terenskom istraživanju srpske zajednice jugoistočnog Kosova (Gnjilane sa okolnim selima, enklava Vitina, raseljeni sa ovog područja u Smederevu, Vranju i Vranjskoj Banji). Teren je koncipiran kao mreža lokaliteta. Istraživanje, u užem smislu, obavljano je u periodu od 2003. do 2006. godine. Istraživanje je imalo za cilj da u situaciji duboko izmenjenog konteksta od 1999. godine i uvođenja međunarodnog protektorata na Kosovu sagleda odnos između etničke i drugih oblika identifikacija (religijske, regionalne, lokalne, rodne). U fokusu je konstrukcija etničkog i drugih oblika kolektivnog identiteta u diskursu pripadnika zajednice, koja se ogleda u mnogim aspektima, a jedan od glavnih je diskurzivno oblikovanje drugih. Na Kosovu je postojalo mnoštvo značajnih drugih, kako bliskih tako i dalekih, kao i onih koji su u isto vreme mogli biti i jedno i drugo. Identitetski diskursi o drugom / drugima predstavljaju negativ u odnosu na koji se formiraju, oblikuju i izražavaju različiti i slojeviti diskursi samoidentifikacije. U posleratnom kontekstu, radikalno promenjenom etničkom i socijalnom pejzažu, u okviru srpske zajednice otvaraju se procesi artikulacije i reartikulacije identiteta, i problematizuju se njegovi različiti oblici. Diskurs o drugom / drugima predstavlja deo šireg identitetskog diskurzivnog kompleksa koji sačinjavaju i druge teme: protektorat, svakodnevica u enklavi, migracija, rapidne promene u porodičnoj strukturi i ulogama, svadba, praznici kalendarskog ciklusa, uloga i značaj pravoslavne crkve u novom kontekstu, itd.
PDF
