Cilj je ovog rada predstaviti model sustava za predlaganje digitalnih obrazovnih igara temeljen na ontologiji kao potporu stručnjacima edukacijsko-rehabilitacijskog profila u unapređenju ...odgojno-obrazovnog procesa svojih učenika. Predstavljeni model služit će u dizajnu i razvoju prototipa sustava za predlaganje digitalnih obrazovnih igara kako bi se stručnjacima edukacijsko-rehabilitacijskog profila olakšao proces odabira prikladnih digitalnih obrazovnih igara za svoje učenike. U modelu korisnik sa sustavom komunicira preko korisničkog sučelja koji se sastoji od forme za prijavu i registraciju korisnika, forme za unos i ažuriranje podataka o učeniku, forme za komentiranje digitalnih obrazovnih igara i prikaz komentara, sučelja za prikaz svih učenika, sučelja za prikaz rezultata predlaganja te sučelja za prikaz detalja o digitalnoj obrazovnoj igri. Logički sloj sustava sastoji se od modula za autentifikaciju korisnika, za prikaz, unos i ažuriranje profila učenika, za predlaganje digitalnih obrazovnih igara, za ocjenu digitalnih obrazovnih igara te modula za transformaciju. Realizacija modela sustava prezentirana je UML dijagramima (dijagram slučajeva korištenja i dijagrami aktivnosti) jer u fokus stavljaju korisnika sustava i njegovo iskustvo rada sa sustavom. Doprinos se u ovom radu očituje kroz kreirani model sustava za predlaganje digitalnih obrazovnih igara temeljen na ontologiji za učenike s intelektualnim teškoćama.
The aim of this paper is to present an ontology-based system model for recommending digital educational games that supports experts in the field of special education in improving the learning process of their students. The model presented serves to design and develop a prototype for recommending digital educational games to help special education teachers select appropriate digital educational games for their students. In the model, the user interacts with the system through a user interface consisting of a user login and registration form, a form for entering and updating student data, a form for commenting on digital educational games and displaying comments, an interface for displaying all students, an interface for displaying recommendation results, and interface for displaying details about the selected digital educational game. The logical layer of the system consists of a module for user authentication, a module for displaying, entering and updating student profiles, a module for recommending digital educational games, a module for evaluating digital educational games and a transformation module. The implementation of the system model is represented with UML diagrams (use case diagram and activity diagrams) as the focus is on the user of the system and their experience when working with the system. The scientific contribution in this paper is manifested through the created ontology-based model of the system for proposing digital educational games for students with intellectual disabilities.
Članak analizira podružnicu Narodne banke izgrađenu 1935.-1936. na dubrovačkim Pilama. Promatra se u kontekstu međuratne arhitekture Dubrovnika, Jugoslavije i opusa Bogdana Nestorovića za Narodnu ...banku. Povremeno komentirana u znanstvenoj historiografiji, ova reprezentativna palača zaslužuje podrobniji monografski osvrt.
This paper is dedicated to the branch of the National Bank built between 1935 and 1936 in Dubrovnik. It is analyzed in the context of Dubrovnik architecture between the wars, Yugoslavia and Bogdan Nestorović’s opus for the National Bank. So far, this representative palace has been occasionally mentioned in the scientific historiography.
U radu se analizira povijest građevnih mijena dvorca Cernik od prvotne izgradnje u 16. stoljeću, osmanske okupacije, pa sve do obnova 18. stoljeća kada je dvorac poprimio današnji izgled. Utvrđuje se ...kontinuitet čitavog tog razdoblja korištenjem najranijih građevnih struktura sa zadržavanjem osnovnog koncepta četverokrilnog tlocrta s četiri ugaone kule. Zbog konstantnih nemira na granici, izgradnje vojnih tvrđava u Slavoniji u 18. stoljeću, ali ujedno i memorije na »herojska« ratna vremena, zadržava se predturski koncept osnovnog perimetra, ali se dodaje barokna osovina sa dvoranom u središnjoj osi, svodovi u obliku čeških kapa te plošna žbukana raščlamba pilastrima i trakama kao izrazitim obilježjima baroknog stila. Dio obnoviteljskih radova poduzimaju general Maksimilijan Petraš i njegova supruga, a dio novodoseljena obitelj Marković od 1752. s kojom nastupa dugo i mirno razdoblje dvorca kao sjedišta vlastelinstva. Na primjeru Cernika jasno se uočava novi polet izgradnje u 18. stoljeću kada se starije obrambene strukture oplemenjuju konstruktivnim i stilskim preinakama svojstvenima baroknom razdoblju.
Nedavna obnova palače Keglević u Varaždinu, koja je u dvije faze trajala posljednjih
desetak godina, povod je za pregled svih dosadašnjih saznanja o njenoj povijesti
i arhitekturi. Palača je ...sagrađena 1774.-1775. za grofa Josipa III. Keglevića,
prema projektu varaždinskog graditelja Jakova Erbera. Tlocrtna dispozicija govori
o zrelobaroknom rješenju organizacije prostorija koje se grupiraju na svakoj etaži,
što je odraz komfornog stanovanja 18. stoljeća. Konzervatorska istraživanja
ukazala su na izvorne i naknadne promjene u organizaciji prostora, te tehničke
aspekte oblikovanja i obojenja pročelja koje je izuzetno bogate raščlambe, s kamenim
i žbukanim ukrasima, trima rizalitima, portalom i balkonom. Dosad izvedenim
konzervatorskim radovima, koji su obuhvatili statičku sanaciju, zamjenu
krovišta i obnovu glavnog pročelja, nastojalo se maksimalno očuvati sve bitne
povijesne i arhitektonske značajke palače.
Problematizirajući pitanje revitalizacije velebitskoga područja, autorica predstavlja
projekt Kapelica od Mirova – projekt smješten na prostoru srednjeg Velebita, u neposrednoj
blizini lokaliteta ...Mirovo, koji nije sam sebi svrha već je produkt istraživanja i duboke
povezanosti s Velebitom koji su na koncu rezultirali idejnim rješenjem koje uzima u
obzir elemente prošlosti, tradicije, suvremenosti, a anticipira i budućnost – radi ponovnog
zbližavanja čovjeka i planine, ali i čovjeka i čovjeka te čovjeka i njemu transcendentnog.
Pritom ne koristi isključivo arhitektonski pristup već zagovara cjeloviti i interdisciplinarni
pristup rješavanju problema revitalizacije koji stavlja naglasak na očuvanje tradicije i
izvornosti Velebita i velebitskoga načina života.
Radom su tematizirana djela Bartola Felbingera kroz prizmu njemu svojstvenih, i danas aktualnih i pozitivno evaluiranih, koncepcijskih razina projektantskog pristupa. Takvim je postupkom djelovanje ...arhitekta percipirano u kontekstu profilacije zagrebačkih gradograditeljskih uzusa odnosno inicijacije duktusa hrvatske moderne arhitekture. Usporedno su obuhvaćene Felbingerovu djelu inherentne teme klasicizma i bidermajera u domeni arhitektonske kulture kontinentalne Hrvatske.
This paper deals with the architecture of Bartol Felbinger in the context of the relevant and positively evaluated conceptual levels of design. The architect’s work is thus perceived in the context of building up the City of Zagreb and the initiation of Croatian Modern architecture. Furthermore, the paper looks into Classicism and Biedermeir inherently linked with Felbinger’s work. They are viewed here in the context of the architectural culture of continental Croatia.
Mrtvačnica zagrebačkog groblja Mirogoj Damjanović, Dragan; Premužić Ančić, Marija; Suljić, Azra
Radovi Instituta za povijest umjetnosti,
2022
46
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Mrtvačnica zagrebačkoga groblja Mirogoj sastavni je dio najvažnijega sepulkralnog kompleksa zagrebačkog i hrvatskog historicizma. Svojim arhitektonskim rješenjem stilski se nadovezuje na obližnji ...kompleks arkada, paviljona i središnje katoličke kapele. Iako je izgrađena u vrijeme kad je Zagreb imao tek nešto više od 30 000 stanovnika, i danas, gotovo stoljeće i pol od izgradnje, služi istoj svrsi što govori koliko je kvalitetno izvorno bila zamišljena. Cilj je ovoga teksta izložiti arhitektonsku povijest, urbanističko okruženje i stilsko rješenje mirogojske mrtvačnice i staviti ga u kontekst sličnih ostvarenja u povijesti arhitekture na području Srednje Europe u 19. stoljeću.
Ovaj rad dokumentira događaje, osobe i djela Hortikulturnog društva u Zagrebu kao glavnog promicatelja hortikulture i vrtne arhitekture na početku 20. stoljeća. Opisan je opći stručni i privredni ...kontekst u kojemu je Društvo djelovalo te ishodišta njegova formiranja i rada. Podaci se temelje na proučavanju povijesne građe s početka 20. stoljeća, u prvom redu službenih spisa, glasila i stručnih časopisa te druge građe koja dokumentira ili opisuje događaje i sudionike u zadanom vremenskom okviru od osnivanja Društva 1932. do 1940. kada mijenja ime i prestaje aktivno djelovati uslijed ratnih zbivanja. Rezultati istraživanja pokazuju da su promicatelji hortikulture i vrtne arhitekture bili stručnjaci prirodnih i biotehničkih struka, uglavnom botaničari i agronomi – vrtlari, te vrtni arhitekti školovani u inozemstvu. Glavni promicatelji struke bili su okupljeni u Hortikulturnom društvu u Zagrebu koje je bilo prvo takvo društvo na teritoriju Kraljevine Jugoslavije te na čijim su temeljima nastala društva posvećena razvoju hortikulture u sljedećim razdobljima. Društvo je u svome širokom spektru djelovanja poseban doprinos dalo organizaciji i poboljšanju edukacije te na općem profesionalnom nivou – popularizaciji struke u javnosti, ugrađivanju struke u zakonodavni sistem te razvijanju opće svijesti o hortikulturi i vrtnoj arhitekturi. Poseban doprinos Društvu dali su svojim djelovanjem Vale Vouk, po struci botaničar i najveći zagovornik osnivanja Društva te njegovi prvi predsjednik, zatim Zdravko Arnold, prvi docent hortikulture u tadašnjoj državi, te Ciril Jeglič, jedan od prvih krajobraznih arhitekata koji je djelovao na ovim prostorima.
This article documents main events, persons and acts of the Horticultural Society in Zagreb as the foremost promoter of horticulture and garden architecture at the beginning of the 20th century. The general professional and economic context in which the Society operated at the time is described together with the starting points for establishing the Society and its activities. The information in the article arise from the study of historical material from the beginning of the 20th century, primarily official documents, journals and magazines, and other material that documents or describes events and protagonist in a given time frame. The results show that the promoters of horticulture and garden architecture were experts in natural and biotechnical professions, mainly botanists and agronomists - gardeners, but also garden architects educated abroad. The main initiators and promoters of the profession were gathered in the Horticultural Society in Zagreb, which was the first such society in the territory of the then Kingdom of Yugoslavia, on the basis of which other societies dedicated to the development of horticulture in the following periods were formed. In its wide range of activities, the Society has made a special contribution to the organization of education at higher and secondary level and general professional promotion of the profession - popularization of the profession in public, embedding the profession in the legislative system and developing general awareness of the culture of garden design and other open urban spaces. Vale Vouk, a botanist by profession and the greatest advocate of founding the Society, Zdravko Arnold, the first assistant professor of horticulture in the country at the time, and Ciril Jeglič, one of the first landscape architects in the country, by their actions have especially contributed to the Society.
Intenzivna istraživanja spomeničke baštine Rijeke u 18. stoljeću koja se provode u novije vrijeme iznijela su niz novih spoznaja, ključnih za spomeničku baštinu tog razdoblja i omogućila preciznije ...ocrtavanje slike umjetničke djelatnosti u tom gradu. Na temelju tih istraživanja moguće je provesti i stilsku analizu i novu interpretaciju korpusa arhitekture 18. stoljeća, a bivša augustinska crkva Sv. Jeronima, koja je novootkrivenim dokumentima potvrđena kao djelo najvažnijeg riječkog kipara Antonija Michelazzija (Gradišće na Soči, 1707. – Rijeka, 1771.), predstavlja posebno zanimljiv primjer. Barokna obnova gotičke crkve izvedena 1768. godine predstavlja spoj nekoliko stilskih rješenja različitog podrijetla te lokalne tradicije, odnosno primjer je pluralizma stilova zrelog 18. stoljeća. Spoj stilova i utjecaja logična je posljedica smještaja Rijeke na mjestu dodira različitih umjetničkih strujanja, mediteranskog odnosno venecijanskog i onog srednjoeuropskog, koji se očituju i na augustinskoj crkvi. Barokna obnova crkve u radu se razmatra i u širem kontekstu barokizacija srednjovjekovne arhitekture, raširene pojave u 18. stoljeću, u mediteranskom i u srednjoeuropskom krugu.
U Drugom svjetskom ratu riječko-sušačka luka doživjela je devastirajuća razaranja koja su velikim materijalnim ulaganjima postupno sanirana do sredine 60-ih godina 20. stoljeća. Rekonstrukcija ...putničke luke i obale Riva (tadašnja Obala jugoslavenske mornarice) predstavljala je iznimku jer se nije težilo vratiti predratno stanje, već iskoristiti jedinstvenu priliku da se provedu prostorne korekcije u cilju uspješnijeg suživota grada i luke. Zalaganjem niza stručnjaka koji su u različitim fazama bili uključeni u projekt (ing. Yvonne Clerici, ing. Zdenko Kolacio, ing. Zdenko Sila, ing. Dragutin Adam i drugi), do 1960. godine putnička luka je povećana izvedbom novog Gata 29. novembar (danas Gat Karoline Riječke), obalni pojas od Žabice do Rive Boduli proširen je radi prostornog razgraničenja različitih vrsta prometa, dobio je suvremenu infrastrukturu i javnu rasvjetu, oplemenjen je drvoredima i novim gradskim parkom. Izrađeni su i planovi za neostvarene investicije, poput parobrodarske putničke stanice i reprezentativnog gradskog hotela koji je smjerao transformirati maritimnu fasadu Rijeke. U članku je prezentirana kronologija projekta, procesi odlučivanja i rezultati urbanističko-arhitektonskih zahvata.
PDF
