Ovaj rad proučava povijest Hrvatskog državnog arhiva od uspostave Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. pa do njezina sloma u svibnju 1945. godine. U prvom dijelu daje se kratak pregled ...administrativnog i političkog položaja Hrvatskog državnog arhiva u novonastaloj državi. Posebno poglavlje posvećeno je ravnatelju Josipu Matasoviću, koji je svojim zalaganjem i stručnošću vodio Arhiv u tom razdoblju te uspješno zaobišao ideološke i političke izazove koje je to razdoblje predstavljalo. Središnji dio rada odnosi se na sam rad Arhiva, čime se obuhvaća širi spektar djelatnosti institucije tijekom cijelog razdoblja. Poglavlje o zaposlenicima Arhiva može se uzeti kao nadopuna prethodnog poglavlja jer je sam rad institucije u velikoj mjeri bio uvjetovan stručnošću i predanosti njegovih zaposlenika. Slijedi poglavlje posvećeno arhivskomu gradivu, gdje se prikazuju najvažnije akvizicije od strane Arhiva, ali obraća pozornost i na općenito stanje arhivskoga gradiva i napose njegovo uništavanje tijekom ratnih prilika. Primarna je svrha rada pružiti pregled organizacije i funkcioniranja Hrvatskog državnog arhiva te prikazati stanje arhivističke struke u Hrvatskoj u tom razdoblju.
Publically available since 2018, the Ingmar Bergman Archives gave rise to a wide range of readings and re-evaluations of primarily the written part of his oeuvre. While considering the relation ...between Bergman’s manuscripts and films, the paper points out the significance of his workbooks (1938 – 2006) and other textual fragments for understanding the Archives as a work of art. The concluding analysis of the film Winter Light (Nattvardsgästerna) illustrates how the intertwined parts of the Archives contribute to understanding its appeal throughout the history of readings. By highlighting the previously neglected affective layers of the film, the paper also builds on hypotheses about the need to expand on existing philosophical and theoretical approaches to Bergman’s work.
Članak istražuje odnos između kategorije fotografske slike i pojma „memorijski projekt” iscrtavajući pritom historijsku transverzalu koja povezuje prvu knjigu opremljenu fotografskim tablama The ...Pencil of Nature Williama Henryja Foxa Talbota, književni opus W. G. Sebalda i kapitalno djelo Abyja Warburga Bilderatlas Mnemosyne. Polazeći od Sebaldova iskaza prema kojemu sjećanje nije ništa drugo doli citiranje i tvrdnje Kaje Silverman da fotografska slika nije ni indeks ni reprezentacija nego analogija, detektiraju se analogije između diskursa Foxa Talbota i Sebalda, odnosno Warburga i Sebalda, i postavlja teza da su The Pencil of Nature i Bilderatlas Mnemosyne te nadasve život i djelo Waltera Benjamina upisani u Sebaldov književni opus kao citati bez navodnih znakova. Ta je teza argumentirana bilješkom iz Benjaminove kartoteke koja se odnosi na spoznajnu teoriju i koja glasi: „Ovaj rad mora maksimalno razviti umjetnost citiranja bez navodnih znakova” te zaključkom Giorgia Agambena da je najenigmatičniji pojam Benjaminove misli, pojam slike, Bild, pravi terminus technicus njegova poimanja povijesti. Susljedno tome, članak razmatra Sebaldovu aproprijaciju i operacionalizaciju Benjaminova pojma dijalektičke slike, kao i elaboraciju koncepta nekronološkog vremena kroz specifični digresivni i tangencijalni narativni postupak „pisanja slikama” koji se manifestira u umetanju reprodukcija fotografskih slika u tkivo književnog teksta i kroz virtuoznu izvedbu ekfrastičkih opisa u kojima se događaju rasprizorenja, odnosno artikulira nesvodiva razlika između povijesne istine i materijalne istine. Članak se usredotočuje na Sebaldovu internalizaciju Warburgova pojma migrirajućih motiva pri „pisanju slikama”. Nadalje, tekst argumentira tvrdnju da je Sebald maestralnom primjenom citiranja bez navodnih znakova ispisao vlastite teze o pojmu povijesti da bi ukazao na ishodišta genocidnih politika dvadesetog stoljeća u povijesti europskog kolonijalizma. Zaključno, u članku se tvrdi da su Sebaldove „prozne knjige neodređene vrste”, poput Warburgove „antropologije slika i ikonologije njihovih intervala”, inaugurirale ono što Georges Didi-Huberman naziva novim žanrom spoznaje.
Zaštita kulturnoga dobra u izvanrednim situacijama provodi se u različitim područjima te ovisi o nizu informacija i postupaka koji ne nastaju isključivo unutar područja kulture. Različite dionike i ...postupke povezuju dokumentacija i dokumentiranje, a to su ujedno temeljni aspekti poslovanja AKM ustanova (arhivi, knjižnice i muzeji). Induktivnom analizom literature međunarodnih smjernica i hrvatskoga pravnoga okvira u ovom je radu analizirana uloga dokumentacije i preporučeni modeli dokumentiranja u izvanrednim situacijama. Zaključeno je da je uloga dokumentiranja u izvanrednim situacijama prepoznata kao važna, ali nedostatno raščlanjena te da su pojedini aspekti, poput dokumentiranja digitalnoga kulturnoga dobra tijekom izvanredne situacije, zanemareni. U završnom dijelu rada izdvojena su područja u kojima je potrebno provesti daljnja istraživanja.
Šume su značajni čuvar prirodnih uvjeta života, izvor gospodarske vrijednosti i sirovina za drvnu industriju i mnoge druge industrijske grane. Šumarstvo je složena djelatnost koja sadržava biološku, ...ekološku, tehničku i ekonomsku komponentu pa se enciklopedijska obradba toga područja nameće kao imperativ. Iako je malen broj zemalja koje su pristupile izdavanju posebne šumarske enciklopedije, obiman rad Leksikografskoga zavoda (isprva Leksikografski zavod FNRJ, od 1991. Leksikografski zavod Miroslav Krleža) vrlo je brzo nakon osnutka obuhvatio šumarstvo i izdao izvorno koncipiranu Šumarsku enciklopediju (1–2. sv. u 1. izd. 1959–63. te 1–3. sv. u 2. izd. 1980–87; glavni urednici Aleksandar Ugrenović i Zvonimir Potočić), koja se može svrstati među enciklopedičke rijetkosti.Metodologija rada obuhvaćala je u prvome redu (1) pronalaženje, selektiranje i organiziranje znanstvenih informacija iz primarnih izvora. Služba arhiva Općega odjela Zavoda obavlja poslove čuvanja arhivskoga gradiva i potrebno gradivo o Šumarskoj enciklopediji bilo je dostupno, opsežno i vrlo raznoliko. U ovome je radu pokazano da pohranjeni zapisi o nastanku Šumarske enciklopedije predstavljaju brižljivo zabilježena svjedočanstva u obliku korespondencija, bilješki sa sastanaka, sačuvanih originalnih članaka itd. Metodologija je dalje uključivala (2) analizu arhivskog gradiva, proučavanje i analizu oba izdanja Šumarske enciklopedije, ali i znanstvenih radova iz drugih izvora, napose znanstvenih časopisa.Vodeći računa o cilju rada, koji je u ovome radu bio dvojak, u rezultatima se donosi osvrt na urednike struka i autore članaka te ilustracija u Šumarskoj enciklopediji (1), a potom se analizira i valorizira sadržaj i struktura oba izdanja Šumarske enciklopedije (2). Rezultati analize pokazuju da je prvo izdanje Šumarske enciklopedije odgovaralo svojim sadržajem trenutku u kojemu je stvorena, tadašnjim potrebama šumarske i drvnoindustrijske tehnologije i stručnih kadrova. U sljedeća dva desetljeća postignut je neočekivano velik napredak u nizu stručnih disciplina koje ulaze u područje interesa šumarstva i drvne industrije. Drugo izdanje Šumarske enciklopedije nastojalo je udovoljiti očekivanjima stručnjaka i javnosti koja su proizlazila iz potreba novoga doba. Trebala je poslužiti kao udžbenik i kao priručnik. Time je čitatelj dobio cjelovitu i preglednu sliku pojedinih zaokruženih sadržaja. Šumarska enciklopedija, koja je izišla u izdanju Leksikografskoga zavoda, uspjela je sažeto prikazati fundamentalna saznanja o šumarstvu svima zainteresiranima, olakšavajući donošenje stručnih odluka pri rješavanju šumarske teorijske i praktične problematike.
Forests are an important guardian of natural living conditions, a source of economic value and raw materials for the wood industry and many other industries. Forestry is a complex activity that contains biological, ecological, technical, and economic components, and that deserves to be treated encyclopedically. Although a few countries started publishing a special forestry encyclopedia at that time, the extensive work of the Institute of Lexicography (at first the Institute of Lexicography of the Federal People’s Republic of Yugoslavia; since 1991 The Miroslav Krleža Institute of Lexicography) covered forestry very soon after its foundation, and published the originally designed The Encyclopedia of Forestry (vols 1–2 of the 1st edition, 1959–63, and vols 1–3 of the 2nd edition, 1980–87; chief editors Aleksandar Ugrenović and Zvonimir Potočić), which may be considered an encyclopedic rarity.The working methodology included, first of all, (1) finding, selecting, and organising scientific information from primary sources. The archive service of the Department of Human Resources and Legal Affairs of the Institute performs the tasks of keeping archival material, and the necessary material on The Encyclopedia of Forestry was available, extensive, and very diverse. In this paper, it is shown that the stored records of the creation of The Encyclopedia of Forestry thus represent carefully recorded testimonies in the form of correspondence, notes from meetings, preserved original articles, etc. The methodology further included (2) the analysis of archival material and the study and analysis of The Encyclopedia of Forestry itself (both editions) as well as scientific papers from other sources, especially scientific journals.Considering the aim of the work, which in this paper was twofold, the results include a review of professional editors and authors of articles and illustrations in The Encyclopaedia of Forestry (1), after which the content and structure of both editions of The Encyclopedia of Forestry are analysed and evaluated (2). The results of the analysis show that the first edition of The Encyclopedia of Forestry corresponded in its content to the moment in which it was created, to the then needs of forestry and wood industry technology and professional personnel. In the following two decades, unexpectedly great progress was achieved in a number of professional disciplines that enter the field of interest of forestry and the wood industry. The second edition of The Encyclopedia of Forestry tried to meet the expectations of experts and the public that arose from the needs of this new era. It was to serve as both a textbook and a manual. Thus, the reader received a complete and comprehensive picture of certain contents. The Encyclopedia of Forestry, which was published by the Institute of Lexicography, managed to concisely present fundamental knowledge about forestry to all who were interested, but it also facilitated the making of professional decisions when solving theoretical and practical issues in forestry.
Uloga carinskoga sustava u uspostavi teritorijalnoga, fiskalnoga, pravnoga i gospodarskoga suvereniteta Republike Hrvatske vidljiva je iz činjenice da je s danom razdruživanja od SFRJ 8. listopada ...1991. počeo rad samostalne carinske službe. Objavom u Narodnim novinama broj 53. od 8. listopada 1991. stupili su na snagu Zakon o carinskoj službi, Carinski zakon, Zakon o carinskoj tarifi i Zakon o slobodnim zonama. Proglašenje carinskoga zakonodavstva i početak stvaranja vlastitoga carinskoga sustava, uz ostale događaje i aktivnosti Carinske uprave tijekom Domovinskoga rata i mirne reintegracije Podunavlja, jedan je od najvažnijih datuma najnovije hrvatske povijesti tijekom uspostave neovisnosti i teritorijalne suverenosti Republike Hrvatske. Cilj je rada na temelju donesenih akata, dokumenata i ostaloga arhivskoga gradiva nastaloga radom Sabora i Vlade Republike Hrvatske predstaviti prve aktivnosti u uspostavi neovisne carinske službe.
The establishment of the Republic of Croatia’s own customs service was an indispensable part of the process of declaring independence on June 25, 1991. At that time, together with the historic decision to declare independence, the Parliament passed the Customs Service Act. On the day of the separation of Croatia from the Socialist Federative Republic of Yugoslavia i.e. on October 8, 1991 and the publication of customs laws in the Official Gazette (Narodne novine), the Yugoslav customs legislation ceased to be valid, and the application of Croatian customs regulations began. The archives of the Croatian Parliament and the Government of the Republic of Croatia, which show the process of prep-aration, creation and adoption of regulations from the customs system, are the first archives pertaining to the independent Croatian customs system and are invaluable, not only for customs but also for the entire history of the Homeland War. The aim of this paper is to present the first activities in the establishment of the customs service on the basis of archival materials created by the work of the democratically elected legislative and executive authorities. According to new acts and other documents of the Croatian government and parliament, customs legislation was adopted as the basis for the fiscal, legal and territorial sovereignty of the Republic of Croatia
Autor u prilogu govori o brizi poglavara Katoličke Crkve za očuvanje arhivskoga gradiva te o važnosti samih crkvenih arhiva. Nabraja razne vrste crkvenih arhiva i govori o njihovoj važnosti kako bi ...se olakšalo proučavanje prošlosti. Govori o sačuvanosti gradiva barbanskoga kaptolskog odnosno župnoga arhiva te o važnosti pojedinih njegovih dijelova, naglašavajući važnost knjiga pisama, knjiga oporuka, knjiga raznih ugovora, knjiga kaptolskih zakupa te raznih spisa koje još treba srediti, detaljno pregledati i evidentirati te daje osnovne podatke o popisivanju crkvenih arhiva na području Porečke i Pulske biskupije koje su u zajedničkoj suradnji obavili Arhiv u Pazinu i Porečka i Pulska biskupija. Posebno navodi neke podatke iz knjige sadržaja oporuka, knjige registra pisama i matičnih knjiga, posebno iz knjiga umrlih. Na temelju vrlo vrijedne knjige sadržaja oporuka navodi podatke o starim barbanskim prezimenima koja su, uglavnom, hrvatska, a manjim dijelom talijanska. Osvrće se posebno na Knjigu registra pisama koju je vodio kanonik Petar Stan- ković, navodeći neke od njihovih sadržaja, posebno one koji se odnose na Stankovićeva izvješća o broju stanovnika, o učiteljima, o grobljima itd. Iz matičnih knjiga umrlih donosi više upisa o smrti raznih kanonika i drugih svećenika. Posebno se osvrće na navedenoga poznatog barbanskog svećenika, kanonika i znanstvenika Petra Stankovića. Daje razne podatke iz matičnih knjiga o tom kanoniku te njegovoj užoj i široj obitelji otkrivajući neke nove činjenice. Daje popis sve rođene djece Petrovih roditelja, Antuna Stankovića i supruge mu Notburge rođene Martinić, te podatke o Antunovu ponovnom vjenčanju nakon više od dvadeset godina od prerane Notburgine smrti. Navodi također podatke o bračnom paru Aleksandra d’Ellettija, barbanskom kancelaru, i Andrijani, rođenoj Stanković, Petrovoj sestri, te daje podatke o njihovoj djeci. Na kraju u izvorniku i u prijevodu donosi dva priloga: povelju o posveti crkve i inventar crkvenoga namještaja i liturgijskoga ruha iz 1750. godine.
The author of the paper speaks of the concern of the heads of the Catholic Church to preserve the archives and of the importance of the church archives. He lists various types of church archives and talks about their importance in facilitating the study of history. The author speaks about the preservation of the archives of the Barban chapter or parish archives and the importance of some of its parts, emphasizing the importance of the book of letters, the book of last wills, the book of various contracts, the book of chapter’s leases and various records, which need to be arranged, reviewed in detail and recorded. He also gives basic information on the listing of church archives in the area of Poreč and Pula Diocese, which was carried out jointly by the Archives of Pazin and the Poreč and Pula Diocese. Specifically, he cites some information from the book of the contents of last wills, the book of the register of letters and the registers of births, marriages and deaths, especially from the registers of deaths. Based on the very valuable book of the contents of last wills, he lists information about old Barban surnames, which are mostly Croat and, to a lesser extent, Italian. Special mention is made of the Book of the register of letters, kept by Canon Peter Stanković, citing some of their contents, in particular those related to Stanković’s reports of the population, teachers, cemeteries, etc. He brings several entries on the death of various canons and other priests recorded in the registers of deaths. He particularly addresses the famous Barban priest, canon and scientist Petar Stanković, giveing various information recorded in the registers about this canon, his immediate and extended family, revealing some new facts. He gives a list of all children born to Petar’s parents, Antun Stanković and his wife Notburga née Martinić, and information about Antun’s second marriage more than twenty years from after the premature death of Notburga. He also mentions details about the married couple Aleksandar d’Elletti, the chancellor of Barban, and Andrijana, born Stanković, the sister of Petar, and provides information about their children. Finally, the author adds two appendices in the original and in the translation: a church consecration charter and an inventory of church furniture and vestments from 1750.
L’autore nell’articolo parla della cura che prendono i capi della Chiesa Cattolica per conservare il materiale archivistico e dell’importanza degli archivi ecclesiastici. Elenca vari tipi di archivi ecclesiastici e parla della loro importanza nel facilitare lo studio della storia. Parla dello stato di conservazione del materiale proveniente dall’archivio capitolare ossia parrocchiale di Barbana e dell’importanza di alcune sue parti, mettendo in rilievo l’importanza dei libri di lettere, libri di testamenti, libri di contratti vari, libri di appalti capitolari e di vari atti che bisogna sistematizzare, analizzare dettagliatamente e registrare e riporta dati fondamentali relativi all’inventariazione degli archivi ecclesiastici sul territorio della Diocesi di Parenzo e Pola che, in collaborazione, hanno effettuato l’Archivio di Pisino e la Diocesi di Parenzo e Pola. Riporta, in particolare, alcuni dati dal libro dei contenuti di testamenti, dal libro del registro delle lettere e dai registri anagrafici, in particolare dal registro dei defunti. In base a un libro dei contenuti di testamenti molto importante riporta dati relativi agli antichi cognomi di Barbana che per lo più sono croati, e in una parte minore italiani. Si riferisce particolarmente al Libro del registro di lettere redatto dal canonico Petar Stanković, citando alcuni dei contenuti, soprattutto quelli che riguardano le relazioni di Stanković sul numero di abitanti, sui maestri, sui cimiteri, ecc. Dai registri dei defunti riporta diverse iscrizioni relative alla morte di vari canonici e altri sacerdoti. In particolare si fa cenno al citato noto sacerdote di Barbana, canonico e scienziato, Petar Stanković. Riporta vari dati dai registri sul canonico e sulla sua famiglia, stretta e larga, scoprendo in questo modo alcuni fatti nuovi. Riporta l’elenco di tutti i figli nati dei genitori di Petar, di Antun Stanković e di sua moglie Notburga, nata Martinić, nonché dati relativi al secondo matrimonio di Antun dopo più di vent’anni dalla scomparsa prematura di Notburga. Inoltre, riporta i dati sui coniugi Alessandro d’Elletti, il cancelliere di Barbana, e Andriana, nata Stanković, la sorella di Petar, riportando i dati sui loro figli. In fine, nell’originale e nella traduzione, riporta due allegati: la carta sulla cerimonia di consacrazione della chiesa e l’inventario di arredamento ecclesiastico e di paramenti liturgici del 1750.
Ovaj rad za cilj ima predstaviti istraživanje tzv. kancelarijskih prodaja nekretnina u Dubrovniku između 1352. i 1454. godine. U fokusu je prvih trinaest knjiga serije Venditiones Cancellariae u ...Državnom arhivu u Dubrovniku koje obuhvaćaju zapise o prodajama u drugoj polovini četrnaestog i prvoj polovini petnaestog stoljeća. Uz pregled osnovnih podataka o sadržaju tih svezaka i tipovima dokumenata koji se u njima nalaze, na izabranim će se primjerima nastojati ukazati na važnost te nedovoljno poznate građe za istraživanja o vlasništvu i prometu nekretnina te, posredno, o urbanističkom razvoju Dubrovnika.
Zbog svojih jedinstvenih i rijetkih kolekcija, Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH) su nezamjenjiv izvor za mnogostruke istraživačke projekte i naučne ...radove. Već dugi niz godina NUBBiH ulaže napor da putem svojih projekata naučnoj zajednici pobliže predstavi vrijedne kolekcije Specijalnih zbirki. Da bi se korisnicima osigurao brži i lakši pristup građi, a ujedno i zaštitili originalni dokumenti od njihovog daljeg propadanja, građa koja je obuhvaćena projektima digitalizira se i prezentira kroz Digitalne kolekcije NUBBiH. U ovom radu predstavit ćemo jedan takav projekt, a to je projekt zaštite i prezentacije Arhiva poljičkih isprava iz Zbirke Aleksandra Poljanića te ćemo prikazati dosadašnje rezultate, kao i krajnje ciljeve ovoga projekta. = The Special Collections of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina (NULBIH) are an irreplaceable source for multiple research projects and scientific papers. For many years, NULBIH has been strengthening efforts to present values of Special Collections to the scientific community through its projects. To provide users with faster and easier access to the material, and at the same time to protect the original documents from their further deterioration, the materials covered by the projects are digitized and presented through the Digital Collections portal of the National and University Library of BIH. In this article, we will present the ongoing project “Protection and presentation of the Poljica Documents Archive from the Collection of Aleksandar Poljanić” and so far, the results and ultimate goals of this project.
Osnovan kao prvi dokumentacijski centar i arhiv za nacionalnu povijest umjetnosti, Arhiv za likovne umjetnosti pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kontinuirano razvija svoj informacijski ...sustav, pružajući podršku stručnjacima i znanstvenoj zajednici. U ovom ćemo radu prikazati povijest procesa automatizacije podataka, koji je započeo 1995. godine—od jednostavnih tablica u MS Excelu i baza podataka u programu MS Access, stvorenih za specifične potrebe Arhiva, do složene repozitorijske platforme otvorenog pristupa, razvijene kao izvor za rastuće područje digitalne povijesti umjetnosti. Digitalna tehnologija kontinuirano stvara nove i brže načine dohvaćanja arhivskih podataka—od jednostavnih pretraživanja pojmova kroz nekoliko izvanmrežnih baza podataka do naprednijih mogućnosti internetskog pretraživanja utemeljenog na semantičkoj mrežnoj tehnologiji. Arhiv za likovne umjetnosti prisutan je na internetu od 2009. preko Digitalne zbirke (DiZbi), institucionalne repozitorijske platforme koja je prvi put uspostavila vezu između digitaliziranih tekstualnih i vizualnih izvora različitih Akademijinih jedinica. Kako bi se digitalni objekti prikazali na što živopisniji i interaktivniji način, stvoren je nov digitalni sadržaj—virtualna izložba, kao jedna od vizualno atraktivnijih odlika portala. Kontinuirani proces digitalizacije arhivske građe otvorio je nove mogućnosti za suradnju s domaćim i međunarodnim ustanovama kroz nekoliko projekata. Budući planovi uključuju dugoročan projekt s potencijalom razvoja u digitalnu infrastrukturu za istraživanje provenijencije. Na temelju svojih iskustava s ovakvim digitalnim projektima možemo reći da stručnjaci za digitalnu povijesti umjetnosti imaju sve važniju ulogu u snažnijoj vidljivosti hrvatske povijesti umjetnosti, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini, kao i u omogućavanju novih oblika digitalne analize u povijesti umjetnosti.
PDF
