Rad nudi informativan pregled s ocjenom vrijednosti dokumentarnih spisa deponiranih u Državnom arhivu u Dubrovniku, a koji se sadržajno odnose na srednjovjekovnu Bosnu. U njemu se opisuju vrste ...dostupnih izvora te se raspravlja o njihovim značajkama u kontekstu bosanske povijesti. Iako je već odavno prepoznato da je ta građa nezaobilazna za proučavanje bosanske prošlosti, ovaj je prilog prvi pokušaj da se ona sustavnije opiše za potrebe budućih istraživača srednjovjekovne Bosne.
This paper offers a succinct but informative overview and evaluation of documentary sources from the Dubrovnik State Archives that pertain to the medieval history of Bosnia. It describes the type, kind and most important characteristics of these archival records, with special attention devoted to the preserved corpus of Cyrillic and Latin documents followed by a detailed account of the editions in which they were published. The article also analyzes the records from the chancery and notary offices of the Ragusan commune, with a particular survey of individual and specialized sequences of archival registers that contain the most information about the political, social and economic circumstances in Bosnia during the Middle Ages. Even though it has long been established that the documents of the Dubrovnik State Archives are an indispensable source for the study of all aspects of life in the immediate Ragusan hinterland, this paper is a first attempt to describe them in a more systematic and comprehensive manner for the purposes of future researchers of medieval Bosnian history.
U tekstu autor nastoji dati pregled arhivističke djelatnosti Općine Vela Luka u razdoblju od 2006. do 2011. Navode se aktivnosti u prikupljanju, sređivanju i obradi, opisu, digitalizaciji i web ...prezentaciji gradiva. Također pružene su i informacije o organizaciji skupova, izdavačkoj i izložbenoj djelatnosti. Posebno se razmatra pitanje statusa arhivskoga gradiva i pokušaji lokalne samouprave da se u Veloj Luci pokrene rad aktivne arhivske jedinice Državnog arhiva u Dubrovniku. U radu se nastoji vrednovati sabrano gradivo i to u kontekstu omjera uništenog i sačuvanog, kao i prikazati zalaganje lokalne sredine da u nedostatku sustavnog prisustva nadležnog državnog arhiva pokrene inicijativu i konkretne poteze. Stoga je bilo važno dati i pregled stvaratelja, očuvanosti i odnosa prema arhivskoj baštini do 2006. Zaključeno je kako je, usprkos neuspjehu u namjeri oživotvorenja aktivne jedinice u sklopu državne arhivske mreže, Vela Luka primjer uspješnog pionirskog pothvata lokalne samouprave da sačuva arhivsku baštinu.
Članak opisuje i kontekstualizira više raznovrsnih tekstova pisca, publicista i izdavača Slavka Goldsteina pohranjenih u Fondu Goldstein, dijelu osobne arhive Slavka Goldsteina koju je 2016. godine ...pohranio u Arhivu Srba u Hrvatskoj. Članak opisuje skice, nacrte i planove za poglavlja nekoliko knjiga koje je Goldstein planirao i započinjao pisati, ali i nekoliko dovršenih poglavlja koja još nigdje nisu objavljena i koja dosad nisu bila poznata javnosti. U članku se opisuje i dio javnosti zanimljivih dnevničkih zapisa koje je Goldstein unosio kroz više desetljeća, od pedesetih godina prošlog stoljeća naovamo. Svi su ti tekstovi iznimno dragocjeni za istraživanje lika i djela velikog intelektualca, a veći dio njih svakako je vrijedan i naknadnog, posthumnog objavljivanja.
The article describes and contextualizes a number of various texts by writer, publicist and publisher Slavko Goldstein which are stored in the Goldstein Fund, part of Slavko Goldstein's personal archive, which he deposited in the Archive of Serbs in Croatia in 2016. The article describes sketches, drafts and plans for chapters of several Boris Pavelić Neobjavljeni rukopisi Slavka Goldsteina books that Goldstein planned and started writing but didn't finish, as well as several completed chapters that have not yet been published anywhere, and which were not known to the public until now. The article also describes part of some interesting diary entries that Goldstein wrote over several decades, from the 1950s onwards. All these texts are extremely valuable for researching the character and works of this great intellectual, and most of them are certainly worthy of subsequent, post-mortem publishing.
In the tumultuous twentieth century, Croatian academia was marked by individuals who selflessly and systematically, with patriotic passion, dedicated themselves to the study of national history and ...tirelessly conveyed their knowledge to university students. Among them, Miho Barada (16 March 1889-9 July 1957) stands out as a churchman and an academic who devoted his life to spirituality and to historical research. He understood that the earliest Croatian history was a poorly documented and researched period. Barada was of Dalmatian origin, born during the Austrian administration in late nineteenth century in the family Giljanović, known as Barada. He was educated in Split, Zadar and Zagreb, and then in Rome, and this contributed to his maturation as an academic, and taught him how to think critically. He was no longer interested in facts only, but also in causes and consequences, the totality of events in a particular context, and this made possible for him to take a different, critical approach towards everything. In
1937, he was appointed full professor of church history at the School of Theology in Zagreb. He was also adjunct professor of auxiliary historical disciplines at the School of Arts and Humanities in Zagreb. When his teacher, Professor Ferdo Šišić, died in 1940, Barada got the opportunity to take over his Chair of National History and become a full-time university professor and researcher. In 1948, he became a corresponding member of JAZU (today HAZU).
With his way of thinking, his approach to the archival sources and well-developed methods of analysis, writing and publication, he greatly contributed to and lefta major trace in Croatian historiography. His writings are essential sources for scholars of medieval history and they are regarded as foundations of Croatian medieval history. Barada reached new and clearer conclusions that did not always conform to established views, so he often engaged in polemics to defend his positions.With regard to his scholarly research, which for the most part focused
on the Middle Ages, Barada was especially interested in Croatian nobility, feudal
socioeconomic system, topography and old statutes and books of laws. His impeccable knowledge of medieval palaeography and Latin made his work easier. His bibliography includes original research articles, reviews, edited volumes and newspaper articles.
U članku prikazujemo životni put, profesionalni razvoj i objavljene rezultateznanstvenoga i stručnoga rada zaslužnoga dugogodišnjeg arhivista i ravnateljaDržavnog arhiva u Pazinu mr. sc. Jakova ...Jelinčića. Sastavni je dio članka popis njegovihradova objavljenih do 2014. Jedan od Jelinčićevih ambicioznijih arhivističkihprograma bilo je popisivanje gradiva župnih arhiva Porečke i Pulske biskupije, koje jeostvario 70-ih godina 20. st., a koji i danas predstavlja jedinstveni pothvat na prostoruRepublike Hrvatske.
Nakon arhivističke obrade i analitičkog opisa arhivske zbirke HR-DADU-62 Uspomene, kronike, dnevnici, razni spisi Dubrovačke Republike, skraćeno Memoriae, ovim radom predstavlja se zbirka općenito te ...arhivska jedinica pod rednim brojem 125, pod naslovom Kuljenčić. Zbirka obuhvaća zanimljiv izbor prijepisa književnih djela, bilježaka, korespondencije, autografa i heraldike nastalih u razdoblju od 15. do 20. st. i u posljednje vrijeme čest je predmet interesa korisnika Državnog arhiva u Dubrovniku.
This paper presents one of the several collections of the State Archives in Dubrovnik with the reference code HR-DADU-62, whose full name is Memoirs, Chronicles, Diaries, Various Writings of the Republic of Dubrovnik. Its Latin name is Memoriae, Chronicae, Diarii, Manuscripta diversa, Curiosa Rei Publicae Ragusinae. It is better known under the abbreviated name Memoriae. Covering the time period from the 15th to the 20th century and in the length of 2.4 d/m, it includes works, notes and transcriptions of various content and different authors. It abounds in poems of various types (epic poems, elegies, epigrams, epitaphs, sonnets) and themes (written on the occasion of a wedding or someone’s arrival in the Dubrovnik area, poems written in remembrance or in honor of someone), book transcriptions, correspondences, biographies of various eminent Dubrovnik locals (writers, priests, scientists) and their works. Furthermore, it also contains a list of patrician families, an alphabetical list of medicines, transcriptions of excerpts from books whose content includes the history of the City of Dubrovnik since its establishment, notes on geographical data and data from church and civil history, and autographs of famous Dubrovnik writers. It also comprises a diplomatic diary, a codex of sermons written in Glagolitic, a collection of prayers, a roll of arms and a copy of the Statute of Ivan Saraka, a collection of heraldic coats of arms by Milo Pasarić, and a description of the City of Dubrovnik by Filip de Diversis. The paper presents one archival unit with the interesting title Kugljencich. It is a book of works of various structures and themes, and its title is not an indication of its author. Through all these years, Kuljenčić proudly keeps 14 transcripts of different content in Croatian, Italian and Latin. The transcription is considered to have been made in the handwriting of one author, who is unknown. The informational aid of the Memoriae Collection is available on the official website of the State Archives in Dubrovnik.
Ovim radom podsjetit ćemo se na dio bogatoga nasljeđa i dosega hrvatske kulture kojoj je doprinijelo Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (dalje: Društvo), strukovno udruženje, koje djeluje od 1868. ...godine. Društvo je s kontinuitetom od 135 godina neprekidnog rada i djelovanja opstalo u vrtlogu političkih i društvenih mijena, preživjelo smjene generacija i duboke ekonomske, društvene i ideološke promjene u Hrvatskoj. Istovremeno Društvo je pokazatelj društvene atmosfere, suradnje i utjecaja raznih umjetničkih pravaca i sredina u zemlji i inozemstvu. Uspon Društva krajem 19. stoljeća dijelom je uvjetovan društvenim i političkim kontekstom, a dijelom izravno politički podupiran odnosno stimuliran od strane državne vlasti. Na kraju članka, dat ćemo osvrt na obradu i sređivanje gradiva arhivskog fonda Društva u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu.
Pozivajući se na čuvanje i zaštitu autentičnog i vjerodostojnog traga prošlosti (dokumenata) pa time i nacionalnog identiteta, arhivi se prikazuju kao mjesta »izabranosti « za interpretiranje i ...reprezentiranje zajedničkog sjećanja i prošlosti. Pozivanje na autentičnost i vjerodostojnost čini arhive naizgled politički i ideološki neutralnim institucijama. No, taj trag koji nam daje na uvid »istinu i znanje« vlastite (i individualne i kolektivne) prošlosti »koji nas čini onime što jesmo« zahtjeva propitivanje. S obzirom da proces arhiviranja počiva na procesima uključivanja i isključivanja u svim segmentima svakodnevne prakse te interpretacije građe/gradiva arhiv se ukazuje kao politička i ideološka institucija koja zauzima svoje mjesto u poretku političke moći. U ovom radu razmatra se uloga arhiva kao mjesta čuvanja »zajedničke prošlosti i povijesti« kao važne sastavnice nacionalnog identiteta kroz prizmu institucionalnih aparata odnosno formi znanja/moći (primjer arhitekture) i tehnologija odnosno načina artikuliranja i prakticiranja znanja/moći (primjer svakodnevne prakse). Rad ukazuje na ulogu i poziciju arhiva u (re)interpretaciji i (re)viziji zajedničkih sjećanja, kolektivne povijesti kao i nacionalnog identiteta na primjerima Hrvatskog državnog arhiva i Arhiva Jugoslavije, a u kontekstu promjene simboličkog i političkog poretka (SFRJ / Hrvatska). Konstruirajući nacionalno sjećanje i narative nacionalnosti kroz narative povijesti i sjećanja, isključivanjem i uključivanjem konstruirajući »istinu« (znanje), arhivi (kao i muzeji i knjižnice) imaju svoju ulogu u »zamišljanu« zajednice – nacije ili u skladu s performativnom teorijom identiteta (Foritier, 2000) svakodnevna praksa koja se u arhivima odvija institucijska je identitetska praksa koja izvodeći i proizvodeći (performativnost) sjećanje (kolektivna identitetska formacija) sudjeluje u unificiranju i homogeniziranju zajednice putem politike interpretacije.
U tekstu autorica daje pregled rada (djelatnost i organizacijski ustroj) Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (SSRNH) koji se razvio iz Narodne fronte Hrvatske (NFH). Rad se temelji na ...arhivskom gradivu i literaturi. Na kraju, daje osvrt na arhivističku obradu i sređivanje gradiva fonda koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu.
U uvodnom dijelu prikazuju se zakonski i podzakonski akti na temelju kojih djeluju hrvatski arhivi. Slijedi kratak pregled njihove izdavačke djelatnosti iskazan približnim brojčanim podacima o ...izdanjima. Time je stvoren okvir unutar kojega se proučava bjelovarski arhiv, a posebno njegova izdavačka djelatnost. Najprije se donosi povijesni pregled rada arhiva i objašnjava organizacijski ustroj. Bibliografija publikacija bjelovarskog arhiva od početka svog djelovanja 1961. godine navodi osnovne bibliografske podatke, sadržaj preuzet iz publikacija te fotografije omota.
PDF