The first volume in the Slovenski pravljičarji (Slovene Storytellers) collection of monographs contains tales recounted by Anton Dremelj-Resnik from Petrušnja Vas in Dolenjska. The esteemed ...academician Milko Matičetov has pronounced Resnik the best storyteller he has encountered during his field trips in various Slovene regions prior to his research work in Resia. The material in this book encompasses a rich palette of genres from short humorous folk tales, legends, historic tales, and anecdotes to the epically evolved animal tales and tales of magic. The book is prefaced with an extensive study, written by Anja Štefan, titled O pripovedovalcu, zbiranju in objavi njegovih pripovedi (On the Storyteller and on Collecting and Publishing His Folktales). In order to be understandable for every reader, the narratives have been set on paper in a consistently simplified dialectological system of the language spoken in the region of Dolenjska.
U radu se govori o oporuci kao povijesnom izvoru, a na primjeru oporuka trojice pripadnika različitih staleža s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji su rođeni ili su živjeli i službovali u ...Đurđevcu. Riječ je o višem i nižem državnom službeniku, te svećeniku. Premda se oporuka smatra sekundarnim povijesnim izvorom, u ovom slučaju ona ima primarnu ulogu u istraživanju biografija oporučitelja i određenih osoba koje se u njima spominju. Rad obuhvaća cjelovite prijepise oporuka i daje na uvid podatke o imovini oporučitelja i njihovu raspodjelu. Prve dvije oporuke daju naslutiti u kojoj su mjeri njezini oporučitelji međusobno povezani i koliko su utjecali na politički i gospodarski razvoj, te na kvalitetu života u Đurđevcu.
Women migrants and their personal experiences have been in the focus of research scrutiny only for these past two decades. The attention has been paid to them since a general belief prevailed in the ...academic world that migration has always been a process characterized by distinct gender-related specifics. The life stories of migrant women present “lives in a context”, in regard to various social, economic and historical circumstances. They also indicate how these lives depended on cultural landscapes, personal attitudes, intimate calculations and independent decisions. The collected life stories show how the decisions in the life-long migration processes are not influenced only by economic and political factors, but mainly by family and friendship networks and bonds, and by intimate reasons and aspirations. It is impossible to understand migration phenomena without personal accounts of migrants along with subjective experiences of those who leave and those who stay. The use of auto/biographical sources has enriched the migration studies with new insights into the different roles, experiences, statuses and dealings of men and women in migration contexts. The book by seven authors – Mirjam Milharčič Hladnik, Jernej Mlekuž, Marjan Drnovšek, Katja Škrlj, Sanja Cukut, Urška Strle, Špela Kalčič – is a contribution to a better understanding of migration dynamics in Slovenia today and in the past.
Autorica u članku uspoređuje djelovanje dvaju politi č ara koje su se istaknule u organizaciji hrvatskoga radni č kog pokreta i sindikata, napose tijekom monarhističke Jugoslavije. Josip Cazi je bio ...komunistički orijentiran, a Josip Beker je pripadao socijaldemokratima. Prvi je zagovarao revoluciju, a drugi reformu društva. Obojica su otpočetka bili vrlo aktivni u Slavoniji. Tijekom Drugoga svjetskog rata prvi je bio član partizanskog pokreta, a drugi je zbog antifašističkog držanja ostao gotovo čitavo ratno vrijeme u zatvoru. Cazi je nakon 1945. napravio značajnu karijeru, dok je Beker živio na margini društvenih zbivanja.
Pred sto leti se je 19. septembra rodil moj oče, akademik Milan Grošelj, dolgoletni profesor in predstojnik na Oddelku za klasično filologijo. Taka obletnica si nedvomno zasluži omembo v reviji, ...posvečeni slovenskim klasičnim študijam, ki jih je v svojem - žal razmeroma kratkem – življenju temeljno sooblikoval. Čeprav imam osebnih spominov nanj zelo malo, saj je umrl, ko sem imela tri leta in pol, me je vendarle spremljal na vsej življenjski poti: v spominih, ki mi jih je stalno pripovedovala moja mati in njegova bivša študentka, klasična filologinja Andreja Grošelj; v načinu, kako me je po zgledu njegovih seminarjev sama poučevala latinščino; v znanstvenem profilu mojih profesorjev na fakulteti, njegovih nekdanjih študentov; v izdajah latinskih beril, v znanstvenih prispevkih in nenazadnje v spominih mnogih ljudi, ki so ga poznali in je nanje naredil tak vtis, da so o njem radi pripovedovali še desetine let kasneje.
PDF
