Zabrinutost oko mogućih posljedica klimatskih promjena i njihovog utjecaja na Mediteransko područje ukazuje na potrebu boljeg razumijevanja varijabilnosti klime dugo u povijest, a posebice izvan ...razdoblja obuhvaćenih instrumentalnim mjerenjima. Kako bismo poboljšali prostornu i vremensku pokrivenost hrvatskog Sredozemlja klimatskim podacima te bolje razumjeli utjecaj klimatskih promjena na rasta stabala, provedena su prva dendrokronološka istraživanja na području Sjevernog Velebita. Rezultati istraživanja 274 godine stare kronologije crnoga bora ukazuju da je glavni limitirajući čimbenik rasta stabala crnoga bora nedostatka vlage u ljetnom razdoblju godine. Korelacije kronologije rasta stabala i količine ljetnih oborina od 1954. do 2015. godine su značajne i pozitivne (R=0.60, p=0.0099) te vremenski stabilne. Time se stvorila mogućnost rekonstrukcije klime relativno daleko u prošlost za područje sjeverozapadnih Dinarida.
U radu je predstavljena lokalna kronologija godova hrasta lužnjaka (Qercus robur) iz Kobiljaka pokraj Zagreba, Hrvatska (16º09’ E, 45º49’ N, 140 m n.m.). Temelji se na 17 stabala i obuhvaća 127 ...godina, i to razdoblje od 1883. do 2009. Za dendroklimatološku analizu primijenjen je optimalan replicirani dio rezidualne inačice kronologije ARSTAN sa SSS>0,80 (dužina 88 godine, razdoblje 1922. – 2009.). Analiza je pokazala pozitivan učinak lipanjskih oborina na promjene širine godova, dok je učinak temperature u istome mjesecu negativan. Usporedba s 40 dostupnih hrastovih kronologija iz okolnih zemalja potvrdila je telekonekciju s dvije lokalne kronologije hrasta iz Austrije, dvije iz Mađarske i tri iz Slovenije. Ona također pokazuje dobru heterokonekciju, tj. sličnost s kronologijama bukve (Fagus sylvatica) s različitih staništa u Sloveniji. Sličnosti se mogu pripisati odgovoru na zajedničke klimatske čimbenike. Rezultati upućuju na zaključak da ta kronologija može biti dobro polazište za izradu dulje regionalne kronologije hrasta u Hrvatskoj i susjednim državama, koja bi onda mogla imati različite namjene, uključivši i datiranje objekata kulturne baštine.
Odgovor stabala na vremenske uvjete, izražen širinom godova, ovisi o stupnju urbanizacije prostora u kojem drveće raste. Može se očekivati da će posebni klimatski uvjeti u urbanome toplom otoku ...rezultirati različitim rastom stabala u odnosu prema stablima u neurbaniziranim područjima. Prema tome, cilj ovog rada bio je istražiti utjecaj klimatskih uvjeta na širinu godova stabala bagrema u gradu Wroclawu. Istraživanje je provedeno na drvnim diskovima izrađenima od stabala posječenih na četiri mjesta uzorkovanja (u četiri ulice Wroclawa) na visini 1,3 m od tla. Meteorološki podaci za razdoblje 1971. - 2013. dobiveni su od Instituta za meteorologiju i vodno gospodarstvo (IMGW) u Wroclawu. Analiza višegodišnjeg razdoblja pokazala je značajan negativni trend godišnjih širina godova bagrema u gradu Wroclawu. Kronologiji je dodijeljena šifra WROB. Prosječna godišnja širina goda iznosi 3,4 mm, a širine godova kreću se od 1,6 do 5,6 mm. U urbanim uvjetima Wroclawa temperatura zraka i količina oborina znatno su utjecale na godišnju širinu godova drva bagrema. Rezultati upućuju na potrebu nastavka istraživanja na većem broju uzoraka.
S standardnimi dendrokronološkimi in dendroklimatološkimi postopki smo iz pojezerij Jezera na Planini pri jezeru, Jezera v Ledvicah in Krnskega jezera v Julijskih Alpah analizirali približno 100 ...vzorcev smrek in macesnov. Lokalne kronologije zajemajo v glavnem obdobje po letu 1920. Korelacija debelinskega prirastka s klimatskimi podatki je potrdila določena splošna spoznanja o odnosu med podnebjem in prirastjo v območjih ob zgornji gozdni meji, hkrati pa pokazala na svojski vpliv lokalnih, tudi neklimatskih dejavnikov priraščanja, ki jih z dendroklimatološko analizo ni mogoče zadovoljivo zajeti.
Crni bor je treća najrasprostranjenija vrsta drveća (4,2 milijuna ha) u Turskoj i zbog svoje vrijednosti u turskom šumarstvu proučavan je na mnoge načine. U ovom radu istražen je utjecaj glavnih ...klimatskih varijabli s vlažnošću tla u zoni korijena na radijalni prirast crnog bora. Širina godova izmjerena je pomoću alata Cdendro i CooRecorder, a standardne dendrokronološke tehnike korištene su za unakrsno datiranje, standardizaciju i statističku analizu temeljenu na xDateR i dplR paketima. Prema dobivenim rezultatima, proljetne i ljetne oborine imaju pozitivnu značajnu ulogu za radijalni prirast crnog bora u Arıtu u zapadnoj crnomorskoj regiji. Iako maksimalna temperatura nema utjecaja, minimalne i srednje temperature u studenom i prosincu prethodne godine značajno i negativno utječu na radijalni prirast. Osim toga, vlažnost tla u zoni korijena u lipnju i kolovozu ima jasno pozitivan učinak na radijalni prirast.
PDF
