Tečajni mehanizam ERM 2 može se smatrati posljednjom fazom operacionalizacije teorijskog koncepta optimalnog valutnog područja. Uspješan boravak u mehanizmu i mogućnost ulaska u Eurozonu usko su ...povezani s ispunjenjem nominalnih i realnih kriterija konvergencije. Boravak Estonije u tečajnom mehanizmu ERM 2 obilježen je relativno niskim kamatnim stopama, fiskalnom stabilnošću i stabilnošću deviznog tečaja, ali i relativno visokom inflacijom. Analiza ekonomskih pokazatelja ukazuje na realnu konvergenciju zemlje tijekom boravka u ERM 2, slično drugim zemljama pristupnicama. Međutim, usporedo s rastom BDP-a javlja se problem snažnog rasta vanjskog duga.
Originally published in the pre-EU-accession period, this E-Book edition of Doing Business with Estonia has been updated to take account of the post-accession changes to the legal and fiscal ...environment. It remains a definitive appraisal of the economic system and investment climate, including an examination of the legal structure and business regulation, information on the financial sector and unique best practice on all aspects of trading with and investing in Estonia.
U radu1 se analizira organizacija i funkcioniranje javne uprave u Estoniji. Nakon kratkog prikaza povijesnog razvoja države i uprave koji je obilježila stalna borba za neovisnost, autorica daje ...pregled postojećeg sustava javne uprave i upravnih reformi koje se u Estoniji provode od njezinog osamostaljenja 1991. Analizira se pravno uređenje odnosa nositelja državne vlasti prema upravi i organizacija centra Vlade koje karakteriziraju određene specifičnosti inače klasičnog parlamentarnog sustava vlasti. U okviru poglavlja o
političkoj, upravnoj i fiskalnoj decentralizaciji detaljno se opisuju: složena teritorijalna organizacija, tijela lokalnih jedinica, djelokrug poslova i propisima široko zajamčena, a u praksi slabo provedena fiskalna decentralizacija. Opisana su i pobrojena tijela državne uprave i pružatelji javnih službi te problematizirana razdioba poslova i suradnja među upravnim organizacijama, kao i koordinacija i nadzor
tijela državne uprave. U pogledu službenika posebno se ističe postojanje uskog kruga zaposlenika javne uprave čiji je status uređen posebnim službeničkim zakonodavstvom, decentralizacija službeničkog sustava i široka primjena plaćanja prema učinku. Prva faza upravnih reformi provedena je na temelju menadžerskih ideja o efikasnosti putem liberalizacije i privatizacije, dok se pred ulazak u EU naglasak stavio na odnos uprave s građanima. Posljednjih desetak
godina provode se reforme službeničkog sustava, dok su najmanje uspješne one u području teritorijalne organizacije i političke decentralizacije.
U fokusu ovog članka jesu uloga novinara koji govore ruski jezik i potencijal medija na ruskom jeziku u unaprjeđivanju društvene integracije u Estoniji. Posljedica socijalističke kolonizacije za ...vrijeme sovjetskog režima jest ta da četvrtina estonskog stanovništva danas govori ruskim jezikom. Te dvije glavne jezične zajednice (estonska i ruska) imaju različite informacijske prostore koje dijeli jezična barijera. Integracija može uspjeti samo ako postoji nesputana komunikacija između manjinskih i većinskih skupina te ako pojedinci i skupine imaju jednaku mogućnost sudjelovanja u javnoj sferi života.
U članku se prvo bavimo konceptom medija na manjinskim jezicima te ulogom medija na ruskom jeziku u kontekstu društvene integracije u Estoniji. Koristile smo metodu ankete kako bismo doznale kakav je
trenutačni profesionalni status estonskih novinara koji govore ruski jezik te kako oni percipiraju svoju ulogu u procesu integracije. Zaključile smo da novinari koji govore ruskim jezikom sebe doživljavaju kao posrednike između estonske i ruske zajednice, ali i da nisu sigurni da mediji na ruskom jeziku mogu ispuniti zadaću da budu predstavnici manjine.
Estonija, Latvija i Litva su, slijedom jezičnih razlika, ujedno i tri različita nakladnička tržišta. Rezultati istraživanja predstavljenog u ovom radu pokazuju da je razvoj tržišta elektroničkim ...knjigama ondje u početnoj fazi, iako su već sada razvidne goleme razlike u broju dostupnih naslova. Estonija ima 3 velike i 2 srednje e-knjižare s približno 3200 jedinstvenih naslova, Litva ima 3 e-knjižare srednje veličine s 1300, a Latvija 1 knjižaru, također srednje veličine, s okvirno 700 jedinstvenih naslova u ponudi, pa je teško reći da ondje postoji razvijenije tržište e-knjigama. Estonija, kao najmanja baltička država, nudi više e-knjiga od Litve i Latvije zajedno. E-knjige su najjeftinije u Litvi, a najskuplje u Estoniji. Međutim, ako se u obzir uzme prosječna plaća u različitim državama, broj e-knjiga koje prosječni građanin može kupiti u obje je države podjednak. Najpopularniji e-format je EPUB 2.0, iako pojedini nakladnici koriste PDF i MOBI formate. Najveći prodavači e-knjiga dolaze iz Estonije, riječ je o tvrtkama kriso.ee (Krisostomus), apollo.ee (Apollo) i rahvaraamat.ee (Rahva Raamat) s 1700 – 1800 naslova u ponudi. U Litvi djeluju skaitykle.lt, knygute.lt, knygos.lt i pegasas.ekps.lt, a u Latviji samo zvaigzne.lv. Najzastupljeniji nakladnici su Zvaigzne ABC iz Latvije, Alma Littera i Eridanas iz Litve i Varrak iz Estonije. Iako se broj stanovništva u baltičkim zemljama smanjio s otprilike 8 000 000 u 1992. na manje od 6 500 000 u 2013., više je knjiga objavljeno 2013. nego prije 20 godina. Pad broja objavljenih knjiga razvidan je, uslijed krize, nakon 2008., a u isto vrijeme počeo je razvoj tržišta e-knjigama. Nakon 2010. nakladništvo tiskanih knjiga počelo se u Litvi i Estoniji oporavljati, dok u Latviji još uvijek nema naznaka oporavka. Godine 2012. udio e-knjiga u nakladničkoj produkciji u Litvi je bio 10%, u Estoniji 19%, a u Latviji 11%. Najveći broj e-knjiga, preko 90%, objavljen je i u tiskanom obliku, najčešće godinu ili više prije digitalne inačice. Pouzdanih podataka o prihodima nakladnika i knjižara od prodaje e-knjiga za sada nema.
Ovaj članak istražuje kako se mentalne mape opasnosti posreduju u narativima vjerovanja. Novi se fokus stavlja na narativnu lokalizaciju fenomena u vezi s pokretnim izvorom opasnosti. Autorica ...pokazuje univerzalnost procesa stvaranja mapa opasnosti, opisujući njegove sličnosti sa starijim legendama (primjerice legendama o kugi) te modernim pripovijedanjem pod utjecajem medija. Osim toga, raspravlja se i o važnosti takvih mapa u selektivnom prikupljanju i pamćenju informacija, kao i o načinu na koji one dovode do ponovnog pripovijedanja i stvarnog ponašanja. Autorica zaključuje da, osim pragmatičnih ciljeva (kao sredstva kojim se jamči sigurnost), takve mape također podupiru pojedinačno subjektivno iskustvo suočavanja s opasnim situacijama.
Začuđujuća činjenica da neka današnja velika folklorna događanja u Estoniji jako nalikuju onima iz sovjetskoga doba i da je “folklor” u cjelini veoma visoko vrednovan, osnova je ovoga istraživanja. ...Razmatrajući svakodnevnu praksu kultiviranja narodne umjetnosti unutar institucionalnog okvira “sustava amaterske umjetnosti” u sovjetsko doba, osobito 1970-ih, članak nudi objašnjenje o tomu zašto je “sovjetizirana narodna umjetnost”, unatoč cjelokupnoj komunističko-internacionalističkoj propagandi, zadržala potencijal za stvaranje nacionalnog identiteta. Na temelju de Certeauove teorije
prakse, iznosi se teza o transformaciji (za)danog institucionalnog i ideološkog okvira u nešto što su ljudi mogli prihvatiti kao vlastito, i to u dvostrukom smislu: u smislu pripadnosti osobnim životnim pričama i pripadnosti estonskom nacionalnom identitetu. Ideološki komunistički sadržaj, koji je u (sovjetiziranoj) estonskoj “narodnoj umjetnosti” također bio nedvojben, lako se tijekom borbe za neovisnost i tzv. “drugo nacionalno buđenje” postupno gubio usporedno s jačanjem dominacije nacionalnog aspekta “folklora”. Kombinacija “autentičnog” stila u okviru “folklornog protestnog
pokreta” i nacionalne interpretacije “sovjetiziranog folklora” osigurala je – zajedno s pozitivnim osobnim identifikacijama sa (sovjetskim) sustavom amaterske umjetnosti – da “folklor” u cjelini, uključujući i njegov sovjetizirani oblik, zadrži svoju važnost i ugled.
Autorica predstavlja i sažima podatke i radove o etničkim motivima u masovnoj svijesti Rusa i građana Ruske Federacije koje je tijekom 1990-ih objavljivao časopis Sveruskog centra za proučavanje ...javnoga mnijenja Мониторинг общественного мнения: экономические и социальные перемены (= Prašenje javnoga mnijenja: ekonomske i društvene promjene). Analiza ukazuje na porast etničkih napetosti do 1993–1995. godine, nakon koje se stanje vratilo na ono iz 1989–1990. Autorica sažima zaključke raznih autora o razvitku i obilježjima ruske samosvijesti i nacionalizma (i odnosa prema drugim etnijama), o pojavi antisemitizma u Rusiji, te prenosi i neke nalaze poredbenih socioloških istraživanja provedenih u Rusiji, Estoniji, Letoniji i Ukrajini o podršci državnom paternalizmu ili reformama i o društvenim strahovima.
PDF
