Za opšti cilj istraživanja rada je odgovor na pitanije — kako izgleda stanje Bosnе i Hercegovine u oceni Evropske unije. U vezi sa ovom analizom bila je podvrgnuta Rezolucija Evropskog parlamenta od ...13. februara 2019.g. o izveštaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2018.g. Treba naglasiti, da se svake godine, zemlja koja teži članstvu u Evropsku uniju podvrgava oceni Evropske komisije. Posebna pažnija posvećena je među drugim: stanju demokratije, vladovini zakona (prava), poštovaniju ljudskih prava i pojava korupciji, etnič1kim odnosima etc. U ovoj oceni izražene su mnoge rezerve u Bosni i Hercegovini. Generalno, može se reći da se ova država još uvek bori sa mnogim problemima koji je sprečavaju da uđe u EU i bude prepoznata kao država koja sprovodi prncipe demokratske države. U ovoj analizi naročito korišćen je istraživački metod: istraživanje slučaja i analiza primarnih izvora.
Unapređenje razvijenosti regiona predstavlja jednu od ključnih obaveza čiji se uspeh neprestano procenjuje od strane Evropske unije i u direktnoj je vezi sa pozicijom Republike Srbije u procesu ...pridruživanja. Ovaj naučni rad ističe značaj regionalnog razvoja i stepen regionalizacije u Srbiji, kao i nivo uticaja četiri finansijska instrumenta Evropske unije i njihovom pojedinačnom doprinosu regionalnom razvoju i saradnji. Četiri opisana EU instrumenta, koja su u poslednjih dvadeset godina najviše doprinela regionalnom razvoju Srbije, jesu: „Program pomoći zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju - CARDS“, prvi i drugi „Instrument Evropske unije za pretpristupnu pomoć - IP“i „Program evropske podrške razvoju opština - EU PRO“.
U tekstu se piše o planu za okončanje rata u Bosni i Hercegovini koji je razmatran od juna do decembra 1993. godine. Mirovni plan modelirale su Ujedinjene nacije i Evropska unija preko svojih ...posrednika. Osnovna ideja podrazumevala je stvaranje tri republike u Bosni i Hercegovini, čime je napušten koncept multietničke države. Akcenat je stavljen na analizu stavova sukobljenih strana, uključujući i Srbiju i Hrvatsku, i traženje odgovora na pitanje da li je to bio plan koji je mogao da zaustavi rat i istoriju Bosne i Hercegovine povede u drugom smeru.
Geneza regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu protekle dve i po decenije imala je različite etape, uz dugotrajne krize i probleme u vezi sa razvojem vlastitog koncepta. U ovom radu autori stoga ...analiziraju njene dosadašnje domete, sa posebnim akcentom na period nakon transformacije Pakta za stabilnost u Jugoistočnoj Evropi u Savet za regionalnu saradnju početkom 2008. godine, kao i na pokušaj rekonceptualizovanja saradnje u okviru Zapadnobalkanske šestorke tokom 2013. godine. Istovremeno oni pažnju posvećuju i dometima Berlinskog procesa nakon 2014. godine i stvaranja novog oblika prelaska regionalne saradnje u regionalnu ekonomsku integraciju (Zajedničko regionalno tržište) s kraja 2020. godine. U tom kontekstu autori razmatraju da li će da usledi i produbljivanje političke saradnje kroz eventualno osnivanje zajedničkog parlamenta Zapadnog Balkana i uvođenje redovnih sastanka predsednika vlada i ministara inostranih poslova. Autori zato ukazuju i na određena strahovanja u regionu da bi već otpočeta integracija u oblasti ekonomske saradnje, koja bi bila praćena i produbljenom političkom saradnjom, mogla rezultirati osnivanjem „Balkanske unije”. To suštinski nailazi na značajne otpore i protivljenja u regionu Zapadnog Balkana zbog straha da će ona postati trajno rešenje, koje kao takvo dugoročno isključuje članstvo država regiona u Evropskoj uniji.
The corona virus pandemic has once again put the issue of solidarity and economic redistribution within the European Union on the agenda. Unlike the discussions on the European debt crisis conducted ...after the World Economic Crisis from 2008, this time the crisis was produced by external factors, which blunted the strength of the arguments based on the alleged irresponsibility of certain countries. The author starts from the assumption that supranational association is necessary in order to remove the negative effects of economic globalization and rejects the sovereign answers. The paper examines the notion of European citizenship, and how this concept can accelerate the creation of a more solidary order. The problem is especially the fact that “what is urgently needed to be done is also extremely unpopular and therefore democratically virtually impossible to do” (Offe, 2013). Solving the problem would include broad economic redistribution, mutualization of debts, and even the creation of a single fiscal system within the European Union. The author specifically examines the form of citizenship based on the concept of constitutional patriotism (Habermas, 2006, Muller, 2010). One of its elements, the shared memory of post-war aid to the German economy (Young, 2020), this time can be used as a motivation for similar solidarity policies.
Digitalno vladovanje, ki se razvija v državah članicah EU kot odgovor na izzive avtomatiziranega in algoritmiziranega komuniciranja ob ujetosti državne in evropske medijske regulacije v analogne ...koncepte in rešitve, je zaradi kompleksnosti redko predmet celostne obravnave. Predlagan metodološki pristop, utemeljen na konceptu vladovanja in splošni teoriji sistemov, ki povezuje družbene, ekonomske in tehnične koncepte, ter obseg primerjalne raziskave, ki vključuje 24 držav članic EU, omogočata celovit vpogled v stanje vladovanja v EU. Rezultati raziskave so predstavljeni v kontekstu procesov transformacije regulacije in vladovanja ter širših medijskih in družbenih sprememb, pri katerih se zdi, da je regulacija vedno nekaj korakov za tehnološkimi podjetji, zdaj že pomembnimi globalnimi političnimi akterji, kot v igri mačke in miši, v kateri bi morale države pokazati več spretnosti, odločnosti in sodelovanja, korporacije pa več družbene odgovornosti.
The proper functioning of the EU financial market is protected by public actors, both national and supranational, who are responsible for rulemaking and for supervision of investment firms and other ...private actors. At the same time, the effectiveness of the EU legal system requires vigilance from private actors such as investment firms and their clients, who may invoke their rights before national authorities and courts. This means that investment firms have a dual role within the system, as subjects of control and enforcement, as well as agents in the maintenance of the rule of law. This book brings together a group of scholars with expertise in different legal disciplines, but a shared interest in the EU internal market and its development. It is intended to integrate a modern study of the form and function of EU rulemaking in the internal market after the financial crisis with an evaluation of core aspects of rulemaking in the financial market and, in this way, to provide a cross-cutting treatment of EU law. The book focuses on the regulatory framework in MiFID II and MiFIR, and the following thematic questions: what are the legal mechanisms for accountability, and what is the role of investment firms in the operation of those mechanisms?; what are the implications of the answers to the previous question for EU law and the EU legal system?; how do the findings contribute to the understanding of the concept of accountability?
Paradigma sodobne energetske varnosti Prebilič, Vladimir; Juvan, Jelena
Dela (Univerza v Ljubljani. Oddelek za geografijo),
12/2014
41
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Nove, netradicionalne grožnje varnosti, ki so vse bolj kompleksne in indirektne, so postale velik izziv vsem nacionalnim varnostnim sistemom. Med njimi je tudi vprašanje energetske varnosti. ...Naraščajoča energetska poraba na eni strani, primanjkovanje resursov za proizvodnjo energije na drugi strani, vodijo v t.i. energetsko odvisnost. Oskrba z energijo je nuja za normalno gospodarsko proizvodnjo in rast, je pomembna za dobrobit narodov ter ima velik vpliv na mnoga druga področja nacionalne varnosti, kot so varnost preskrbe s hrano in pitno vodo, okoljska varnost in trajnostni razvoj.
Citizens’ Solidarity in Europe systematically dissects the manifestations of solidarity buried beneath the official policies and measures of public authority in Europe. In this exciting and ...innovative book, contributors offer comprehensive and original data and highlight the detrimental factors that tend to inhibit or annihilate solidarity, and those that are beneficial for the nurturing of solidarity.
The authors analyze the implementation of the concept of flexible use of airspace in the Republic of Serbia, which deals with problems related to airspace capacity. The problem of airspace capacity ...and air traffic that takes place in it was not seriously considered in Europe before the Second World War, due to the simple fact that the number of flights in that period was relatively small. Achieving this goal and solving the problem is being sought in a better organization of the airspace of Europe, which directly influences the organization and strategy of the development of the airspace of all countries in Europe and the Republic of Serbia (as a signatory and a member of international organizations dealing with traffic management and airspace organization ). The concept of flexible use of airspace should provide a solution to this problem. The implementation of the concept requires some legal and organizational solutions, so a wider national concept is needed for a consistent implementation of the concept. The problems encountered by the creators of the concept in Europe and Serbia and the solutions that have been made are the subject of this paper. The content of the paper is presented through several questions to give an overview of the problem of airspace capacity and an increase expected in the upcoming period. The paper also deals with the division of airspace in the world and in our country; planning, registering and announcing flights; the concept of flexible use of airspace; and the problems of applying the concept in Serbia. / В данной статье представлен анализ концепции гибкого использования воздушного пространства, делая особый акцент на вызовы при ее внедрении в Республики Сербия, учитывая все проблемы, связанные с размером и границами воздушного пространства. Надо подчеркнуть, что проблемой размеров и границ воздушного пространства, также как и вопросами воздушных маршрутов до Второй мировой войны в Европе никто всерьез не занимался, по причине малого количества полетов в те времена. В качестве решения настоящей проблемы авторы данной статьи предлагают улучшение организации воздушного пространства Европы, что напрямую влияет на организацию и стратегию развития воздушного пространства всех европейских стран, в том числе и Республики Сербия (как члена и подписчика международных организаций, которые занимаются управлением авиамаршрутов и организацией воздушного пространства). Концепция гибкого использования воздушного пространства должна решить эти проблемы. Однако для внедрения вышеупомянутой концепции требуется пересмотреть раннее законодательские и организационные нормативы, и соответственно первоначально достичь национального консенсуса, в целях последовательного внедрения данной концепции. Проблемы, с которыми столкнулись создатели концепции в Европе и Сербии и решения, которые могут помочь решить эти проблемы представлены в настоящей работе. Структура работы была организована в виде ответов на многие ключевые вопросы по данной тематике, приведен обзор проблем, связанных с размером и границами воздушного пространства и улучшенных перспектив, которые ожидаются в ближайшее время; приведена сопоставительная классификация воздушного пространства; а также методы планировки, регистрации и объявлении о полете, описана концепция гибкого использования воздушного пространства и освещены проблемы при ее применении в Республике Сербия. / U radu je analizirana implementacija koncepta fleksibilnog korišćenja vazdušnog prostora u Republici Srbiji, koji se bavi problemima koji se odnose na kapacitet vazdušnog prostora. Pre Drugog svetskog rata kapacitet vazdušnog prostora i avio-saobraćaj koji se odvijao u njemu nije ozbiljnije razmatran u Evropi, zbog činjenice da je broj letova u tom periodu bio relativno mali. Danas se traži da se vazdušni prostor Evrope bolje organizuje, što direktno utiče i na organizaciju i strategiju razvoja vazdušnog prostora svih zemalja u Evropi, pa i Republike Srbije (kao potpisnika i člana međunarodnih organizacija koje se bave upravljanjem saobraćaja i organizacijom vazdušnog prostora). Koncept fleksibilnog korišćenja vazdušnog prostora treba da da rešenje za taj problem. Njegova implementacija zahteva neka zakonska i organizacijska rešenja, pa je neophodan širi nacionalni konsenzus. Problemi sa kojima su se susreli tvorci koncepta u Evropi i Srbiji i rešenja koja su doneta predmet su ovog rada. Sadržaj rada izložen je kroz nekoliko pitanja: dat je osvrt na problem kapaciteta vazdušnog prostora i povećanje koje se očekuje u narednom periodu; prikazana je podela vazdušnog prostora u svetu i kod nas; opisan je način na koji se vrši planiranje, prijava i najava letova, kao i sam koncept fleksibilnog korišćenja vazdušnog prostora i problemi koji se javljaju pri primeni koncepta u Srbiji.