Procesom romanizacije na područje rimskodobne Histrije uz
ostale je aspekte rimske kulture pristigla i religija, rezultat čega
je podizanje zavjetnih spomenika u čast novopridošlih bogova
i gradnja ...svetišta za njihovo štovanje. Jedno od glavnih rimskih
božanstava i dio Kapitolijske trijade bila je Minerva, božica
mudrosti i umijeća ratovanja, pa je tako i njen kult dospio na
taj prostor i postao dio duhovne kulture tamošnjeg stanovništva.
O njegovoj prisutnosti svjedoče najviše epigrafski spomenici te
u manjoj mjeri figurice, tako da će se u ovom radu na temelju
njih obraditi prisutnost i rasprostranjenost Minervina štovanja u
Histriji, a posebna će se pažnja posvetiti i pitanju sinkretizma
nekog od autohtonih božanstava s Minervom te postojanju i
lokaciji njena svetišta unutar kolonije Pole.
Pad Nezakcija, drevnog središta starih Histra, 178./177. pr.
Kr., popraćen nizom genocidnih operacija, označio je kraj dugoga
povijesnoga razvitka ovoga poluotoka. Arheološka građa koju su
u zadnjih ...nekoliko desetljeća iz zemlje izvukli na svjetlo dana
i obradili naši kolege u Istri, ukazuje na veliko bogatstvo tog
naslijeđa i njegove važnosti za bolje upoznavanje arheologije i
povijesti ovoga graničnoga područja između Venetije i Ilirika. U
povijesti i arheologiji Histrije kao da nastaje svojevrsna praznina,
koja gotovo da traje sve do Cezara i njegova prokonzulata u
ovim krajevima. Autor postavlja ovo pitanje i pokušava dati
neki mogući odgovor.
Rimske luke (portus) slabo su istražena tema u hrvatskoj
stručnoj literaturi. Prikupljeni arheološki podaci o lukama na
današnjem geografskom području Istre, od rijeke Dragonje na
sjeveru do rijeke ...Raše na jugu poluotoka, otvorili su istraživačka
pitanja o atribuciji pojedinih luka, na temelju čega se pokušala
odrediti njihova hijerarhija. Temeljem podataka, u radu će se
pokušati odrediti značenje pojedinih lučkih struktura, oslanjajući
se pritom na kontekst ekonomskih aktivnosti na obali.
