In this article, the author presents the historical basis of Rightist ideology and its development, and analyses the changes and characteristics of Rightist ideology in various periods. Noting the ...basic characteristics of Rightism, the author argues that Rightism in Croatian political history can be studied through four paradigms: original Rightism and modern Rightism within the frame of the Habsburg / Austro-Hungarian Monarchy, Rightism adapted to the new monarchist framework within the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes / Yugoslavia with elements of republicanism until the ban on political party activity in 1929, and recent Rightism in the Republic of Croatia that is active within the frame of the democratic national party-political system and invokes the historical tradition of the original Rightist ideology.
Od svibnja 2013. godine Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica dio je velike TED zajednice. Knjižnica kao ustanova koja, između ostalog, osigurava pristup znanju i informacijama, ...organizacijom TEDxKoprivnicaLibrary konferencija podržala je “pokret širenja vrijednih ideja” koji u svojoj srži cilja na širenje pristupa znanju i informacijama. Pokazalo se da se i u malom gradu kao što je Koprivnica mogu uspješno širiti velike ideje, a da je knjižnica savršeno mjesto za održavanje i organizaciju.
Autor u članku analizira odnos cjeloživotnog učenja kao nove ideje u obrazovnoj politici i institucionalnih promjena u visokom obrazovanju. Osnovni naglasak u istraživanju je na ulozi ideja, interesa ...i institucija u promjeni obrazovne politike. Institucionalna promjena i nove ideje u politikama visokog obrazovanja su objašnjene implementacijom koncepta cjeloživotnog učenja unutar Olsenova četiri modela sveučilišta. Članak opisuje cjeloživotno učenje kao novu ideju koja donosi temeljne promjene s obrazovanja na učenje i premošćuje različite pozicije akademskog i strukovnog tercijarnog obrazovanja. Članak sugerira da promjene sveučilišta određuju interesi iz političkog i ekonomskog okruženja uz ograničeni utjecaj aktera iz akademske zajednice. U tom kontekstu analizira se utjecaj ideje cjeloživotnog učenja na razumijevanje, preskripciju i provedbu institucionalnih promjena u obrazovnoj politici te političko opravdanje tih promjena. Autor analizira promjene u javnom upravljanju, kurikulumu i pribavljanju sredstava pod utjecajem cjeloživotnog učenja. Članak opisuje promjene koje u kurikulumu i pribavljanju sredstava nastaju ulaskom netradicionalnih studenata. Naglašena su opravdanja za autonomiju sveučilišta, pristupačnost, priznavanje rezultata učenja, modularizaciju i postrukovljenje u kurikulumu. Kvalifikacijski okvir naznačen je kao dio reforme kurikuluma, ali i kao instrument javnih politika za nacionalne i europske političke i ekonomske ciljeve.
Kreativnost pruža moćan način uključivanja učenika u proces učenja, povećava razinu motivacije, samopoštovanja učenika te ih priprema različitim fleksibilnim vještinama potrebnima za život. Vjeruje ...se da razvoj kreativnosti može obogatiti život, da mnogi jezični zadatci kojima se favoriziraju suvremene metode poučavanja oslobađaju kreativnost kod učenika – poglavito one metode i postupci koji su usmjereni na učenika, koji se temelje na interakciji i otvorenosti, stoga su u načelu idealni za poticanje kreativnog razmišljanja i ponašanja učenika (Burton, 2010, prema: Richards, 2013). Kreativna inteligencija postaje važnim čimbenikom učenja jezika, pri čemu komunikacijske metode imaju značajnu ulogu jer ističu funkcionalnu i situacijsku uporabu jezika te metodički postupci poput igranja uloga ili simulacija zahtijevaju od učenika maštu i kreativno razmišljanje (prema: Richards, 2013). Ideje za osmišljavanje kreativnih aktivnosti nastavnici nalaze u različitim izvorima, a u poučavanju gramatike često primjenjuju raznovrsne metodičke postupke koji mogu aktivirati učenike na različite načine. U ovome se radu razmatra mogućnost nalaženja kreativnih ideja u različitim izvorima te se opisuju odabrani metodički postupci (oluja ideja, šest pametnih šešira, razmisli/u paru razmijeni, intervju u tri koraka, kuglični ležaj) kojima se može potaknuti kreativnost. Da bi se istražilo u kojim izvorima nastavnici hrvatskoga jezika nalaze ideje za kreativno poučavanje gramatike (u stručnoj literaturi, u udžbenicima hrvatskoga jezika, u internetskim izvorima) te koje metodičke postupke primjenjuju kojima se potiče kreativnost i kritičko mišljenje, provedeno je istraživanje anketnim upitnikom. Rezultati su pokazali da se ispitani nastavnici služe različitim izvorima za nalaženje kreativnih ideja, pri čemu internet postaje važnim i sve većim izvorom kreativnoga potencijala za nastavu gramatike.
Autor tematizira problem osobnog identiteta u filozofiji Davida Humea. U tekstu
su najprije predstavljeni elementi Humeove teorije ideja koji su nužni kao kontekst
za razumijevanje njegova tretmana ...problema osobnog identiteta. U drugom
dijelu autor opisuje Humeov pristup osobnomu identitetu, pri čemu se obrađuje
adekvatno poglavlje iz Humeove Rasprave o ljudskoj naravi. Nakon toga nude
se pogledi nekih od najcitiranijih Humeovih komentatora, da bi se proširilo razumijevanje
određenih vidika Humeova problema te pokazali neki od nedostataka
njegova pristupa.
The theme of the essay is the problem of personal identity in the philosophy of David
Hume. Firstly, the text presents elements of Hume’s theory of ideas which are required
so as to provide the context for an understanding of his treatment of the issue
of personal identity.
The second section describes Hume’s approach to personal identity with reference to
the pertinent chapter from Hume’s A Treatise of Human Nature. Next, the views of
some of the most quoted of Hume’s commentators are offered in order to broaden
our understanding of certain aspects of Hume’s problem and demonstrate some
shortcomings in his approach.
U ovom radu govori se o pojavi ‘nacionalnih epistemologija’ kao posebnih
načina razmišljanja o svijetu, oboje omogućenim i ograničenim nacionalnim/
nacionalističkim ideologijama poput kulturološke ...teze o izrazitoj sličnosti i
zajedništvu. S obzirom na metodologiju, u ovom radu općenito se opisuje način
identifikacije ‘nacionalne epistemologije’ i posebno način objašnjavanja njihovoga
razvoja kao nacionalno idiosinkratičnih načina konceptualizacije i provođenja
istraživanja, uzimajući kao primjer područje akademskoga obrazovanja. Postojanje
takvoga izrazito nacionalnoga stila istraživačke misli može se utvrditi, barem na
Zapadu: u Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, Engleskoj i Njemačkoj.
Stoga, imperijalističke težnje tih nacionalno obojanih i konfiguriranih fenomena
dolaze u prednji plan, ukazujući na njihova nastojanja širenja od epistemološki
jačih nacija (država) na slabije, uz pomoć ‘putujućih ideja’. Počevši od stila misli
njemačkog idealizma, utvrđena su dva glavna razloga ili svrhe tih putovanja:
„pozivom” i „okupacijom”, kao što je predstavljeno na slučaju Austrije.
Dijagnostičko vrednovanje provodi se kako bi se utvrdila kvaliteta i razina učeničkih predznanja i vještina prije početka procesa poučavanja. Ovaj oblik vrednovanja može se koristiti i za određivanje ...prikladnoga oblika odgojno-obrazovne podrške pojedinim učenicima. Matematičke dijagnostičke probe kratki su zadaci koji pomažu učiteljima prikupiti informacije o predznanju učenika, kao i o kolektivnim miskoncepcijama te individualnim poteškoćama učenika. Mogu se primijeniti u svim domenama matematike kako u osnovnoj tako i srednjoj školi.
Dosadašnja istraživanja o Nikoli Škrlcu Lomničkom (knjige 2, 3 i 4 iz
2000., 2001. i 2007. godine, urednika Stjenka Vranjicana) sveobuhvatno su prezentirala i analizirala aktivnost, za povijest ...Hrvatske, ove vrlo važne osobe. Aktivnost Škrlca na području poljoprivrede i agrarno-ekonomskih odnosa opširnije je obrađena u radovima Stipetića (2000.), Puljiza (2000.) i Roksandića (2000). U ovom članku se analiziraju oni detalji Škrčevih aktivnosti i pogleda
koji bi možda mogli bolje osvijetliti ili pak nešto drugačije procijeniti njegove poglede i nastojanja u odnosu na gore citirana tri rada.
U cilju podrobnijeg shvaćanja estetičkog aspekta filozofije, svrsishodno je ne samo napraviti distinkciju između umjetnosti i filozofije, već razumjeti je li i u kolikoj mjeri općenje dvaju područja ...neophodno. Rad kani ispitati je li filozofija nužna kad umjetnost zapadne u problem samorazumljivosti ili je senzibilnost umjetnosti nužna za rasterećenje i životnost čistog misaonog. Kako bi se podrobnije shvatio karakter ove povezanosti nužan je osvrt na estetiku Hegela, Schellinga i Schopenhauera, te objašnjenje uloge umjetnosti u filozofiji Friedricha Nietzschea.
U središtu pozornosti ovoga rada je ideja emergencije koja pretpostavlja da interagiranje elemenata na mikroravni dovodi do makroefekata koji tvore specifičnu ontološku realnost nesvodljivu na ...konstitutivne pojedinačne mikrokomponente. Ova ideja primarno se propituje iz rakursa sociologije jer se društvo može razmatrati kao emergentna realnost. Nakon početnih određenja, distingviranja vrsta i ukazivanja na historijski razvitak ideje emergencije, u središnjem dijelu rada prikazuje se kako različite, pa i oprečne, sociološke tradicije tumače emergentnost univerzuma društvenih pojava. Na tom se tragu ideja emergencije identificira kao potencijalno pogodan epistemološki predložak za prevladavanje duboko ukorijenjenih socioloških dihotomija i postizanje većeg stupnja integracije discipline. Kao posebno propulzivan prijedlog u tom smjeru pokazuje se Sawyerova emergencijska paradigma. Potom se razmatra problematika empirijskog ispitivanja emergencije, što u središte pozornosti dovodi metodologiju simulacijskog modeliranja. Razmatranjem tog tematskog sklopa ukazuje se na prednosti primjene simulacijskih modela koje se reflektiraju u heurističkom potencijalu, povećanju eksplanacijske snage, unapređenju metodologije i povećanju stupnja prediktivnosti sociologije. Indiciraju se i njihove manjkavosti, koje se ponajprije ogledaju u potrebi za vjernijim modeliranjem društvenog realiteta te nužnosti da se u simulacijske modele ugrade ključne premise interpretativistički, a ne samo pozitivistički usmjerenih socioloških orijentacija. Ukazuje se i na potencijalni aplikativni doprinos simulacijske metodologije pri eventualnom preveniranju disruptivnih emergentnih pojava poput nasilnih konflikata. U zaključku se akcentira da valja ustrajati na tematiziranju ideje emergencije u sociologiji.
PDF
