Antirodni pokreti u 21. stoljeću Gergorić, Maja
Anali Hrvatskog politološkog društva,
12/2020, Volume:
17, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Početak 21. stoljeća obilježili su pojava i širenje antirodnih pokreta u Europi i Latinskoj Americi. U ovom radu prikazujem literaturu o tim pokretima. Analizirane radove izabrala sam pregledom ...akademske tražilice Google Scholar, a temeljni kriterij za uvrštavanje u analizu bila je uporaba izraza "antirodni" u naslovu, sažetku ili sadržaju teksta. U analizu su uvrštena šezdeset dva rada, a pregled je strukturiran prema glavnima analitičkim pristupima u studijama društvenih pokreta: prema kulturnim artefaktima i diskurzivnim okvirima, organizacijskim obilježjima i aktivističkim mrežama te strukturama političkih mogućnosti. U članku analiziram i određenje pojmova, dizajn istraživanja, korištene metode i zemljopisnu pokrivenost istraživanjima. Na temelju analize sadržaja zaključujem kako su antirodni pokreti određeni heterogeno, kako su korištene metode i zemljopisna pokrivenost homogeni te kako u analizi prevladavaju kulturni artefakti i diskurzivni okviri.
The beginning of the 21st century was marked by the emergence and geographical spread of anti-gender movements in Europe and Latin America. The analysed research articles were selected through the Google Scholar academic search engine with the basic criterion for inclusion in the analysis being the mention of the term 'anti-gender' in the title, abstract, or the body of the text. Sixty-two papers on the subject of anti-gender movements have been included in the analysis, and the review is structured according to the main analytical approaches in social movements studies: regarding cultural artefacts and discursive frames, organizational characteristics and activist networks, and the structure of political opportunities. The article also analyses the conceptual definitions, the methods used, and the geographical coverage of the research. Based on the content analysis the author concludes the presence of heterogeneity in terms of the conceptual definition, homogeneity when it comes to methods and geographical coverage, and the prevalence of cultural artefacts and discursive frameworks when analysing anti-gender movements.
Miestų nacionalizavimo procesas – su nacionaline bendruomene besitapatinančiųjų žmonių pastangos įvairiais būdais tame mieste įsigalėti – ilgajame XIX šimtmetyje reiškėsi didelėje Vidurio Rytų ...Europos dalyje. Toks nacionalizavimas šiame regione beveik visais atvejais reikšdavo daugiakultūrio miesto transformavimą į „savąjį“ miestą, esą priklausantį vienai nacijai. Nors šio proceso tyrimus Europos istoriografijoje šiandien jau sudėtinga būtų įvardyti inovatyviais, lietuvių pastangų įsigalėti miestuose tyrimai šiuo metu tik įsibėgėja, o į daugelį klausimų, ypač susijusių su pradiniu šio proceso etapu, iki šiol neatsakyta. Straipsnyje, remiantis dabartine tyrimų padėtimi, aiškinamasi, ar lietuvių pastangos įsigalėti miestuose gali būti apibendrinamos ir kontekstualizuojamos pagal bendraregionį pavyzdį. Siekiama atsakyti į klausimą, ar regiono kontekste miestų lituanizacija buvo kuo nors išskirtinė. Nagrinėjama, kokie veiksniai nulėmė šios lituanizacijos specifiką.
It seems that the academic community is not interested in any branch of philosophy more than in ethics, the philosophy of morality. With the more pronounced questions of 21st century culture, the ...question of human action precisely in the context of the creation of “good or evil” is now becoming a burning issue, leading to contradictory scientific analyses and interpretations. We constantly discuss the ethics or lack of ethics in the world around us, too often only superficially understanding or experiencing this concept. In art and literature, it is the development of contemporary literary theories that contributes to the more intensive development of ethical criticism and to interdisciplinary links between philosophy and literary science. This paper, through various critical approaches, discusses the role of ethics and ethical criticism, aesthetics and ideology in children’s literature and critically analyses the positive and negative aspects of these phenomena.
Socijaldemokracija u Hrvatskoj Maldini, Pero; Raos, Višeslav
Politička misao,
2023, Volume:
60, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
U kontekstu opće krize i opadanja političke potpore socijaldemokraciji članak se usredotočuje na socijaldemokraciju u Hrvatskoj i na razinu izborne potražnje. Nastojeći pridonijeti razumijevanju ...stanja socijaldemokracije u Hrvatskoj, analizira se odnos ideološkog samoidentificiranja birača i njihovih stranačkih preferencija na primjeru socijaldemokracije i glasovanja za SDP. Na temelju podataka dobivenih terenskim anketnim istraživanjima u razdoblju od 1999. do 2020. godine nastoje se identificirati faktori koji utječu na to da socijaldemokratski birači glasuju, odnosno ne glasuju za stranku koja tu političku ideologiju predstavlja – SDP. U radu se testira generalizirani linearni mješoviti model u kojemu se godine anketiranja tretiraju kao slučajni efekti. Kao značajni faktori koji objašnjavaju zašto neki socijaldemokrati glasuju za SDP, a neki ne pokazuju se samoidentifikacija na ljestvici lijevo-desno te stav o pobačaju, pri čemu su SDP-ovi birači koji se nalaze na ljevijim pozicijamas kloniji podržavati slobodno odlučivanje žene o prekidu trudnoće od drugih socijaldemokratskih birača. Slučajni efekt godine anketiranja pokazuje nisku varijabilnost, no pojačavajući utjecaj na fiksni efekt vidljiv je za 2003. i 2012. godinu kada dolazi do razilaženja, odnosno okupljanja socijaldemokratskih birača oko SDP-a. Model upućuje na važnost ideološke samoidentifikacije za biračku orijentaciju čak i među biračima istoga ideološkog predznaka.
The article focuses on social democracy in Croatia and on electoral demand in the context of the general crisis and declining political support for socialdemocracy. The paper seeks to contribute to the understanding of the state of social democracy in Croatia, by examining the relationship between voter ideological self-identification and party preferences regarding social democracy and voting for the SDP. The analysis uses data obtained through field surveys from 1999 to 2020, to identify factors that influence social democratic voters to vote for the party that represents this political ideology – the SDP. The paper tests a generalized linear mixed model in which survey years are treated as random effects. Self-identification on the left-right scale, as well as the attitude on abortion are found to be significant factors explaining why some social democrats vote for the SDP and others do not, with SDP voters leaning towards more left-wing positions and being more likely to support a woman’s free choice on abortion when compared to other social democratic voters. The random effect of survey years has shown low variability, but the amplification of the impact of the fixed effects is evident for 2003 and 2012, where we can see fragmentation and consolidation, respectively, of social democratic voter support for SDP. The model points to the importance of ideological self-identification for voter orientation even among voters from the same ideological camp.
Članak je posvećen analizi fenomena tranzicije, s fokusom na prostor bivše Jugoslavije, i tom zadatku pristupa na nekoliko razina. U uvodu je ponuđen kratak osvrt na osnovne teze, interpretacije i ...razumijevanja spomenutog fenomena, kako iz srednjostrujaške perspektive autora liberalnih i konzervativnih tradicija u politologiji i sociologiji, tako i kritičara „tranzitologije" iz rakursa lijevo-marksistički orijentiranih pristupa. Slijedi dio članka namijenjen pitanjima kako misliti tranziciju u kontekstu naravi njezina vremena, to jest temporalnosti; koja metoda i tradicija mišljenja bi bila primjerena tako postavljenom problemskom motivu, te na tragu takvog imperativa sučeljava prakse historizacije nasuprot modelu tzv. kulture sjećanja. U zasebnim poglavljima bavimo se analizom tranzicije kao ideologije i tranzicije kao pojma / koncepta – ideologema. Središnji i najveći dio članka posvećen je ključnom problemskom motivu teksta – iskustvu tranzicije (post)jugoslavenskog prostora.
U radu se kritički pristupa poimanju rječnika kao
neutralnog izvora znanja. Rječnik se proučava kao zbirka tragova koje u njemu
ostavljaju autori i sredina u kojoj nastaje. Cilj je ovoga istraživanja ...otkriti kako su se u
jednojezičnim objasnidbenim rječnicima hrvatskoga i češkog jezika odrazile
razlike u društvenom uređenju dviju bivših socijalistički uređenih država: SFRJ
i Čehoslovačke. Provedena je sociolingvistička poredbena analiza prvenstveno
predgovora čeških i hrvatskih rječnika objavljenih tijekom socijalističkog
razdoblja. Posebna pozornost posvećena je dijelovima teksta koji se odnose na
društvenu zbilju i okolnosti nastanka rječnika. Glavna pretpostavka bila je da
će socijalizmu i njegovim utjecajima na leksikografiju više pozornosti biti
posvećeno u češkim rječnicima, dok će hrvatski rječnici u većoj mjeri
obrađivati temu jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta.
Analiza dobivenih podataka bolje rasvjetljuje
položaj leksikografske djelatnosti u uspoređivanim društvima i opisuje utjecaje
koje na nju imaju nejezikoslovne (ekonomske, političke, ideološke) okolnosti.
Rezultati potvrđuju hipotezu o prisutnosti teme socijalizma u češkim rječnicima
i teme jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta u hrvatskim rječnicima.
This paper
takes a critical approach to understanding a dictionary as a neutral source of
knowledge. A dictionary is studied as a collection of traces left in it by its
authors and the society in which the dictionary is created. The main aim
of this study is to discover how the monolingual explanatory Czech and Croatian
dictionaries reflect differences in social organisation of the two former
socialist republics: Yugoslavia and Czechoslovakia. A sociolinguistic
comparative analysis of the forewords of Czech and Croatian dictionaries
published during the socialist period was carried out. Special attention was
paid to the parts of the text referring to the social reality and circumstances
related to the creation of each dictionary. The main hypothesis was that in
Czech dictionaries more attention had been dedicated to socialism and its
relations to lexicography, whereas in Croatian dictionaries the topic of language
as an index of national identity had prevailed. The analysis
reveals differences in the status of lexicography in the two societies and
describes extralinguistic (economic, ideological, political) impacts on
lexicography.
The results
confirm the hypothesis that the topic of socialism is prevalent in Czech
dictionaries, as opposed to the subject of nation being more present in
Croatian dictionaries.
DISKURZIVNI KARAKTER IDEOLOGIJE Marinković, Dušan; Ristić, Dušan
Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu,
12/2013, Volume:
38, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Osnovna pretpostavka ovog rada je da su ideologije izražene i reprodukovane u diskursu i komunikaciji, uključujući i paleosimboličku dimenziju koju u sve većoj meri afirmišu ...informaciono-komunikacione tehnologije. Ideologija svoj društveni karakter duguje jeziku i govoru, odnosno diskursu. Društvene predstave, odnosi i strukture se često konstituišu, procenjuju, normalizuju i vrednuju, odnosno legitimišu kroz društvene prakse – pomoću teksta i govora. Jedan od načina da se ideologiji pristupi kao društvenom fenomenu jeste pratećenje njenih efekata u diskurzivnim društvenim praksama. U radu je istaknut stav da se ideologija ne može svesti na diskurzivne prakse, ali da njenu genezu, društvene funkcije i smisao, odnosno reprodukciju nalazimo u njima – to je smisao stava da diskurs otkriva semantički identitet ideologije, ali je ne obuhvata u potpunosti.
U radu se istražuju hrvatski prijevodi Pinokija od prvoga prijevoda 1943. do današnjih dana. Prvi prijevod uspoređuje se s njegovim kasnijim izdanjima te s ponovljenim prijevodima nastalima 1990-ih i ...kasnije. Izraz „ponovljeni prijevod“ odnosi se na novi prijevod u istom jeziku već ranije prevedenoga djela (Koskinen i Paloposki 2010). U ovom se radu ponovljeni prijevodi istražuju i u okviru teorijskih postavaka koje razumiju prijevod kao adaptaciju (Klingberg 1986). Dva su glavna cilja istraživanja: (1) utvrđuje se postoje li razlike između prvoga prijevoda iz 1943., njegovih ponovljenih izdanja nakon 1945. i triju ponovljenih prijevoda nastala tijekom 1990-ih i kasnije, s obzirom na različit sociopolitički kontekst u kojem su se pojavili i na utjecaj ideologije na prijevode (v. Pokorn 2012, Hameršak i Zima 2015); (2) na temelju usporedbe prijevoda kulturno specifičnih jedinica, kao što su osobna imena, nazivi za hranu, regionalni i dijalektalni izrazi, tuđice, arhaizmi i frazemi, uspoređuju se prevoditeljske strategije u različitim vremenskim razdobljima i društveno-kulturnim kontekstima te se primjenom hipoteze ponovljenoga prijevoda uz pomoć primjera odomaćivanja i otuđivanja kulturnih sadržaja razmatraju motivi za ponovno prevođenje.
The paper looks into Croatian translations of Pinocchio, from its first translation, its later editions, to its retranslations in the 1990s and later. The term “retranslation” is used to refer to a new translation into the same target language of a previously translated work (Koskinen and Paloposki 2010). Pinocchio was first translated into Croatian in 1943 by writer and translator Vjekoslav Kaleb. This translation appeared
in numerous editions after 1945 and is still being read by schoolchildren in Croatia. It co-exists with a number of retranslations,
which appeared since 1996, in a completely different socio-political and cultural setting. The process of retranslation is interpreted with respect to the retranslation hypothesis. Translation as adaptation (Klingberg 1986) is also used as a theoretical basis for cultural content analysis. The aim of the research is twofold: (1) to establish possible differences between the first translation, its later editions (published after 1945) and the retranslations (published in the 1990s and later), which occurred due to the different sociopolitical context in which they appeared (see Pokorn 2012); (2) to identify culture-specific items, such as personal names, foodstuffs, regional expressions, etc., and to compare the solutions of the translators in different translations; the identified culture-specific units are analysed according to the level of domestication and foreignisation in the translations, and the reasons for retranslations are considered
Straipsnis skirtas vengrų filosofo ir politinio veikėjo marksisto G. Lukacso (1885–1971) gyvenimo ir kūrybos svarbiausiems bruožams aptarti. Ankstyvojoje jo kūryboje jaučiamas ryškus polinkis į ...estetikos ir literatūros kritikos problematiką. G. Lukacsas abejojo postulatais, kad empirinis pasaulis pažįstamas tik pažinimo kategorijomis, kad žmogaus protui neprieinami kai kurie tikrovės atributai. Kita vertus, jis pripažino neokantinę pažiūrą, kad racionalūs gamtos mokslų metodai gali aiškinti tik išorinį pasaulį, tačiau yra beverčiai estetikos ir moralės sferoje; jų prasmę bei tikslą galima suvokti tik intuicija. G. Lukacsas analizavo ideologijos, sudaiktinimo ir susvetimėjimo fenomenus. Jis mėgino perkelti K. Marxo praktikos sampratą į hėgeliškąją istorijos koncepciją. Jo teigimu, istorinis materializmas ir dialektika sutampa, t. y. sutampa visuomenės subjektas ir objektas. Remdamasis hėgeliška totalybės kategorija jis neigė gamtos dialektiką: gamta yra visuomeninė kategorija, socialinės veiklos dalis. Sudaiktinimo sąvoką G. Lukacsas taikė visoms mąstymo formoms ir taip suabsoliutino susvetimėjimą, paversdamas jį amžina žmogaus būkle.
Šiame straipsnyje siekiama pritaikyti subaltern, postkolonializmo ir popkultūros teorijas analizuojant sovietinio subjekto santykį su oficialia sovietine ideologija ir tradicine, prokatalikiška ...morale. Čia remiamasi pamatiniu subaltern studijų principu – kad subjekto sąmonė nėra tabula rasa, į kurią dominuojantis režimas „įrašo“ pageidaujamas reikšmes, o subjektas geba aktyviai dalyvauti kuriant prasmes. Straipsnyje, remiantis atliktais interviu, analizuojama, kaip ideologijos funkcionuoja kasdienio gyvenimo situacijose ikiteorinio žinojimo lygmeniu vėlyvuoju sovietmečiu Lietuvoje.
PDF
