Članek poskuša misliti ideologijo niti na ravni vsebine misli niti na ravni diskurza, temveč na ravni delovanja, ki je - to bo osnovna teza članka - prvič, večinoma nediskurzivno in, drugič, v 21. ...stoletju odločilno tehnološko določeno. V nasprotju s klasičnimi ideološkimi formacijami 19. in deloma še 20. stoletja ideologija danes ne deluje več na ravni razmerja med posameznikovim umom in dominatnimi diskurzi, prav tako ne deluje več kot oblika subjektivacije, temveč drugje in drugače, na ravni, ki je tehnološko posredovana in infrasubjektivna. Takšno delovanje ideologije - ki poteka na (mikro)ravni afektov - obide procese subjektivacije in interpelacije ter raven verjetja, pomena in medijskih reprezentacij.
Te spremembe tudi »reprogramirajo« delovanje kognitivnih procesov posameznikov in odločilno vplivajo na izobraževanje, saj nekdanjo prevladujočo obliko »družbene zavesti«, ki je bila linearna in kavzalna, nadomeščajo nove oblike družbene zavesti, prilagojene novim medijskim tehnologijam in praksam.
This paper aims to explore ideological conflicts related to the attempted implementation of the Complete Curricular Reform in Croatia. This analysis is used as a basis for the evaluation of the ...process of conservative modernisation, as theorised by Michael Apple. The paper is based on the case study methodology and qualitative content analysis. The analysed contents were articles from the three most widely read news sites in Croatia, websites of prominent actors and the document of the National Curriculum Framework. The paper argues that the representatives of all groups pushing for a conservative modernisation were part of the public debate, but they were not all equally represented, nor did they demonstrate all the characteristics identified by Apple. The most prominent groups in the debate were the mutually related groups of neo-conservatives and (religious) authoritarian populists, who are committed to preserving the Croatian identity and the Christian tradition in education. Although the analysis identifies many elements of conservative modernisation, these are still not sufficient to fully confirm its presence in Croatia. Specifically, what is missing is a greater influence of the neoliberal policy in education that would be included in market competition. However, it seems that Croatia is moving in that direction.
U radu se obrađuju politički prilozi objavljeni u dubrovačkom pravaškom listu Crvena Hrvatska (1891. – 1914.). Autori polaze od pretpostavke kako je specifična društvenopolitička situacija koja se ...odigravala u Dubrovniku krajem 19. stoljeća idealno polazište u analizi hrvatsko-srpskih odnosa koje su uvjetno razdijelili u dvije ključne faze. Prva bi predstavljala razdoblje od pokretanja lista 1891. do pobjede na općinskim izborima u Dubrovniku 1899. godine. Drugo (novo) razdoblje hrvatsko-srpskih odnosa označava početak 20. stoljeća, konkretnije godina 1903., što su povezali s dolaskom Milana Marjanovića za glavnog urednika lista, ali i novom političkom platformom. Nova predodžba Srba na stranicama lista isticana je kao nužna potreba hrvatske strane čiji vrhunac predstavlja 1905. godina, kad je osnovana Hrvatsko-srpska koalicija. Tada se politički razmišlja (piše) o Hrvatima i Srbima u širem slavenskom/južnoslavenskom kontekstu što će kulminirati „mitskom slikom Srbije“ 1913. i 1914. godine na stranicama lista.
Članek obravnava idejo harmonične družbe, ki tvori jedro aktualnih družbenih ideologij v L. R. Kitajski. V ta namen jo osvetli iz treh zornih kotov, namreč skozi analizo uradnih državnih, klasičnih ...in modernih konfucijanskih interpretacij koncepta harmonije (he 和, hexie 和諧). Avtorica ugotovi, da uradna interpretacija teoretikov L.R. Kitajske večinoma sloni na Xunzijevi (torej legalistično – avtokratski) nadgradnji tega koncepta, medtem ko sledijo tajvanski moderni konfucijanci v svojih interpretacijah predvsem mencijanski, na idejah človečnosti in enakovrednosti temelječi, idejni liniji klasičnega konfucijanstva.
Ovaj rad istražuje misao Željka Mardešića (alias Jakov Jukić) o ideologiji kao i njezin utjecaj na kršćanstvo. Polazeći od nekih temeljnih nakana i nauka Drugoga vatikanskog sabora, autor najprije ...iznosi Mardešićev fenomenološki prikaz biti ideologije koju suprotstavlja samoj srži koncilskog kršćanstva, tumačenog tekstovima samog Mardešića i hrvatskih teologa relevantnih za koncilsku tematiku. Uz to, istražujući tekstove ovog sociologa religije, on dolazi do uvida kako je taj fenomen počesto na sebe uzimao religijsko ruho, i kako se kršćanstvo nerijetko prepuštalo njegovim utjecajima. To posebice vrijedi za političko područje, kao i za hrvatski kontekst. Upravo treći dio rada bavi se ovim potonjim. Autor na koncu zaključuje kako se Crkva u Hrvatskoj mora u potpunosti opredijeliti za Koncil, što bi konkretno označavalo bitnu promjenu u življenju mentaliteta u svakodnevici.
V eseju naslovim Brechtov koncept gestusa in predlagam njegovo izvirno branje, vzporedno z Barthesovo semiološko teorijo. Predlagam pogled, da neka gesta postane gestus, ko je interpelirana v mit. Od ...tod sledi, da tudi gestus interpelira v odnose, kar je istočasno njegova povezovalna in razdiralna moč. Z vpeljavo in interpretacijo Brechtove potujitvene metode tematiziram in opredelim njegov odnos do ideologije in etike oz. morale. Predstavim nekaj pogledov iz teorije rituala ter v doseženi razprtosti tega pojma identificiram nekaj njegovih ključnih potez, ki jih nato prepoznavam v Brechtovem epskem gledališču. To počnem z zavedanjem ontoloških razlik med ritualom in gledališčem ter brez želje, da bi Brechtovo gledališče umestil na neki specifični lokus v razmerju ritual-gledališče. Moj namen je ob razmišljanju o tem razmerju še bolj raziskati konceptualno in praktično naravo Brechtove potujitvene metode. Njeno eksperimentalno in pedagoško moč prepoznavam v vztrajnem, repetitivnem interveniranju v družbene mite in tabuje, ki pa ni le stvar metode, ampak je tudi stvar učenja in prakticiranja specifične ontologije.
Autor analizira ratifikaciju Istanbulske konvencije u Hrvatskoj 2018. Nakon uvodnog prikaza temeljnih teorijskih i metodologijskih postavki, prvi dio članka analizira tekst Konvencije. Drugi dio ...članka analizira njezinu političku recepciju u hrvatskoj javnosti uoči, tijekom i nakon ratifikacije. Pritom se diskursi koji su se sučeljavali i surađivali uspostavljaju induktivno, na osnovi uočavanja ponavljajućih sličnosti i razlika u istupima različitih aktera u javnim medijima. Nakon analize diskurzivnih okvira rasprave, prikazuju se institucionalni i izvaninstitucionalni aspekti procesa ratifikacije koji se odigrao unutar tih okvira. Naglasak se stavlja na sklapanje diskurzivne koalicije zastupnika dominantnog diskursa o nasilju nad ženama i diskursa o obiteljskoj tradiciji koji je, uz interpretativnu izjavu, omogućio ratifikaciju Konvencije.
The author analyzes the case of ratification of the Istanbul convention in Croatia in 2018. After introductory explanations of the basic theoretical and methodological conditions of the analysis, the first part of the article analyzes the text of the convention. The second part of the article analyzes its political reception in Croatian public at the time before, during and after its ratification. In doing so, it inductively establishes the discourses that both clashed and collaborated, on the basis of repetitive similarities and differences in the utterances that different actors made in the public media. After the discursive framework of the debate is analyzed, the institutional and non-institutional aspects of the ratification process that took place within these framework are presented. Emphasis is placed on the formation of a discursive coalition between advocates of the dominant discourse on violence against women and the discourse on family tradition that, with the interpretive statement, enabled the ratification of the convention.
Velika Srbija kolokvijalan je naziv za nacionalistički i iredentistički projekt dijela srpske inteligencije koji je nastao početkom devetnaestoga stoljeća. Međutim velikosrpski projekt datira još od ...1557. g., odnosno nakon ponovne uspostave Pećke patrijaršije. Tada je pravoslavni klir (svećenstvo) počeo promicati ideju po-novne uspostave Dušanovoga Carstva koje se prostiralo na području današnjih devet suverenih država.
Oživotvorenje velikosrpskoga projekta, odnosno homogenizacija velikosrpskih krugova ponovno je počela još za vrijeme Titova života, a dinamizirala se poslije njegove smrti otvaranjem srpskoga pitanja na Kosovu. Dinamiziranje procesa za primarni cilj nije imalo rješavanje kosovskoga pitanja, već ponovnu homogenizaciju i mobilizaciju srpskoga puka na području cijeloga SFRJ-a.
U cilju operacionalizacije velikosrpskoga projekta najznačajniji čimbenik bila je Jugoslavenska narodna armija (JNA), ona je trebala biti jamac. Stoga su početkom 80-ih godina prošloga stoljeća počeli sa sustavnom srbizacijom zapovjednoga kadra, gdje su Srbi i Crnogorci zauzeli dominantnu ulogu. JNA je 1990./91. g. bio najznačajniji čimbenik pri naoružavanju pobunjenih Srba.
Autori u ovome radu napravili su analizu vojnih efektiva JNA-a na ozemlju Đakovačko-osječke nadbiskupije koji su aktivno stavljeni u funkciju dezintegracije Republike Hrvatske. Naime takva analiza za to područje nije sustavno napravljena. Pri izradi kori-stili su se reduciranim pisanim izvorima i osobnim iskustvom u obrani suvereniteta i teritorijalnoga integriteta Republike Hrvatske na tome području.
This article is based on the evolution of the Ustasha anthem. The text deals with the transformation of a folk song into an Ustasha battle song, which was later sung as the second official anthem in ...the Independent State of Croatia. The author demonstrates the theories about the genesis of the song in the first part of the text, and points out its presumable origin. For this purpose, statements from Croatian, Serbian, and Bosnian songbooks and anthologies from the 19th and the early 20th centuries are used. The myths surrounding the birth of the battle song are described in the second chapter, and they are compared to the events that influenced Ante Pavelić, the leader of the Ustasha: Croatian Revolutionary Organisation, to rewrite the text of a folk song. Although this song later became the Ustasha anthem, its importance could not be seen until the end of the 1930s because it appeared rarely in the newspapers and year-books of the Ustasha exiles. The third section is about the usage of the Ustasha anthem in the Independent State of Croatia. Although there was no law that defined the anthem of the Ustasha state, the role of the Ustasha anthem can be observed in the printed and visual media since it was usually presented along with the Croatian national anthem, Our Beautiful Homeland. The author points out the connection between the song and Ustasha ideology. The last part of the text illustrates the new forms of the song in the era of modern Croatia.
Straipsnyje nagrinėjama itin aktuali šių laikų švietimo problema - pasaulyje stiprėjanti internacionalizacija ir tradicinių nacionalinių vertybių išsaugojimas. Autoriai aptaria per pastarąjį ...dešimtmetį Norvegijoje įvykusius ideologinius prieštaravimus. Kartu įžvelgia didėjantį prieštaravimą tarp tarptautinių globalizacijos tendencijų ir norvegų tautos puoselėjamų vertybių bei tradicijų išlaikymo. Šalia analizuoja ir savo šalyje vykusios švietimo reformos pranašumus ir trūkumus. Remiantis išsamia reformos analize, daroma išvada, kad ekonomiškai stipri šalis gali laikinai atremti globalizacijos iššūkius. Tačiau ilgainiui šie prieštaravimai gali stiprėti ir tada šalis gali būti verčiama paklusti pasaulinėms švietimo raidos tendencijoms. Taigi straipsnyje keliamos problemos yra aktualios daugelio šalių švietimo reformų strategams.
PDF
