Rad donosi kratki pregled najvažnijih značajki habsburških povijesnih kartografskih izvora iz vremena prije Karlovačkog mira i nakon Požarevačkog mira koristeći spoj teorija nove kulturne ...kartografije, ekohistorije, ikonografije i ikonologije pri njihovoj analizi. Sažetom se analizom temeljenom na četiri primjera ističe odraz kulturnog kruga naručitelja, a uz pomoć grafika na izabranim kartografskim izvorima definira se i učeni likovni govor.
The paper provides a brief overview of the most important features of Habsburg historical cartographic sources from the time before the Treaty of Karlowitz (1699) and after the Treaty of Passarowitz using a combination of theories of new cultural cartography, eco-history, iconography, and iconology in their analysis. A brief analysis based on four examples highlights the reflection of the client’s cultural circle, and with the help of graphics on selected cartographic sources, learned artistic speech is recognized.
Prispevek osvetljuje življenje in delo plodovitega in doslej slabo raziskanega kiparja, pozlatarja in restavratorja Ivana Sojča (1879−1951). Kiparsko in drugo potrebno znanje ter izkušnje je dolgo ...pridobival v različnih delavnicah doma in v tujini. Leta 1908 je odprl lastno delavnico v Vitanju, od leta 1911 pa je živel in ustvarjal v Mariboru. V okviru raziskav je bil njegov štirideset enot obsegajoči seznam del dopolnjen z več kot sto šestdesetimi novimi. Med njimi prevladuje lesena cerkvena oprema, pomemben del opusa pa predstavljajo polnoplastični in reliefni betonski figuralni nagrobniki. V prispevku, podprtem z arhivskimi viri in ustnimi pričevanji potomcev, je Sojčevo delo predstavljeno glede na slogovne usmeritve, vzore, ikonografijo, tehniko in materiale, namembnost in kvaliteto. Prvič je izpostavljeno njegovo pozlatarsko-poslikovalsko in restavratorsko delo. Ob naštetem je zapolnjena tudi vrzel v poznavanju njegove biografije.
Prispevek se osredotoča na motiva umiranja in vic v umetnosti baročnih bratovščin na Slovenskem. Predstavlja pri- mere, značilne za bratovščine različnih titularjev, predvsem tiste, ki so se ...še posebej posvečale umirajočim in vernim dušam. Ob standardnih upodobitvah opozarja na ikonografsko zanimivejše (Tomišelj, Ljubljana Sv. Peter, Lemberg, Kranj, Ponikva itd.) in take, ki so jih napravili vidnejši umetniki (Andrej Trost, Giulio Quaglio, Francesco Robba, Jožef Holzinger idr.). Iz gradiva je razvidno, da dobi v prizorih srečne smrti sčasoma vidno vlogo personificirana Smrt (okostnjak), skušnjave (demoni) pa se reducirajo. Vice, ki variirajo po emocijah in številu očiščujočih se duš, se prilagajajo krajevni umestitvi; tu in tam so postavljene v konkretno pokrajino, večkrat neposredno pod križ na Kalvariji. Včasih so zaprte z rešetkami in asociirajo na ječo, v verige vklenjene duše pa so redke. Kompleksnejše upodobitve vic so dopolnjene z motivom priprošnje.
Rad istražuje ulogu medijskih, umjetničkih i verbalnih slika pandemije bolesti COVID-19 u stvaranju osjećaja straha i užasa koji djeluju paralizirajuće na pojedinca, povezujući ih s pojmom uzvišenog ...Edmunda Burkea. Uvažavajući interpretaciju Williama J. T. Mitchella o Burkeovu razlikovanju umjetničkog i političkog uzvišenog, analizira se revolucionarni potencijal djelovanja slika odnosno njegov izostanak. Medijske slike sadrže jasan ikonografski obrazac koji uključuje temeljne Burkeove karakteristike uzvišenog: mračne su i opskurne te utjelovljuju najsnažniji od svih strahova — strah od smrti. Analiza umjetničkih slika pokazuje dominaciju lišavanja kao još jednog važnog aspekta uzvišenog, a stvara osjećaj usamljenosti i tišine. Metaforički jezik diskursa koji prati pandemiju pojačava paralizirajući učinak medijskih i umjetničkih slika, stvarajući mentalne slike virusa kao subjekta koji napada, širi se, prijeti… Slike su sveprisutne i izložene konzumiranju, pojedinci ne okreću glavu od prikazanih užasa, već doživljavaju empatiju koju Burke smatra ključnom za integraciju u društvo. Istodobno, društvo se lišava političkog potencijala kroz fragmentaciju u niz izoliranih jedinki koje komuniciraju posredstvom tehnologije.
Prispevek se osredotoča na novoveške bratovščine, ki so delovale pri samostanih klaris na Kranjskem do njihove ukinitve pod Jožefom II. in so bile doslej v strokovni literaturi obravnavane ...predvsem z zgodovinskega vidika. Z bratovščinama v Ljubljani (1702) in Mekinjah (1717–1718) so klarise na Kranjskem spodbudile češčenje Jezusovega in Marijinega Srca, škofjeloške bratovščine (1717, 1725–1726, 1775–1776) pa so pospeševale v deželi že vkoreninjene pobožnosti do Marijinega brez- madežnega spočetja, sv. Jožefa (sv. Družine) in Imena Jezusovega. Umetnostna dediščina klariških bratovščin je razmeroma skromna, povezana z usodo posameznih samostanov po njihovi ukinitvi, in tudi po kakovosti posebej ne izstopa, zanimiva pa je po ikonografiji z bogato simboliko srca. Zaradi narave ohranjenega gradiva ima prispevek različne vsebinske poudarke in težišča.
Članek obravnava tri miniature z upodobitvijo Križanja iz treh rokopisov romance Estoire del saint Graal. Obravnavani rokopisi so: dva iz British Library (signaturi Royal 14.E.III in Additional ...10292) ter eden, ki je danes v zasebni lasti, označuje pa ga nekdanja signatura Amsterdam BPH 1 (ex-Phillips 1045/7, 3630). Vsi trije so nastali na območju Saint-Omerja, Thérouanna, Tournaija in Ghenta med letoma 1315 in 1325. Razlike med tremi miniaturami so v podrobnostih in analiza se jih loteva v treh korakih. Najprej so določeni vsi mogoči pomeni posameznih motivov, nato se posvetimo vprašanju, kateri od teh pomenov so dejansko navzoči na obravnavanih miniaturah; zato so preučena razmerja med posameznimi motivi na sliki. Pomeni, pripisani posameznim motivom in sliki kot celoti, so nato preverjeni še z ozirom na ostale miniature v vsakem od rokopisov, da se razkrije, ali obstajajo tematske ali ideološke zveze in ali se razvija slikovna naracija, ki več posameznih miniatur povezuje v eno zgodbeno nit. Ti kriteriji so upoštevani, da bi lahko opisali pomen slike, tj. ekfrazo podobe, ki jo sugerira slikovni tekst.
U tekstu se obrađuje ikonografija grafičkih ilustracija u četvrtom, ujedno i posljednjem ilustriranom izdanju Judite Marka Marulića otisnutog 1586. godine kod Marca Bindonija u Veneciji. Odabir ...ilustracija iz djela koje tematizira sukob kršćana i muslimana s aluzijama na suvremena politička pitanja u kontekstu protuosmanskih događanja nameće pitanje tumačenja i recepcije Marulićeve Judite. Postavlja se pitanje je li možebitno viđenje (čitanje) poeme utjecalo na odabir vizualnog narativa ili je vizualni narativ oblikovao recepciju literarnog djela.
In this paper, the stylistic and iconographic analysis of a console with a depiction of a lion, which was installed as spolia on the gable of the Mangjer house in Split,was performed. The house was ...situated at the intersection of Manđerova Street and Bribirska Street. After its demolition, the console was transferred to the Monastery of the Sisters of Charity of St. Vincent de Paul in Split, where it is still kept today. The original architectural context of the console is unknown. In terms of type and style,this console is similar to a couple of consoles on the portal of the Church of St. Mikula(St. Nicholas) in Veli Varoš, Split. The author groups them within the same early Romanesque workshop circle which operated in the late 11th and early 12th centuries.The console from the Mangjer house was created shortly after the abovementioned consoles from Saint Mikula. It was made by a master craftsman who had good knowledge of the latter consoles, skilfully copying their composition and dimensions.The design of more complex parts (such as the lion’s head or the acanthus leaf on a small console under the lion’s figure), when compared to the original template,reveals a lesser design capacity.
Godine 2011. Ivo Arany, Dragutinov sin, poklonio je Hrvatskom glazbenom zavodu očevu ostavštinu koju čine hemeroteka, glazbeni časopisi, koncertni plakati i programi te ostali dokumenti. Hemeroteku ...je vrijedni violist i organizator zagrebačkoga glazbenog života Dragutin Arany (1899-1964) sakupljao cijeloga života, a dosad je obrađen samo jedan njezin dio. Popis novinskih članaka iz razdoblja od 1912. do 1929. pokazao je da je samo u tom razdoblju sakupljeno gotovo 4.000 novinskih članaka, glazbenih kritika, najava, eseja, biografi ja i drugih napisa o glazbi. Osim što Hemeroteka Dragutina Aranya nudi bogat izvor podataka o glazbenom životu toga razdoblja, ona ga i oslikava ikonografskim izvorima. Tadašnji su glazbeni događaji i njihovi protagonisti zabilježeni fotografi jama, crtežima i karikaturama pa hemeroteka ne služi samo kao izvor o glazbenom životu već o cjelokupnom umjetničkom i društvenom životu Zagreba dvadesetih godina 20. stoljeća.
U radu se dokazuje simbolična, solarna struktura likovnih kompozicija na keramičkim posudama: iz Sale Consiline (Campania) i iz groba III iz S. Marije d'Anglone (Basilicata). Obje su nastale u ...srednjem geometrijskom likovnom izrazu (Geometrico Medio, a tenda: zadnja desetljeća 9. st. pr. Kr. i prva polovina 8. st. pr. Kr.) u kompleksu geometrijski oslikane keramike (matt-painted) iz južne Italije. Kompozicije su nazvane solarnim krajolicima jer govorom „apstraktne naracije“, u smislenoj kompozicijskoj igri (priči) simboličnih horizontala i vertikala te u pratnji tipičnih solarnih simbola, oslikavaju ključne Sunčeve činove: uspon na obzoru, njegovo obožavanje/štovanje te djelovanje na donje sfere – zemne, podzemne (?). Pri tome, glavni motiv – konkavni trokut a tenda („u obliku šatora“) simbolizira podizanje iz nebeskih voda moćne Sunčeve energije na obzoru. To je semantičko izvorište sveukupnog likovnog izraza a tenda s njegovim brojnim inačicama. Unatoč regionalnim posebnostima autohtonog slikarstva na keramici južne Italije, u kojemu se stoljećima izmjenjivalo simbolično i dekorativno, zaključuje se da je likovni koncept solarnog krajolika, s trokutom a tenda ili bez njega, bio njegova važna ikonografsko-stilska i semantička komponenta koja je ponikla u religiji.
PDF
