Cilj. Ciljevi istraživanja bili su istražiti aktivističko-emancipacijski potencijal informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava te istražiti obrasce, razine i razlike u informacijskom ...ponašanju i samoprocjeni informiranosti o radničkim pravima s obzirom na članstvo u sindikatu i spremnost na aktivno zalaganje za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je koncipirano na sjecištu kritičke informacijske pismenosti (engl. critical information literacy) i informacijske pismenosti na radnome mjestu (engl. workplace information literacy) te provedeno kvantitativnom metodologijom, metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku za zaposlene u RH (N = 500). Korišten je instrument online upitnika od 50 pitanja primarno zatvorenog tipa. Rezultati. Radnici koji bolje samoprocjenjuju svoju informiranost o radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, a spremniji su i založiti se za njihovu zaštitu i unaprjeđenje. Članstvo u sindikatu dokazano je kao značajan prediktor bolje samoprocjene informiranosti o radničkim pravima. Nečlanovi sindikata bolje samoprocjenjuju svoje informacijske kompetencije. Radnici podjednako samostalno traže i dobivaju informacije o radničkim pravima; najčešći izvori traženja i provjeravanja informacija jesu formalni i neformalni internetski izvori. Informacije o radničkim pravima aktivno traže uglavnom u slučaju povreda tih prava. Glavni su problemi u informiranju česte izmjene propisa, percepcija nedobivanja potpunih i istinitih informacija i svjesnog uskraćivanja informacija, a češće ih percipiraju nečlanovi sindikata. Ograničenja. Instrument online upitnika korišten u anketi isključio je informatički nepismene ispitanike i one bez pristupa internetu, što je utjecalo na ostvarivanje nacionalno reprezentativnog uzorka. Korištene ljestvice samoprocjene nisu pouzdan pokazatelj objektivne informiranosti ispitanika. Praktična primjena. Rezultati mogu biti indikativni u osmišljavanju javnopolitičkih mjera, uključujući programe informacijskog opismenjavanja s ciljem poboljšanja informacijske pismenosti radnika i unaprjeđenja njihovih radničkih prava i u redefiniranju uloga aktera tržišta rada. Originalnost/vrijednost. U literaturi nisu poznata istraživanja informacijske pismenosti u odnosu na radnička prava, te istraživanje doprinosi izgradnji znanja u kontekstu navedene teme i naznačuje nove pravce istraživanja informacijske pismenosti i teorijskih okvira kritičke informacijske pismenosti i informacijske pismenosti na radnome mjestu. Rad je nastao na temelju diplomskog rada studentice Dijane Šobota, napisanog pod naslovom Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava: teorijsko-istraživački pristup pod mentorskim vodstvom Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2021. godine.
Cilj. Cilj rada ukazati je na ulogu školske knjižnice u poučavanju učenika o sigurnom i odgovornom korištenju digitalne tehnologije za potrebe učenja i u slobodno vrijeme (digitalnoj pismenosti), o ...vrednovanju informacija i sadržaja na internetu (informacijskoj pismenosti) i kako učiti iz različitih izvora znanja i informacija (medijskoj pismenosti). Pristup/metodologija/dizajn. U radu će se koristiti primjer dobre prakse knjižnice Osnovne škole Zlatar Bistrica i njezino sudjelovanje u Erasmus+ projektu „Responsible Digital Natives“ koji se provodio od 2020. do 2023. godine i tijekom kojega su učenici sudjelovali u projektnom i istraživačkom učenju u školskoj knjižnici. Prikazane su aktivnosti s učenicima zasnovane na suradnji, timskom radu, upotrebi informacijsko-komunikacijske tehnologije i suvremenih metoda učenja. Praktična primjena. Primjer dobre prakse školske knjižnice OŠ Zlatar Bistrica može poslužiti za osmišljavanje aktivnosti za poticanje odgovornog korištenja digitalne tehnologije u radu s učenicima kako knjižničarima tako i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima u osnovnim i srednjim školama. Originalnost/vrijednost. Članak donosi nove spoznaje o mogućnostima proširenja informacijsko-referalnih uloga i zadaća školske knjižnice koje su više od posuđivanja knjiga i upućivanja u bibliografske izvore, a posebice u razvijanju suradnje školskog knjižničara i predmetnih učitelja ne samo unutar škole već i na međunarodnoj razini posredstvom europskih projekata s ciljem poticanja cjeloživotnih kompetencija, razmjene znanja i iskustava te suradničkog učenja. Rezultati. Rad daje uvid u pozitivne učinke suradnje školske knjižnice i nastavnog predmeta Geografije u stjecanju vještina informacijske, digitalne i medijske pismenosti, kao i iz domene učiti kako učiti, u aktivnostima istraživanja u digitalno sigurnom okruženju, prilikom analiziranja i sažimanja teksta, kod usvajanja tehnika i strategija čitanja, kod korištenja popularno-znanstvene literature u istraživačkom učenju te prilikom predstavljanja rezultata rada učenicima iz škola partnera.
Cilj rada je prikazati ulogu pismenosti iz privatnosti kao relativno novog koncepta u prevladavanju digitalnog jaza, povezati prevladavanje digitalnog jaza s ulogom knjižnica u postizanju više razine ...kritičke informacijske pismenosti, te smjestiti digitalnu uključenost i pismenost iz privatnosti u širi teorijski okvir. U tu svrhu u radu se istražuju ishodišni pojmovi društvene isključenosti i društvene uključenosti, digitalne podjele i digitalne uključenosti. Zatim, razmatra se uloga kritičke informacijske pismenosti u informacijskom društvu i tzv. “društvu platformi” te se naznačuje uloga knjižnica u opismenjavanju iz područja privatnosti s ciljem smanjenja digitalnog jaza i povećanja digitalne uključenosti. Digitalni jaz jedna je od najvećih prepreka društvu znanja, a isključenost iz informacijskog društva predstavlja problem svjetskih razmjera. U radu se objasnilo kako su knjižnice prikladna mjesta za borbu protiv društvene izoliranosti te imaju važnu ulogu u jačanju društvene kohezije. Također se prikazalo kako su ljudi s nižim razinama obrazovanja, kao i oni s nižim primanjima, više izloženi riziku digitalne isključenosti, a pomoć u izlazu iz takvog problema može se naći u opismenjavanju iz područja privatnosti. = The aim of this paper is to present the role of privacy literacy as a relatively new concept in bridging the digital divide, to link the bridging of the digital divide with the role of libraries in achieving a higher level of critical information literacy, and to place digital inclusion and privacy literacy in a broader theoretical framework. For this purpose, the paper researches the basic concepts of social exclusion and social inclusion, digital divide and digital inclusion. Furthermore, the role of critical information literacy in the information society and the so-called platform society is taken into consideration; and the role of libraries in privacy literacy is indicated, with the aim of reducing the digital divide and increasing digital inclusion. The digital divide is one of the biggest obstacles to the knowledge society, and exclusion from the information society is a global problem. The paper explains that libraries are suitable places to combat social isolation and that they play an important role in strengthening social cohesion. It has also been shown that people with lower levels of education, as well as those with lower incomes, are more at risk of digital exclusion, while help in getting out of such a problem can be found in privacy literacy.
Cilj. Cilj je ovoga rada prikazati provedbu programa informacijskog opismenjavanja s predškolskom djecom u vrtiću i u knjižnici primjenom modela Super3 te na temelju akcijskog istraživanja i primjene ...navedenog modela ponuditi preporuke za uvođenje programa za informacijsko opismenjavanje djece predškolske dobi. Pristup/metodologija/dizajn. U ovom je istraživanju korištena metoda akcijskog istraživanja i anketa. Materijale upotrijebljene za akcijsko istraživanje kao što su video, radni listići te rekviziti osmislili su, dizajnirali i izradili autori ovoga rada ciljano za potrebe istraživanja na temelju modela informacijskog opismenjavanja Super3 M. Eisenberga i L. Eisenberg Robinson. Rezultati. Rezultati ankete provedene u okviru akcijskog istraživanja pokazuju da su roditelji djeci prvi izvor informacija te da djeca koncept informacije povezuju s knjigama i internetom. Na temelju primjene modela Super3 moguće je dati preporuke za provedbu programa informacijskog opismenjavanja s djecom predškolske dobi u knjižnici ili u suradnji knjižnice i predškolske ustanove. Ograničenja. Budući da je cilj akcijskih istraživanja s jedne strane aktivnost, odnosno radionički način rada zbog uvođenja promjena, a s druge strane istraživanje koje se odvija promatranjem ponašanja i postupaka sudionika istovremeno s akcijskim dijelom, kao ograničenje moguće je navesti upravo određenu skupinu djece i dane uvjete u kojima je provedeno akcijsko istraživanje jer dobiveni rezultati vrijede samo za tu situaciju i taj kontekst, pa je potreban niz primjena u drugim kontekstima da bi se moglo izvoditi šire zaključke o promatranim fenomenima. Praktična primjena. Ovo istraživanje može poslužiti kao primjer dobre prakse provedbe knjižničnog programa informacijskog opismenjavanja djece predškolske dobi te kao primjer mogućnosti suradnje knjižnica i predškolskih ustanova u provedbi takvih programa u knjižnicama. Originalnost/vrijednost. Originalnost ovoga rada ogleda se u tomu što se istraživanja na temu informacijske pismenosti djece predškolske dobi rijetko provode. Vrijednost ovog rada očituje se u usmjerenosti na vještine informacijske pismenosti kod djece predškolske dobi, što predstavlja jedno od prvih istraživanja takve vrste u Hrvatskoj.
Digitalne kompetence vsakega državljana so nujne za enakovredno vključevanje v današnjo digitalno družbo, kar se je še posebej pokazalo ob koronairusni epidemiji, ko smo veliko dejavnosti, kot so ...izobraževanje, trgovanje, zabava, druženje in tudi delo, kjer je to le bilo mogoče, preselili v virtualno okolje in na splet. Tako v članku najprej skozi 3 okvirje digitalnih kompetenc predstavimo nabor znanj in spretnosti, ki jih štejemo med tovrstne kompetence, nato raziščemo stanje na področju digitalnih kompetenc v Evropski uniji in Sloveniji, ob koncu pa predstavimo še nekaj aktualnih pobud za krepitev digitalnih kompetenc.
Cilj. Cilj je rada prikazati mrežne informacijsko-referalne usluge koje školske knjižnice pružaju učenicima, učiteljima i roditeljima tijekom redovne nastave i nastave na daljinu, s posebnim ...naglaskom na usluge školske knjižnice OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka. Osim toga predstavit će se rezultati istraživanja analize sadržaja mrežnih stranica 257 školskih knjižnica Slavonije i Baranje koji se odnose na informacijsko-referalne usluge. Pristup/metodologija. Rad se fokusira na prikaz informacijskih usluga školskih knjižnica primjenom metode analize sadržaja mrežnih stranica, istraživanja virtualnih školskih knjižnica i utvrđivanje informacijskih vještina knjižničara. Metodologija uključuje proučavanje sadržaja, analizu mrežnih mjesta, digitalnih zbirki, pretplatničkih baza podataka, e-knjiga i drugih mrežnih izvora. Rezultati. Prikazane su raznovrsne mrežne informacijsko-referalne usluge koje školske knjižnice nude, uključujući mrežni pristup građi, videosnimke događanja, digitalne zbirke, pretplatničke baze podataka i e-knjige. Također se analizira uloga informacijskih vještina knjižničara u stvaranju virtualnih školskih knjižnica i usmjeravanju korisnika na digitalne knjižnične izvore i usluge. Ograničenja. Ograničenja ovog rada mogu uključivati aspekte poput ograničenog opsega proučavanja (školske knjižnice određenog geografskog područja Slavonije i Baranje) te vremenskog ograničenja (2019. – 2022.), što može utjecati na praćenje dugoročnih promjena ili sezonskih varijacija u korištenju informacijsko-referalnih usluga. Nadalje zbog dinamičnosti informacijskih tehnologija brze promjene u tom području mogu značiti da neki rezultati istraživanja brzo zastarijevaju, a održavanje aktualnosti zahtijeva stalno praćenje novih trendova. Praktična primjena. Praktična primjena ovog rada leži u razumijevanju kako školske knjižnice koriste informacijsko-referalne usluge da bi podržale učenje i nastavu, osobito u virtualnom okruženju. Ovaj rad nastoji ponuditi smjernice za unaprjeđenje virtualnih školskih knjižnica i pružanje učinkovitijih informacijsko-referalnih usluga. Društveni značaj. Društveni značaj ovog rada ogleda se u naglašavanju uloge mrežnih stranica školskih knjižnica kao ključnih obrazovnih, informacijskih i kulturnih mrežnih središta, posebno u uvjetima nastave na daljinu nastave i zatvaranja škola i knjižnica tijekom pandemije bolesti COVID-19. Povećanje dostupnosti informacijsko-referalnih usluga doprinosi boljem obrazovanju učenika i kvalitetnijoj podršci nastavnicima. Originalnost/vrijednost. Vrijednost rada ogleda se u pružanju uvida u prakse školskih knjižnica te naglašavanju važnosti informacijskih vještina knjižničara u digitalnom dobu.
Pristup neograničenim elektroničkim sadržajima utjecao je na potpuni zaokret u poslovanju sveučilišnih i visokoškolskih knjižnica danas. Uz istovremeno opadanje broja posudbi fizičkih jedinica građe ...i porast fizičkih posjeta knjižnici i korištenja virtualnih usluga, knjižnica je kao jednu od svojih prvih obveza prepoznala edukaciju svojih studenata u stjecanju vještina i snalaženju u brojnim programima i alatima vezanima za pretraživanje, korištenje, organiziranje i vrednovanje informacija. Sveučilišna knjižnica Rijeka 2016. godine pokrenula je edukacijski program pod nazivom Postani SVKRI znalac sa ciljem pružanja podrške studentima u studiranju i njihovom znanstveno-istraživačkom radu. Program se dijeli na radionice upoznavanja s knjižnicom i uputama za njezino korištenje i one u kojima studenti stječu znanja i vještine pretraživanja i vrednovanja informacija. Nagli porast korištenja informacija i literature u digitalnoj sferi donio je sa sobom i potrebu dodatne edukacije usko vezane uz pristup informaciji, autorsko pravo i povećanu pojavu plagiranja. Sveučilišna knjižnica Rijeka je programom Postani SVKRI znalac omogućila studentima da steknu dodatna znanja i vještine u informacijskom polju, a važnost samog programa prepoznali su i nastavnici pojedinih kolegija Sveučilišta u sklopu kojih se pojedine radionice i izvode u određenim terminima.
Količina informacija dostupna putem interneta zahtijeva postupke istraživanja i razvoj kompetencija za njihovu provjeru te prepoznavanje relevantnih informacija i njihovo klasificiranje. U radu se ...sažeto razmatraju (1) temeljno razlikovanje triju razina interneta (Surface Web, Deep Web i Dark Web) i njihovi kritički potencijali; (2) odgovarajuće kompetencije za obradu dostupnih informacija (kritičko mišljenje i informacijska pismenost) i (3) tri situacije primjene interneta i prijedlozi za cjelovitije kritičko korištenje interneta.
The amount of information accessible through the internet requires specific research procedures and competence development needed to verify and recognise the relevant information and their classification. This article briefly considers (1) a fundamental distinction of three levels of the internet (Surface Web, Deep Web, and Dark Web) and their critical potentials, (2) required competencies for processing available information as critical thinking and information literacy, and (3) three situations for internet application and suggestions for a more extensive crucial use of the internet.
Cilj. Rad ukazuje na važnost provođenja programa informacijskog opismenjavanja u narodnim knjižnicama. Cilj je rada prikazati program Informacijsko opismenjavanje tinejdžera Gradske knjižnice Zadar i ...rezultate istraživanja koje je provedeno radi vrednovanja programa. U istraživanju se analizira zadovoljstvo i mišljenje sudionika programa, učenika osnovnih i srednjih škola, s obzirom na njegovu jasnoću, razumljivost, korisnost i zanimljivost. Metodologija. U anketnom istraživanju programa Informacijsko opismenjavanje tinejdžera za prikupljanje podataka korišten je anketni upitnik kreiran za tu svrhu. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da je u narodnoj knjižnici moguće osmisliti i provesti kvalitetne programe poput programa Informacijsko opismenjavanje tinejdžera u Gradskoj knjižnici Zadar. Rezultati pokazuju da učenici osnovnih i srednjih škola u velikom postotku pozitivno ocjenjuju zanimljivost teme, jasnu i razumljivu prezentaciju sadržaja i stjecanje novih znanja za koja smatraju da će im koristiti u daljnjem školovanju. Originalnost. Rad nastoji ukazati na potrebu provođenja programa informacijskog opismenjavanja, kakav je za tinejdžersku populaciju u narodnoj knjižnici rijetkost. Opisujući faze nastanka, koncept i promidžbene aktivnosti programa Informacijsko opismenjavanje tinejdžera Gradske knjižnice Zadar, dan je model za oblikovanje srodnih programa. U hrvatskoj stručnoj literaturi nedovoljno je istraživanja na temu informacijske pismenosti u narodnim knjižnicama, a vrednovanja programa opismenjavanja tinejdžera gotovo da i nema. Rezultati vrednovanja programa s obzirom na učenike osnovnih i srednjih škola mogu poslužiti kao polazište u formiranju sadržaja sličnih programa te kao smjerokaz za unapređivanje postojećih.
Objective. The paper stresses the importance of information literacy programs in public libraries. The aim of the paper is to present the Zadar Public Library Teenag-er Information Literacy Program and the results of the research conducted in order to evaluate the Program. The research analyizes the contentment and opinion of Program participants - elementary and high school students, with respect to clarity, comprehensi-bility, usefulness and interestingness of the Program. Methodology. In order to conduct the research of the Information Literacy Program a questionnaire was created for data collection. Results. The research results have shown that within the context of a public library it is possible to create and undertake quality information literacy programs such as Teenager Information Literacy program in Zadar Public Library. The results of evaluation demonstrate that elementary and high school students in large percentage evaluate positively the interestingness of the topic, clear and understandable presentation of the content and acquisition of new knowledge that they consider useful in further education. Originality . The paper seeks to point out the necessity of undertaking information literacy programs for teenagers which occur rarely in public libraries. Describing the phases of emergence, the concept and the promotional activities of Zadar Public Library Teenager Information Literacy program, a model for shaping of similar programs was given. In Croatian professional literature there is insufficient research on the topic of information literacy and evaluation of teenager information literacy programs is virtu-ally nonexistent. Results of evaluation of the Program for elementary and high school students may serve as a starting point for shaping of the content of similar programs and as guidelines for the improvements of the existing programs.
PDF
