U andragoškim teorijama postoji nesklad oko iskoristivosti andragoških načela u obrazovanju odraslih osoba s invaliditetom: jedni ih smatraju korisnima, a drugi smatraju da teorijski okvir područja ...obrazovanja odraslih ne pruža dovoljno smjernica za provedbu obrazovanja osoba s invaliditetom. Teorijski okvir cjeloživotnog učenja, kao važan dio suvremene andragoške teorije, osigurava dodatni prostor za pojašnjenje korisnosti informacijsko komunikacijske tehnologije u obrazovanju odraslih osoba s invaliditetom. U radu se razmatraju teorije upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju odraslih osoba s invaliditetom, a zatim se empirijski provjeravaju. Empirijska provjera potvrđuje pozitivan učinak teorije o korisnosti ICT tehnologije u obrazovanju osoba s invaliditetom. Glavni je doprinos ovog rada u novoj klasifikaciji uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologija u obrazovanju odraslih osoba s invaliditetom, u kojoj težište više nije na vrsti tehnologije ili poteškoće koju ima odrasla osoba s invaliditetom. Nova je klasifikacija utemeljena na: (1) sadržajima o kojima se uči i načinu na koji se uči u okruženju za obrazovanje odraslih, (2) pomagalima u učenju i poučavanju odraslih osoba s invaliditetom te (3) tehnologiji koja se rabi u radu osoba s invaliditetom.
Kada se analiziraju učinci informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT), najčešće je u središtu pravodobnost i jednostavnost dolaženja do traženih informacija, odnosno funkcionalnost ...informacijskoga sustava
koji navedena tehnologija izgrađuje. Bitan je čimbenik aplikacije ICT-a , gospodarskom subjektu, visina
troškova njezinoga uvođenja i održavanja. S obzirom na brzi razvoj ICT-a i česte potrebe za njezinom zamjenom i/ili nadogradnjom, postavlja se pitanje isplativosti zamijene postojećih tehnoloških rješenja novim
oblicima ICT-a, odnosno novim infrastrukturnim rješenjima. Problem je time značajniji što su tehnološki
skokovi sve veći. Jedan je od krupnih tehnoloških skokova potaknuo razvitak projekta računalstvo u oblaku
(RoU). Ključno je pitanje koje se postavlja pred poslovne subjekte u svijetu, ali i u Republici Hrvatskoj, ono
o isplativosti uvođenja takvoga koncepta. To pitanje podrazumijeva utvrđivanje postojanja uzročno-posljedične povezanosti uvođenja računalstva u oblaku i troškova ICT-a. Provedenim je istraživanjem utvrđeno
kako uzročnost između troškova ICT-a i računalstva u oblaku postoji. Uzročno-posljedična povezanost
između računalstva u oblaku i troškova ICT-a, obrnuto je proporcionalna jer što se više koristi računalstvo
u oblaku, to su manji troškovi ICT-a. Ne samo da između računalstva u oblaku i troškova za ICT postoji
obrnuto proporcionalna veza, već izostanak prelaska na računalstvo u oblaku, podrazumijeva zaostajanje
u korištenju modernih ICT-a, a time i zaostajanje na svim razinama poslovanja. Sve to ukazuje na nužnost
prepoznavanja računalstva u oblaku, kako kod gospodarskih subjekata u gospodarski razvijenom svijetu,
tako i kod onih u Republici Hrvatskoj.
Kazneno djelo spolnog zlostavljanja djece - “grooming“ početkom prošlog desetljeća propisano je u Zakonu o spolnim kaznenim djelima iz 2003. (Velika Britanija), a Konvencija Vijeća Europe o zaštiti ...djece od seksualnog iskorištavanja iz 2007. i Direktiva Europskog parlamenta i Savjeta o borbi protiv spolne zlouporabe i spolnog iskorištavanja djece i dječjoj pornografiji iz 2011. propisuju obvezu državama članicama da u nacionalnom zakonodavstvu inkriminiraju namjerni čin odrasle osobe koja uporabom informacijsko-komunikacijske tehnologije ugovara sastanak s djetetom s namjerom sudjelovanja u spolnim aktivnostima s djetetom ili proizvodnje dječje pornografije pod uvjetom da odrasla osoba poduzme konkretne mjere radi realizacije susreta. Odredbe Konvencije VE-a djelomično su implemetirane u članku 161. - mamljenje djece za zadovoljavanje spolnih potreba u Kaznenom zakonu iz 2011. godine. U radu se analiziraju odredbe Konvencije VE-a i Direktive EU-a, poredbenog prava, opseg implementacije odredbi Konvencije VE-a i obaveze promjene Kaznenog zakona radi pune implementacije odredbi Konvencije VE-a, razlike između odredbi Konvencije VE-a i Direktive EU-a, buduće obveze implementacije odredbi Direktive EU-a i u tom kontekstu izmjena Zakona o kaznenom postupku.
U radu je prikazano istraživanje razvoja interkulturalne kompetencije kod studenata nastavničkih studija. Razvoj interkulturalne kompetencije nastavnika važna je karika u razvoju interkulturalnog ...obrazovanja i interkulturalnog dijaloga, koji su u dokumentima Vijeća Europe prepoznati kao civilizacijski doseg. Teorijska osnova ove istraživačke studije utemeljena je na razvojnom modelu interkulturalne osjetljivosti te aktualnim istraživanjima o općem razvoju interkulturalne kompetencije, razvoju interkulturalne kompetencije u obrazovanju nastavnika te razvoju interkulturalne kompetencije uz korištenje informacijskokomunikacijske tehnologije (IKT). U istraživanju je analiziran sadržaj mrežnih osvrta i rasprava iz aspekta značenja tih sadržaja za sudionike istraživanja. Analiza sadržaja mrežnih rasprava koje su vodili budući nastavnici o dvije teme vezane za područje interkulturalnog obrazovanja rezultirala je podatcima o razini razvoja njihove interkulturalne kompetencije. Unatoč tome što rezultati istraživanja ukazuju na različite razine iskazane razvijenosti pojedinih kategorija interkulturalne kompetencije, moguće je prepoznati relativnu dosljednost u promišljanju i izražavanju studenata o interkulturalnim temama, neovisno o stupnju bliskosti raspravljane problematike.
Tema ovoga rada nastala je iz potrebe mijenjanja stava i pogleda prema prirodoslovljuu nižim razredima osnovne škole. Osim suvremenih metoda poučavanja prirodoslovlja, koje su donijele bolje ...rezultate i pozitivan odnos učenika prema području znanosti i informacijsko-komunikacijska tehnologija (engl. Information and Communication Technologies, kratica ICT) postaje sastavni i vrlovažnan dio suvremenog nastavnog procesa.Utjecaj informacijsko-komunikacijskih tehnologija na nastavni proces, posebno prirodoslovlje, svakim danom postaje sve veći. Mogućnosti koje donosi tehnologija u učionicu pridonose boljem ostvarenju ishoda prirodoslovlja, a motivirani i zainteresirani učenici pozitivno doživljavaju takav način rada. U radu su istaknuti neki od preduvjeta koje treba osigurati kako bi sadržaji prirodoslovlja i znanosti bili obrađeni uz potporu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Razvoj predmetnih ali i digitalnih vještina i kompetencija važan je ishod današnjeg nastavnog procesa. U radu se daje kratak osvrt na primjenu ICT-a u nastavi prirodoslovlja u mlađe školsko doba. Navedeno je nekoliko primjera upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije na nastavnim satima prirodoslovlja, koji pridonose popularizaciji prirodoslovlja u najranijoj fazi obrazovanja.
Iako su vjerske organizacije po prirodi konzervativne, ni one nisu imune na promjene koje potiče informacijsko-komunikacijska tehnologija. Sukladno tome, može se konstatirati kako sve vjerske ...organizacije,
bez obzira jesu li one liberalnije u svome odnosu prema promjenama ili su pak konzervativnije, s više ili
manje uspjeha koriste informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, odnosno komunikacijski kanal koji ona
oblikuje. Vjerskim je organizacijama, kao i svim drugim organizacijama, na raspolaganju čitav niz komunikacijskih kanala koje oblikuje globalni mrežni internetski sustav. Vjerojatno je web najrasprostranjeniji i
najpopularniji komunikacijski kanal koji je na raspolaganju internetskim korisnicima. Web, ne samo da je
komunikacijski kanal, on je u današnjim uvjetima prerastao u virtualni prostor, koji se u svome evolucijskom procesu iz prezentacijskoga sredstva preobličio u globalnu društvenu mrežu. Izgradnja web okruženja
često je prepuštena stručnjacima kao što su web dizajneri i programeri sustava web stranica, koji svoju pozornost usredotočuju na izgled i funkcionalnost web mjesta, no ne bave se i misijom i ciljevima web mjesta
vjerske organizacije za koju se razvija web sustav. Posebice se zaboravlja na važnost marketinškoga pristupa,
odnosno na nužnost zadovoljavanja potreba vjernika – korisnika „usluga“ vjerskih organizacija. Kako bi se
u formalnom i sadržajnom smislu optimalno kreiralo web okruženje vjerskih organizacija, posebice onih u
Republici Hrvatskoj, potrebno je sustavno, odnosno modelski pristupiti rješavanju ovoga problema. Iz toga
je razloga provedeno istraživanje i definiran model optimalnoga web okruženja za e-marketing vjerskih
organizacija u Republici Hrvatskoj.
Neosporna je činjenica da se medicinska struka, bez obzira o kojoj se specijalizaciji radi, temelji na informacijama. Termin koji izražava navedenu činjenicu je „medicina utemeljena na informacijama“ ...(engl. Information Based Medicine, IBM) (1). Da bi informacije doista bile dostupne one moraju biti organizirane na odgovarajući način, moraju biti ažurne, kvalitetne i operabilne. Informacije omogućavaju argumentirano odlučivanje, odnosno informacije su argumenti temeljem kojih se donosi i obrazlaže odluka. Odluka se u pravilu odnosi na intervenciju, na aktivnost koju treba poduzeti kako bi se riješio određeni problem (primjerice, preveniralo razvoj bolesti i/ili komplikacija u bolesnika ili unaprijedilo zdravlje populacije putem akcije ranog otkrivanja karcinoma dojke). Izreka „ono što nije zabilježeno kao da i nije učinjeno“ može se primijeniti u različitim situacijama. Međutim, ona je izrazito važna kada se radi o aktivnostima u društvenoj zajednici, odnosno aktivnostima koje se poduzimaju radi te zajednice. Preventivne aktivnosti, odnosno aktivnosti sa svrhom sprečavanja bolesti, smanjenja učestalosti rizičnih ponašanja u populaciji ili ponašanja kao tek potencijalnih rizika za pojavu bolesti, definitivno se moraju smatrati aktivnostima u društvenoj zajednici koje imaju za cilj unaprijediti zdravlje populacije. Posljedično, preventivne akcije usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja doprinose smanjenju troškova saniranja bolesti članova društvene zajednice, ali istovremeno doprinose i ekonomskoj snazi cijele zajednice. Preventivne se aktivnosti u sferi zdravlja definiraju, organiziraju i provode na različitim razinama – internacionalnim, nacionalnim, regionalnim, lokalnim. Namijenjene su u pravilu određenim populacijskim skupinama (određenim dobnim skupinama, određenom spolu, pripadnicima raznih rizičnih ponašanja, itd.). Primjerice, u Hrvatskoj na nacionalnoj razini postoje projekti ranog otkrivanje raka dojke, rano otkrivanje raka debelog crijeva, provođenje sistematskih pregleda za pojedine populacijske skupine (dojenčad i predškolska djeca, odrasli, školska djeca, žene, trudnice i sl.) i drugo. Niz je i preventivnih projekata na regionalnoj ili lokalnoj razini. Informacije o pojedinim preventivnim akcijama se prikazuju u ljetopisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (primjerice, navodi se broj sistematskih pregleda u pojedinim populacijskim skupinama), u konvencionalnim medijima (radio, televizija, dnevni tisak, i sl.), ali i uz uporabu suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije (mrežne stranice ustanova, društava, agencija i sl.). Objava rezultata je u pravilu prigodna, najčešće fragmentarna, bez podataka o posljedicama, odnosno o utjecaju (engl. impact) akcije na zdravlje populacije. U pravilu su to samo kratke informacije o projektu odnosno aktivnosti (2,3,4). Je li, primjerice, zakon o zabrani pušenja kao jedna vrsta javnozdravstvene akcije kojom se željelo utjecati na redukciju prevalencije pušenja doista ostvario svoj cilj? Ako nije u potpunosti, da li postoji potvrda da je ipak nešto postigao? Ako je, koliko? Gdje su bile slabe točke programa (ako ih je bilo)? Je li to negdje evidentirano, odnosno postoji li informacija o tome? Može li netko temeljem te informacije predložiti novi program kojim bi izbjegao slabe točke prethodnog programa (konkretno, poboljšati zakon)? Postavlja se pitanje postoji li igdje u Hrvatskoj mjesto gdje se mogu naći informacije o pojedinim dosada provedenim preventivnim akcijama? I njihovim rezultatima, odnosno posljedicama tih akcija? Je li pojedina preventivna aktivnost na razini društvene zajednice ostavila svoj trag u obliku informacija o njoj samoj? Bez evidencije i „izmjerenog“ impakta pojedinih akcija nema znanstveno utemeljenog javnozdravstvenog djelovanja u smjeru očuvanja i unapređenja zdravlja. Nadalje, koliko su u Hrvatskoj preventivne aktivnosti koordinirane na način da se međusobno ne preklapaju, da zemljopisno ravnomjerno pokrivaju zdravstvene potrebe i prioritete te da se pri određivanju sredstava za pojedine projekte vodi računa o njihovoj učinkovitosti s obzirom na EBPH (Evidence Based Public Health), preporuke i smjernice, primjerice USPSTF (5), CTFPHC (6) ili CPSTF (7) i rezuiltate provedene evaluacije? Što se radi u svijetu? Jedan od primjera evidentiranja preventivnih akcija u Europi je tzv. NDPHS, baza podataka o javnozdravstvenim projektima u sjeveroistočnoj Europi i njoj susjednim zemljama (8). Na Slici 1. prikazana je karta Europe na kojoj su jasno označene zemlje sudionice kao i ukupan broj projekta koji se evidentiraju, broj organizacija koje ih provode, ljudi koji u njima sudjeluju kao i broj objavljenih članaka koji se odnose na pojedine projekte. Karta je interaktivna u smislu da se postavljanjem kursora na određenju zemlju dobivaju podaci o broju projekta (organizacija, ljudi, članaka) koji se odnose na tu zemlju (primjer: Finska, Slika 2). Baza podataka ima poveznice s nizom relevantnih eksternih baza podataka, primjerice s bazom podataka Svjetske banke (World Bank), zatim ZdravInform i drugima (Slika Postoji još niz inicijativa koje na sličan način koriste tehnologiju za unapređenje uvida i usporedbe aktualnih mjere u zdravstvu i intervencijskih javnozdravstvenih projekata. European Observatory on Health Systems and Policies promiče osmišljavanje zdravstvenih mjera kroz detaljnu analizu dinamike zdravstvenih sustava u Europi. Te rezultate objavljuje kroz nekoliko vrsta publikacija uključujući Eurohealth, periodiku - forum znanstvenika, donositelja odluka i stručnjaka u kojoj su između ostaloga obuhvaćene i različite javnozdravstvene intervencije i pokazatelji njihove učinkovitosti u pojedinim zemljama (9). Američki AHRQ uz ranije spomenute smjernice kontinuirano radi na povezivanju svih zdravstvenih registara kao prvenstveno istraživačkih entiteta, ali i vrlo učinkovitih intervencijskih mehanizma (5). Nadalje, sadrži bazu aktualnih odobrenih projekata (uključujući javno zdravstvo i e-zdravlje) s povijesnom arhivom (GOLD). John Hopkins škola narodnog zdravlja u SAD-u vrlo je spretno objavila na svojim stranicama interaktivnu svjetsku mapu projekata u kojima sudjeluje (10). Odabirom označene lokacije na karti otvaraju se informacije o projektu, uključenim institucijama i svim pripadajućim poveznicama. Ovakav primjer bio bi vrlo primjenjiv za vizualizaciju i objedinjeni prikaz svih lokalnih javnozdravstvenih projekata u Hrvatskoj. Evidencijski alat preventivnih aktivnosti u Hrvatskoj uz postizanje koordinacije preventive, centralizirane i transparentne evaluacije projekata, boljeg obuhvata i učinkovitosti, uspostavio bi i umreženost i suradnju projektnih timova na rješavanju zajedničkih ili sličnih problema, kao i buduću uspješniju prijavu projekata na domaćoj i europskoj razini. Rasprava i zaključci Osnovno pitanje postavljeno na raspravi je: Možemo li u Hrvatskoj dogovoriti način evidentiranja projekata o preventivnim, odnosno javnozdravstvenim projektima/aktivnostima, odnosno upravljanja preventivnim aktivnostima? Nakon rasprave koja je trajala oko sat i pol sudionici su se složili da su evidentiranje i evaluacija projekata o preventivnim aktivnostima u Hrvatskoj potrebni i da se izgradnja treba odvijati kroz najmanje dvije faze. Registar treba imati zakonsku osnovuU prvoj fazi predlaže se izgradnja registra preventivnih aktivnosti s minimalnim setom atributa za opis projekta (odnosno preventivne aktivnosti)Projekti koji se financiraju javnim novcem moraju biti predstavljeni svojim rezultatima u registru (registar mora imati bar jedan atribut koji se odnosi na rezultat svake pojedine preventivne aktivnosti)Druga faza razvoja registra preventivnih aktivnosti podrazumijeva reguliranje sekundarne uporabe podataka iz eksternih baza podataka (u kojima se nalaze podaci prikupljeni u okviru pojedinih preventivnih aktivnosti, npr. cezih, registar za rak,i sl.)Zahtijeva se integracija i evaluacija podataka i rezultata pojedinačnih preventivnih aktivnosti u cilju poboljšanja kvalitete samog provođenja projekata u skladu s iskustvima EUKorisno je osigurati interoperabilnost sa sličnim inicijativama u svijetu
Od početka 21. stoljeća svijet se nalazi na pragu novoga doba u kojem će ključnu ulogu imati informacijsko-komunikacijska tehnologija. Zahvaljujući toj tehnologiji velik dio fizičkih procesa prjeći ...će u virtualno okruženje. Sukladno tome uočljivi su trendovi sve većeg obujma poslovanja u virtualnom okruženju koje
predstavlja tzv. elektroničko poslovanje (e-poslovanje). Kao što se poslovanje transformira iz fizičkog u virtualni oblik, tako se i marketing transformira i dobiva novi pojavni oblik u vidu e-marketinga. E-marketing je u načelu globalan, funkcionira 365 dana/24 sata na dan, te se u načelu koristi besplatnim potencijalom
(resursom) koji pruža globalna informacijska infrastruktura, odnosno internet. Poslovni subjekti već danas
nemaju izbora i prisiljeni su koristiti se e-marketingom. Ista situacija je i u području neprofitnog poslovanja u kojemu djeluju humanitarne organizacije. U Republici Hrvatskoj djeluje veliki broj humanitarnih organizacija.
No, te organizacije često vode ljudi bez znanja o marketingu, odnosno menadžmentu. Stoga nije čudno da je rezultat takvoga vođenja upotreba proizvodne, umjesto marketing koncepcije. U izmijenjenim
uvjetima poslovanja, oni koji se ne uspiju prilagoditi, bit će osuđeni na propast. Stoga je ovo provedeno istraživanje učinjeno radi pronalaženja optimalnog modela aplikacije e-marketinga kod humanitarnih organizacija koje djeluju na području Republike Hrvatske. S obzirom na brzi razvitak informacijsko-komunikacijske
tehnologije, definirani model kroz ovo istraživanje bit će aplikativan u sljedećih pet do osam godina.
Društvo i tehnologija svojim posebnostima određuju kulturu neke epohe, nekoga prostora i naroda koji ga
nastanjuje. Suvremenost je primarno određena informacijsko-komunikacijskom tehnologijom (ICT) ...pa se i
društvo često naziva informacijskim društvom, a kultura kulturom informacijskog doba. U takvim je okolnostima
teško pronaći životni prostor kao i djelatnost nezahvaćene ICT-om. U ovome članku autori analiziraju
intenzitet prisutnosti ICT-a u ruralnom prostoru i poljoprivrednoj djelatnosti Slavonije i Baranje.
Poznato je da se u sociologiji „seljak“ razumijeva kao način života, kultura određenog prostora i vremena.
Najčešće ga se određivalo atributom autarkičnosti, kao i čvrstom egzistencijalnom usmjerenošću na prirodu.
Danas se „seljak“ izgubio u svom izvornom značenju. Njegov se prostor sve češće određuje „obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvom“ (OPG), a odnos s prirodom izrazito je tehnološki posredovan. Koliko je
ta tehnologija – posebice ICT – danas uključena u proizvodnju i način života na OPG-u Slavonije i Baranje,
te kakav je odnos prema njoj kod suvremenog seljaka, istražuju autori u ovome radu. Korištena je anketa na
uzorku 153 OPG-a Slavonije i Baranje.
Izvanučionička nastava kao jedan od načina učenja u neposrednom okruženju zauzima važno mjesto i u nastavi povijesti. Takav način učenja omogućuje interdisciplinarni pristup i izuzetno pozitivno ...utječe na motivaciju učenika jer omogućuje diferencijaciju sadržaja uvrštavanjem različitih vrsta zadataka. Razinu učeničke motivaciju pri ovakvom načinu učenja može se i dodatno pojačati ubacivanjem elemenata igrifikacije. Autorice članka prikazale su primjere izvanučioničke nastave s elementima escape room igre i uz korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije.
