Dugotrajna infekcija visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV-a) glavni je čimbenik nastajanja premalignih i malignih lezija vrata maternice. Učinkovita prevencija i kontrola bolesti ...zahtijeva poznavanje epidemioloških karakteristika populacije, provođenje metoda probira te otkrivanja bolesti u što ranijem stadiju odnosno predstadiju invazivne bolesti. Dijagnostičke metode koje se koriste u cilju probira uključuju citološke metode – PAPA test, mikrobiološka testiranja, HPV testiranje, HPV genotipizaciju i kolposkopiju. Korištenje novih dijagnostičkih testova zahtijeva preispitivanje uloge svih razina probira odnosno dijagnosticiranja. Usporedom smjernica različitih stručnih društava za probir i dijagnosticiranje premalignih i malignih lezija vrata maternice, kolposkopija je metoda koja određuje daljnji smjer. Cilj je ovog rada propitati važnost i ulogu kolposkopije u dijagnostici i praćenju premalignih i malignih promjena vrata maternice u sinergiji s drugim dijagnostičkim metodama.
Danas su anestezija i analgezija tako sigurne i učinkovite da se kirurški zahvati kod displazije vrata maternice mogu obavljati unutar jednodnevne kirurgije. Anesteziološke tehnike u jednodnevnoj ...kirurgiji povezane su sa značajno manje morbiditeta i mortaliteta. Do 2015. godine svi su se kirurški zahvati kod displazije vrata maternice u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu radili u općoj anesteziji, a prosječni boravak u bolnici trajao je duže od 30, a kraće od 72 sata. U Klinici za ženske bolesti i porodništvo proveli smo retrospektivno istraživanje u periodu od siječnja 2015. do prosinca 2019. godine, budući da su se od tada zahvati konizacije započeli izvoditi u lokalnoj anesteziji. Proučavali smo učestalost opće i regionalne anestezije u odnosu na vrstu konizacije, učestalost vrste anestezije u odnosu na dobnu skupinu i procjenu rizika bolesnica za anesteziju, te duljinu hospitalizacije u odnosu na vrstu kirurškog zahvata. U periodu od 2015. do 2019. godine zabilježen je stalni porast udjela lokalne anestezije u ukupnom broju elektrodijatermijski odstranjenih transformacijskih zona velikom petljom (engl. Large loop excision of the transformation zone) za 36,5% (49/104 zahvata 2015. u odnosu na 112/134 zahvata 2019.). Od listopada 2018., kada je uveden spinalni blok kao metoda anestezije za konizaciju hladnim nožem, do prosinca 2019. godine udio spinalnog bloka u ukupnom broju konizacija hladnim nožem porastao je za 17,3% (2/65 zahvata 2018. u odnosu na 11/54 zahvata 2019.). Istraživanje prikazuje analizu razlike pojavnosti anestezioloških tehnika ovisno o vrsti kirurškog zahvata, procjeni rizika i životnoj dobi bolesnica za anesteziju kod displazije vrata maternice te duljinu hospitalizacije u odnosu na vrstu konizacije.
U radu je prikazan i ilustriran širok spektar HPV-infekcija vrata maternice i donjega genitalnog trakta s aspekta kolposkopičara. Navedene su bitne odrednice uredne kolposkopske slike, da bi zatim ...bile navedene karakteristike kolposkopskih slika bitnih entiteta uzrokovanih HPV-om, uključujući i premaligne lezije vrata maternice i donjega genitalnog trakta. Prikazan je i razvoj terminologije u ovisnosti o razvoju međunarodnih klasifi kacija. U kontekstu primarne prevencije svakako treba istaći strukturirani spolni odgoj adolescentne populacije na njoj prihvatljiv način, riječima, slikom, primjerima iz prakse prilagođenom terminologijom s jedne strane te programom cijepljenja protiv HPV-infekcije djevojaka i uskoro i mladića, s druge strane. Navedene su, stoga, i najvažnije preporuke stručnih društava Hrvatskoga liječničkog zbora za prevenciju infekcije
humanim papilomavirusom (HPV) primjenom četverovalentnog cjepiva protiv HPV-a tip 6, 11, 16, 18.
Zasad ne postoji konsenzus oko odgovarajuće dobi u kojoj treba započeti probir raka grlića maternice. Analizirali smo učinak dobi na nenormalne histološke ishode kod žena u dobi od 20-29 godina. ...Retrospektivno su pregledani podaci žena u dobi od 20 do 29 godina kod kojih je probir oportunističkog raka grlića maternice s citologijom izvršen u razdoblju od 2014. do 2019. godine. Na temelju rezultata citologije, rezultata ispitivanja humanog papilomavirusa, dobi i kliničke odluke bolesnice se podvrgavaju kolposkopiji ili promatranju. Učinci dobi i drugih epidemioloških čimbenika na histološke dijagnoze cervikalne intraepitelijske neoplazije (CIN ) ili karcinoma CIN (+) analizirani su univarijatnom i binomialnom logističkom regresijskom analizom. Između 1649 žena CIN (+) lezije zabilježene su kod 61 (3,7%) žene. Pojava CIN (+) lezija povećavala se 1149 puta svake godine; stoga je vjerojatnije da su žene u dobi od 25 do 29 godina imale CIN (+) nego one u dobi od 20-24 godine (4,4% prema 2,1%; p=0,019). Značajna odrednica CIN (+) bilo je povećanje dobi, tj. kod žena od 20-29 godina.
Uzimanje dobi u obzir presudno je u dijagnozi CIN (+) u probiru raka.
Prikazuje se 20-godišnje iskustvo u primjeni tehnike large loop excision of the transformation zone (LLETZ) na Zavodu za opću i onkološku ginekologiju Klinike za ženske bolesti i porodništvo, KBC ...Sestre milosrdnice. Ova retro-spektivna studija obuhvatila je 1407 bolesnica s cervikalnom displazijom liječenih ovom tehnikom u razdoblju od 1995. do 2016. godine. Metoda LLETZ najčešće se izvodila u dobnoj skupini od 25 do 35 godina (51%), zatim u dobnoj skupini od 36 do 45 godina (22%), dok je najmanje zastupljena skupina bila ona iznad 65 godina (2%). Histopatološki nalaz skvamozne intraepitelne lezije niskog stupnja nađen je u 23%, a skvamozna intraepitelna lezi-ja visokog stupnja ili lošiji nalaz u 77% bolesnica. Pozitivni rubovi kao znak moguće rezidualne displazije nađeni su u 25% konusa, od kojih je 80% uključivalo pozitivan endocervikalni rub. U 18% slučajeva biopsija cervikalnog kanala je bila pozitivna. U zaključku, točno izvođenje kolposkopskog pregleda pomaže da se izbjegne prekomjerno liječenje koje je u našoj studiji bilo više od očekivanog. Dugoročno praćenje nužno je za pravilnu procjenu uspješno-sti zahvata. Ova metoda je najbolji izbor za potpuno uklanjanje bolesti bez nepotrebnog prekomjernog liječenja, ali zahtijeva trajnu izobrazbu i obuku cijeloga tima.
Hans Hinselmann, njemački ginekolog koji je svoj cijeli život posvetio ginekologiji i onkologiji, svjetski ugled je stekao otkrićem kolposkopije. Tijekom drugog svjetskog rata provodio je prisilne ...sterilizacije prema važećem Zakonu o sterilizaciji u Trećem Reichu. Po završetku rata mu je suđeno, te je proveo 3 godine u zatvoru. Rehabilitiran je i denacificiran 1949. godine, nakon čega nastavlja raditi u privatnoj kolposkopskoj ordinaciji. Umro je 1959. godine u Hamburgu.
Posljednjih se desetljeća bilježi i relativni i apsolutni porast broja žena oboljelih od adenokarcinoma vrata maternice. Rana dijagnoza glandularnih promjena čiji maligni potencijal još nije potpuno ...spoznat, ključna je. Terminologija koja se odnosi na glandularne atipije raznolika je pa postoje i poteškoće u iznalaženju klasifikacije. Kolposkopija može ukazati na glandularne atipije iako je vrijednost ove metode daleko manja nego u dijagnostici skvamoznih lezija. Prikazane su tri bolesnice u kojih je nađena kolposkopska slika sumnjiva na glandularnu leziju a dijagnoza adenokarcinoma in situ potvrđena elektroekscizijskom biopsijom. Diskutira se i o vrijednosti raznih metoda biopsije ali i mogućim konzervativnim načinima liječenja u žena koje žele očuvati fertilitet.
Cilj rada. Pojam latentne HPV infekcije označava prisustvo viralnog genoma u morfološki normalnim stanicama. Zbog toga latentnu HPV infekciju se ne može dijagnosticirati citološkom ni patohistološkom ...analizom već samo testovima HPV DNA tipizacije. Naša je namjera bila usmjerena na istraživanje mogućnosti kolposkopije u prepoznavanju latentne HPV infekcije cerviksa uterusa. Metode istraživanja. U probiru bolesnica za test DNA hibridizacije istraživane su dvije skupine ispitanica. Prvu skupinu činilo je 65 bolesnica ranije liječenih kombiniranom terapijom zbog subkliničke HPV infekcije. Tri mjeseca po završenoj terapiji učinjeni su kontrolni citološki i kolposkopski pregledi. U drugoj skupini bile su 52 ispitanice u kojih je citološkom analizom nađena cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN) različitih stupnjeva bez koilocitoze. U svih ispitanica prve i druge skupine učinjeni su testovi HPV DNA hibridizacije i kolposkopija. Rezultati. Od 65 ispitanica prve skupine u njih 38 (58,46%) testovi hibridizacije bili su pozitivni. U drugoj skupini od 52 ispitanice testovi hibridizacije bili su pozitivni u njih 34 (65,38%). Kolposkopskim pregledom ispitanica obje skupine s pozitivnim testom hibridizacije u 70,83% njih nađen je mikrokapilarni crtež s nejednako proširenim interkapilarnim prostorima i oskudnim crtežom s nejednako proširenim interkapilarnim prostorima i oskudnim crtežom sitnih krvnih žila. Zaključak. Kolposkopski znaci koji upućuju na moguću latentnu HPV infekciju su mikrokapilarni crtež, nejednako široki interkapilarni prostori i oskudne sitnokalibrirane krvne žile. Kolposkopija može biti korisna u prepoznavanju vjerojatne latentne HPV infekcije cerviksa uterusa.
U 1000 negravidnih žena učinjeni su usporedo konvencionalni Papa test i kolposkopija. U 207 s citološki i/ili kolposkopski pozitivnim nalazom učinjena je histološka verifikacija. Usporedbom s ...histološkim nalazima određena je dijagnostička vrijednost citologije i kolposkopije kao testa probira, te efikasnost njihove simultane primjene. Uspoređeni su rezultati dijagnostičke vrijednosti tih dviju metoda, te je ocijenjen učinak njihove istodobne primjene. Citologija ima osjetljivost 90%, specifičnost 74%, pozitivnu prediktivnu vrijednost 92%, negativnu prediktivnu vrijednost 69% i dijagnostičku točnost 92%. Proporcija je lažno negativnih nalaza 10 /o ( 3,1 /o pogreška skrininga, 6,9% pogreška uzimanja). Proporcija je lažno pozitivnih nalaza 1,4% (0,6% pogreška interpretacije). Kolposkopija ima osjetljivost 88%, specifičnost 15%, pozitivnu prediktivnu vrijednost 78%, negativnu prediktivnu vrijednost 27% i dijagnostičku točnost 78%. Proporcija je lažno negativnih nalaza 12%. Citologija i kolposkopija primijenjene zajedno imaju osjetljivost 99%, specifičnost 98%, pozitivnu prediktivnu vrijednost 99%, negativnu prediktivnu vrijednost 75% i dijagnostičku točnost 99%. Citologija je točnija u otkrivanju lezija, a glavni su razlozi njezine neuspješnosti loše uzeti uzorci, a rjeđe propusti u skriningu. Kolposkopija je u odnosu na citologiju manje točna, a razlozi su njezine neuspješnosti endocervikalna lokalizacija lezije što rezultira lažno negativnim nalazom, dok istovremeno neke benigne promjene (nezrela pločasta metaplazija) mogu dati kolposkopsku abnormalnost i lažno pozitivan nalaz. Primijenjene zajedno postižu dijagnostičku točnost od gotovo 100%.
PDF
