Slobodne aminokiseline u moštu su važan izvor dušika za kvasce tijekom alkoholne fermentacije. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti aminokiselinski profil mošteva devet sorata vinove loze (šest ...bijelih i tri crne). Sorte vinove loze zasađene su u ujednačenim uvjetima tla i klime vinogorja Bilogora (Regija Kontinentalne Hrvatske, podregija Prigorje-bilogora) te su imale iste agrotehničke uvjete uzgoja. Pokus je postavljen 2015. godine. Rezultati su pokazali signifikantan utjecaj sorte na aminokiselinski sastav u moštevima bijelih i crnih sorti. Najzastupljenija aminokiselina u moštevima devet sorata vinove loze bila je arginin. Najveća koncentracija arginina kod bijelih sorata bila je u moštu Chardonnay (470,18 mg/l), a kod crnih sorata u moštu Lovrijenca (280,65 mg/l). Statistički značajne razlike nađene su između koncentracije ukupnih aminokiselina bijelih i crnih sorata. Najveća koncentracija ukupnih aminokiselina kod bijelih sorata bila je u moštu sorte Manzoni (1639,51 mg/l), a kod crnih sorata u moštu sorte Pinot crni (1173,12 mg/l)
Istraživanje je provedeno u vinogorju Kutjevo na položajima: Škomić, Vetovo, Hrnjevac, Vinkomir i Oljasi, na sorti Graševina tijekom 2020. godine. Položaji Vetovo, Hrnjevac i Vinkomir nalaze se na ...nadmorskim visinama iznad 300 metara dok su Škomić i Oljasi na oko 200 metara nadmorske visine na plodnijim tlima. Cilj istraživanja je bio prikazati utjecaj pojedinog položaja na dinamiku dozrijevanja grožđa i kakvoću mošta kroz osnovne parametre koji se danas najčešće koriste za određivanje tehnološke zrelosti grožđa. Uzorkovanje je obavljeno kroz prva dva tjedna rujna obzirom na klimatske prilike i ubrzano dozrijevanje grožđa. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u tri repeticije. Fizikalno kemijske analize uzoraka obavljene su na uređaju WineScan u laboratoriju Kutjeva d.d.. Utvrđene su razlike u sadržaju šećera i ukupne kiselosti. Mošt Graševine s položaja Škomić imao je najniži sadržaj šećera tijekom cijelog perioda dozrijevanja i najveću ukupnu kiselost. Razlike u pH vrijednosti između položaja nisu utvrđene.
The research was conducted in the Kutjevo vineyard at the locations: Škomić, Vetovo, Hrnjevac, Vinkomir and Oljasi, on the Graševina variety during 2020. Vetovo, Hrnjevac and Vinkomir are located at altitudes above 300 meters above sea level, while Škomić and Oljasi are at about 200 meters above sea level on more fertile soils. The goal of the research was to show the influence of a particular location on the dynamics of grape ripening and the quality of must through the basic parameters that are most often used today to determine the technological maturity of grapes. Sampling was done during the first two weeks of September due to the climatic conditions and accelerated ripening of the grapes. The experiment was set up in a randomized block arrangement with three repetitions. Physical and chemical analyzes of the samples were performed on the WineScan device in the Kutjeva d.d. laboratory. Differences in sugar content and total acidity were determined. Graševina must from Škomić had the lowest sugar content during the entire maturation period and the highest total acidity. Differences in pH value between positions were not determined.
Cilj istraživanja je bio utvrditi utjecaj mikorizne simbioze na prirod i kakvoću mošta kultivara Pinot crni (Vitis vinifera L) na podlozi Kober 5BB u vinogorju Kutjevo. Prije cvatnje u 2013. godini u ...neposrednu zonu korijena aplicirano je 20 mL mikoriznog cjepiva Mykoflor s oko 2000 propagacijskih jedinica, a pokus je proveden tijekom 2014. i 2015. godine. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u četiri repeticije s dva tretmana: kontrolnim – bez mikorize i s tretmanom s mikorizom. Parametri priroda određeni su u trenutku berbe, a analiza mošta obavljena je na uređaju Wine Scan. U prvoj godini istraživanja utvrđen je značajno manji prirod po trsu i po hektaru kao i manja prosječna masa grozdova kod tretmana s mikorizom. Nije utvrđena statistički opravdani utjecaj mikoriznih gljiva na parametre kakvoće mošta kultivara Pinot crni. Prikazane vrijednosti ukupne kiselosti, koncentracije vinske i jabučne kiseline, α-amino oblika dušika, amonijskog oblika dušika i fosfora u moštu manje su u 2015. u odnosu na 2014. godinu kod oba tretmana.
The aim of the study was to determine the influence of mycorrhizal symbiosis on the yield and quality of the must of the variety Pinot Noir (Vitis vinifera L) on the vine rootstock Kober 5BB in the Kutjevo vineyards. Prior to flowering in 2013, 20 mL of the Mycoflor mycorrhiza with about 2,000 propagation units was applied to the immediate root zone, and the experiment was conducted during 2014 and 2015. In the Kutjevo vineyards, according to climatic indicators, 2014 was less favorable for grape production compared to 2015. The experiment was set up according to a randomized block design in four repetitions and consisted of two treatments: control - without mycorrhiza and treatment with mycorrhiza. Yield parameters were determined at harvest time, and must analysis was performed subsequently on a Wine Scan device. In the first year of the research, a significantly lower yield per vine and per hectare was found, as well as a lower average mass of clusters in the treatment with mycorrhiza. No statistically justified application of mycorrhizal fungi to the must quality parameters of Pinot Noir cultivars was found. The values of total acidity, tartaric and malic acid concentration, α-amino form of nitrogen, ammonium form of nitrogen and phosphorus in the must are lower in 2015 compared to 2014 in both treatments.
Zmanjšanje skupnih kislin in s tem povezano povečanje pH v kislinsko bogatih moštih ali vinih ima za vinarje zelo velik pomen in tudi posledice. Uravnavanje kislosti lahko izvedemo s kemijskim ...razkisom (s kalcijevim karbonatom ali kalijevim hidrogenkarbonatom) ali pa z biološko razgradnjo (pretvorbo jabolčne kisline v mlečno kislino z mlečnokislinskimi bakterijami). Kemijski razkis s karbonati je bolj priporočljivo izvesti v moštih kot v vinih. Obseg kemijskega razkisa naj temelji na določevanju želene vsebnosti skupnih kislin in pH, ne le na podlagi senzorične ocene. Pufrna kapaciteta ter razmerje med vinsko in jabolčno kislino pomembno vplivajo na obseg kemijskega razkisa. Poudariti je potrebno, da je zaznava kislosti ali omlednosti vina odvisna predvsem od vsebnosti skupnih kislin, medtem ko vrednost pH določa mikrobiološko stabilnost.
Mezcal je destilat koji se proizvodi spontanom fermentacijom mošta dobivenog kuhanjem stabljika biljke Agave spp. i prešanjem dobivene smjese. Mošt agave sadržava velike količine fruktoze i fenolnih ...spojeva, a fermentacija se najčešće odvija pri stresnim i nekontroliranim uvjetima. Kvasci koji mogu rasti u takvim uvjetima obično imaju povoljna biološka i industrijska svojstva koja ih čine otpornijim, poput svojstva flokulacije. U ovom je radu sedam sojeva kvasca Saccharomyces cerevisiae izoliranih iz mošta agave izloženo temperaturama od 10 do 40 °C i uzgojeno u podlogama u prisutnosti fruktoze ili glukoze. Brojanjem kolonija u tzv. „microdrop“ testu potvrđeno je da su kvasci koji su rasli u podlozi s dodatkom fruktoze imali veću otpornost na stres uzrokovan niskom temperaturom (10 °C), u usporedbi s kvascima uzgojenim pri 40 °C. Soj kvasca koji je najbolje podnio stres (Sc3Y8) i komercijalni vinski kvasac (Fermichamp) uzgojeni su u tekućoj podlozi za fermentaciju i dugotrajno izloženi toplinskom stresu, radi određivanja njihove sposobnosti flokulacije. Tijekom fermentacije u podlozi s fruktozom povećalo se nakupljanje metabolita na kraju procesa, osobito pri 40 °C, te je proizvedeno 2,3 puta više glicerola (8,6 g/L), 1,3 puta više etanola (43,6 g/L) i 3,4 puta više octene kiseline (7,3 g/L) nego tijekom fermentacije u podlozi s glukozom. Pomoću konfokalnog mikroskopa utvrđene su morfološke promjene u kvascu, kao što su agregacija stanica i prisutnost ožiljaka na stijenci nastalih uslijed pupanja kvasca, osobito u soju Sc3Y8 izloženom temperaturi od 40 °C. Potvrđeno je da ovaj soj kvasca za proizvodnju pića mezcal flokulira u prisutnosti iona kalcija. Analizom ekspresije gena FLO1, FLO5 i FLO11 uključenih u regulaciju flokulacije potvrđeno je da je došlo do indukcije transkripcije u oba soja kvasca S. cerevisiae, naročito gena FLO5 u soju Sc3Y8.
Trogodišnje istraživanje utjecaja reakcije tla na količinu šećera i ukupnih kiselina u moštu sorte Sauvignon bijeli, na podlozi Berlandieri x Riparia (SO4), provedeno je na području Plešivičkog ...vinogorja, sjeverozapadna Hrvatska, u razdoblju 2007-2009 godine. Temeljem rezultata preliminarnih istraživanja fizikalnokemijskih svojstava i biljno hranidbenog kapaciteta tla za istraživanje su odabrane dvije lokacije: „Rečki gaj“ s jako kiselom do kiselom reakcijom tla (pHKCl 3,76-4,63) i „Borička“ s alkalnom reakcijom tla (pHKCl 7,24-7,35). Na svakoj lokaciji formirano je 9 pokusnih parcela u pravilnom kvadratnom rasporedu 3 x 3, a svaka od njih uključivala je 2 reda sa po 20 trsova (40 trsova po pokusnoj parceli). Kontrolni uzorci tla uzimani su svake godine na početku vegetacije sa svake parcele, dok su uzorci mošta analizirani svake godine nakon berbe. Rezultati kemijskih analiza prosječnih uzoraka tla, uzetih svake godine na početku vegetacije s pokusnih parcela na svakoj od lokacija, pokazali su da tijekom trajanja istraživanja nije bilo značajnih odstupanja u pH vrijednosti tla, kao ni koncentracijama fosfora, mangana, željeza i cinka u tlu. Također, značajna odstupanja nisu utvrđena ni u koncentracijama mobilnog aluminija u kiselim tlima, kao ni količinama ukupnih karbonata i fiziološki aktivnog vapna u alkalnom tlu. Rezultati analize mošta ukazuju na činjenicu da postoji pozitivna korelacija između reakcije tla i količine šećera te negativna korelacija između reakcije tla i količine ukupnih kiselina. Tijekom svih godina istraživanja veće količine šećera u moštu utvrđene su na karbonatnom u odnosu na kisela tla, dok je kod ukupnih kiselina trend bio suprotan, odnosno veće koncentracije kiselina utvrđene su na kiselim tlima u odnosu na alkalno tlo.
Fenolne kiseline, tj. hidroksicimetne i hidroksibenzojeve kiseline te njihovi derivati, najzastupljenija su skupina fenolnih spojeva u moštu i vinu bijelih kultivara vinove loze. U ovom je radu ...istražen utjecaj defolijacije u zoni rasta grozda na koncentraciju hidroksicimetnih, hidroksibenzojevih i organskih kiselina u moštu i vinu Malvazije istarske. Lišće je odstranjeno u tri različite fenofaze rasta i razvoja vinove loze: prije cvatnje, u fazi zametanja bobica i u fazi šare. Kontrolna obrada kada nije bila primijenjena defolijacija također je bila sastavni dio istraživanja. U fazi šare primijenjena su dva intenziteta defolijacije. Fenolne su kiseline identificirane i kvantificirane visokodjelotvornom tekućinskom kromatografijom. Uzorci mošta pri obradi defolijacijom prije cvatnje i u fazi zametanja bobica imali su najmanju koncentraciju vinske i najveću koncentraciju jabučne kiseline, dok su oba tretmana primijenjena u fazi šare imala najmanju koncentraciju jabučne i najveću koncentraciju vinske kiseline. Obradom prije cvatnje dobiveno je kudikamo manje hidroksicimetnih i hidroksibenzojevih kiselina u moštu u usporedbi s ostalim postupcima što se međusobno nisu bitno razlikovali po koncentraciji ukupnih hidroksicimetnih kiselina. Koncentracija hidroksibenzojevih kiselina u moštu bila je manja u oba tretmana primijenjena u fazi šare u usporedbi s defolijacijom u fazi zametanja bobica i kontrolnom obradom. Koncentracije hidroksicimetnih, hidroksibenzojevih i organskih kiselina u vinu bile su iste kao i one u moštu. Izborom fenofaze u kojoj se primjenjuje defolijacija može se utjecati na koncentraciju fenolnih i organskih kiselina u moštu i vinu bijelih kultivara vinove loze.
Slobodne aminokiseline u moštu su važan izvor dušika za kvasce tijekom alkoholne fermentacije. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti aminokiselinski profil mošteva devet sorata vinove loze (šest ...bijelih i tri crne). Sorte vinove loze zasađene su u ujednačenim uvjetima tla i klime vinogorja Bilogora (Regija Kontinentalne Hrvatske, podregija Prigorje-bilogora) te su imale iste agrotehničke uvjete uzgoja. Pokus je postavljen 2015. godine. Rezultati su pokazali signifikantan utjecaj sorte na aminokiselinski sastav u moštevima bijelih i crnih sorti. Najzastupljenija aminokiselina u moštevima devet sorata vinove loze bila je arginin. Najveća koncentracija arginina kod bijelih sorata bila je u moštu Chardonnay (470,18 mg/l), a kod crnih sorata u moštu Lovrijenca (280,65 mg/l). Statistički značajne razlike nađene su između koncentracije ukupnih aminokiselina bijelih i crnih sorata. Najveća koncentracija ukupnih aminokiselina kod bijelih sorata bila je u moštu sorte Manzoni (1639,51 mg/l), a kod crnih sorata u moštu sorte Pinot crni (1173,12 mg/l)
PDF
