Neprofitne organizacije i turizam Maškarin Ribarić, Helga; Đurkin Badurina, Jelena; Dadić Fruk, Lorena
Zbornik Veleučilišta u Rijeci,
2023, Volume:
11, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Stavovi dionika o turizmu često su u fokusu promatranja i praktičara i istraživača. No, dok su stavovi nekih dionika istraženi i izučavani s najrazličitijih aspekata, neki su dionici, sasvim ...neopravdano, još uvijek izvan fokusa mainstream istraživanja. Jedna od skupina tih dionika jesu i neprofitne organizacije kao ključni akteri civilnog društva. Ovim se istraživanjem u fokus stavljaju neprofitne organizacije (NPO-ovi) kao jedan od dionika turizma te se ispituju stavovi članova (preciznije: predstavnika uprave) NPO-ova o učincima turizma diferencirajući pritom NPO-ove s obzirom na grad, tj. regiju njihova djelovanja: kontinent ili priobalje. Dodatno i po istom kriteriju diferencijacije ovim se istraživanjem stavovi o učincima turizma dovode u vezu s visinom godišnjih prihoda udruge i ocjenom vlastite financijske pozicije. U tu svrhu provedeno je online anketno istraživanje na uzorku članova skupština udruga koje djeluju u najrazvijenijim priobalnim i kontinentalnim turističkim destinacijama Hrvatske. Rezultati ukazuju na signifikantne razlike u stavovima o kulturnim i ekonomskim učincima turizma, ali ne i u stavovima o ekološkim učincima turizma udruga koje djeluju u primorskim i kontinentalnim turističkim destinacijama.
Stakeholder attitudes about tourism are often the focus of observation for both practitioners andresearchers. However, while the attitudes of some stakeholders have been researched and studied froma variety of perspectives, some stakeholder groups remain unjustly absent from the focus of mainstreamresearch. One such stakeholder group is non-profit organizations as important actors in civil society.This research focuses on non-profit organizations (NPOs) as one of the stakeholders in tourism andexamines the attitudes of members (more specifically, management representatives) of NPOs towardstourism, distinguishing NPOs in relation to the city, i.e., their region: continent or coast. Furthermore,using the same differentiation criterion, this study relates attitudes toward tourism to the level of annualincome of NPOs and the assessment of their own financial situation. For this purpose, an online surveywas conducted among a sample of members of assemblies of non-profit organisations operating in themost developed coastal and continental tourism destinations in Croatia. The results show that thereare significant differences in attitudes toward the cultural and economic impacts of tourism betweenassociations operating in coastal areas and associations operating in continental areas, while there areno significant differences in attitudes toward the environmental impacts of tourism.
Prikupljanje sredstava (fundraising) vrlo je važna aktivnost neprofitnih organizacija jer bez financijskih sredstava teško bismo mogli ostvariti svoju misiju. Planiranje prikupljanja sredstava čest ...je posao djelatnika za odnose s javnošću u neprofitnim organizacijama.
Za uspješno prikupljanje sredstava neizostavan je jasno definiran razlog za potporu (case for support).
Negativan publicitet povezan s troškovima kampanje može imati učinak na napore organizacija u prikupljanju sredstava jer ona najčešće ovise o potpori javnosti. Uobičajena visina troškova kampanje ne bi smjela prelaziti 12 – 15% ukupno prikupljenih sredstava, a troškovi do 20 % postali su gornja prihvatljiva razina. Prikupljanje sredstava mora poštovati etičke standarde, a troškovi se moraju kontrolirati. Brojne nevladine organizacije upravo su na etičkim standardima izgubile reputaciju, nestale sa scene i nanijele štetu cijelomu neprofitnom i humanitarnom sektoru. Jedan od najupečatljivijih primjera dobra prikupljanja i učinkovita korištenja prikupljenih sredstava međunarodna je humanitarna organizacija Mary’s Meals (Marijini obroci).
Socijalna ekonomija u Europskoj uniji Chaves Avila, Rafael; Campos, José Luis Monzón
Revija za socijalnu politiku,
03/2010, Volume:
17, Issue:
1
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
Ova sazeta studija, koju je za Europski ekonomski i socijalni odbor (EESC) pripremio Medunarodni centar za istrazivanje i informacije o javnoj, socijalnoj i zadruznoj ekonomiji (CIRIEC), usredotocena ...je primarno na dva aspekta socijalne ekonomije: pojmovno-konceptualna pitanja i usporednu analizu stanja i trendova socijalne ekonomije u EU i zemljama clanicama. Znacajan prostor u izvjestaju posvecen je povijesnom razvoju koncepta, teorijskim pristupima, nacionalnim odredenjima i komponentama socijalne ekonomije. U drugom dijelu izvjestaja analiziraju se statisticki pokazatelji o socijalnoj ekonomiji u zemljama EU-a i posebno se argumentira drustvena korisnost socijalne ekonomije. Na kraju se daje pregled zakonske regulative o organizacijama socijalne ekonomije u zemljama EU-a i naznacuju se odrednice javne politike prema socijalnoj ekonomiji na razini EU-a. Prevodenje sazetka ove studije poticaj je za razmisljanja i istrazivanja domacoj znanstvenoj i strucnoj javnosti, osobito glede aktualizacije uloge neprofitnih i srodnih organizacija u hrvatskom drustvu. Koncept razvoja socijalne ekonomije, kako se vidi u ovoj studiji, podrazumijeva pluralizam razlicitih organizacija trecega sektora, koje su cesto hibridnog karaktera, i ovisno o tradiciji, imaju razlicitu ulogu u europskim zemljama. Socijalna ekonomija kao vazan razvojni cimbenik na dnevnom je redu razlicitih tijela Europske unije, a projekti ovih organizacija mogu racunati s izdasnom financijskom potporom. Podrucje socijalne ekonomije postaje sve relevantnijom akademskom i istrazivackom disciplinom CIRIEC-a, koji organizira istrazivanja i medunarodne konferencije na ovu temu. Za 2010. godinu sredisnji skup ce se odrzati u Berlinu ( Izvorniku ovdje prilozenog prijevoda sazetka studije, kao i studiji u punom obimu moze se pristupiti na mreznim stranicama europskog ekonomskog i socijalnog odbora ( Kljucne rijeci: socijalna ekonomija, treci sektor, neprofitne organizacije, drustvena korisnost, Europska unija.
Neprofitne organizacije karakterizira usmjerenost na unaprjeđenje civilnog društva, ali unatoč tome što im ostvarivanje dobiti ne predstavlja cilj, njihovo poslovanje postaje nalik poduzetnicima jer ...se susreću s jakom konkurencijom pri realizaciji donacija i zahtjevima interesnih skupina za povećanom djelotvornošću. Novi konceptualni okviri upravljanja neprofitnim organizacijama stavljaju naglasak na upravljanje performansama i financijski menadžment oslanjajući se pri tom na računovodstvene informacije. Stoga, razumijevanje računovodstva postaje ključno za uspješno djelovanje neprofitnih organizacija. Međutim, za razliku od poduzeća koja zapošljavaju ekonomiste (koji poznaju računovodstvo), u neprofitnom sektoru ovaj profil stručnjaka je često deficitaran pa se postavlja pitanje razumijevanja i korištenja računovodstvenih informacija. Empirijskim istraživanjem je utvrđeno da u neprofitnim organizacijama u Hrvatskoj poznavanje računovodstva ima prostora za napredak. Potvrđene su hipoteze koje se odnose na pozitivan utjecaj poznavanja računovodstva na odlučivanje i financijsko planiranje.
Neprofitne organizacije temelj su svakoga demokratskog društva. Neprofitne organizacije imaju ključnu ulogu u modernizaciji socijalnih država, izgradnji povjerenja, civilnih vrlina i socijalnog ...kapitala, a suradnjom unutar lokalne zajednice stvaraju dodatne sposobnosti (kapacitete) za rješavanje problema i unaprjeđenje kvalitete života. Međutim, djelovanju neprofitnih organizacija imanentan je čitav niz upravljačkih problema. Problemi koji se najčešće ističu su nedostatak financijskih sredstava i neodrživost razvoja, neprofesionalnost u radu, netransparentnost organizacija i njihova neutemeljenost u širem članstvu, nedostatak vodstva, slaba umreženost i niska razina suradnje među organizacijama, slaba suradnja s medijima te nerazvijena uloga zagovaranja (Bežovan, 2005). Nedostatak financijskih sredstava dolazi u novije vrijeme sve više do izražaja ponajprije zato što su neprofitne organizacije ovisne o sredstvima iz javnog proračuna (dotacije), a s druge strane jer je prisutan i sve veći broj registriranih neprofitnih organizacija koje se natječu za sve manji raspoloživi iznos javnih sredstava. Slijedom toga, upitna je dugoročna održivost neprofitnih organizacija.
Rješenje se može pronaći u pomno planiranim aktivnostima prikupljanja sredstava (engl. fundraising) od potencijalnih donatora i/ili sponzora kako bi se povećao udio donacija i vlastitih prihoda i smanjio udio dotacija. U hrvatskome neprofitnom sektoru još se uvijek nedovoljno govori o fundraisingu, a istraživanja su pokazala da neprofitne organizacije u Hrvatskoj ne znaju što sve taj pojam obuhvaća.
Neprofitne organizacije su udruge građana, zaklade i ustanove koje ne ostvaruju dobit. Glavni cilj im je zadovoljenje ljudskih potreba i promicanje vrijednosti društva jer djeluju nepristrano i bez ...diskriminacije. Važne su za kvalitetu života u nekom društvu i na usluzi su istoj. Odnosi s javnošću su funkcija upravljanja organizacijom koja je od neposredne koristi pri definiranju organizacijskih ciljeva i predlaganju promjena. U ovom radu pobliže se prikazalo djelovanje Hrvatskoga Crvenoga križa, posebno na društvenim mrežama. Misija Crvenog križa je poboljšati ugrožene živote mobilizacijom snage humanosti dok je rad Crvenog križa usmjeren je na promociju temeljnih načela i humanitarnih vrijednosti koje daju odgovore na katastrofe, pripreme za djelovanje u katastrofama te pomoć u zaštiti zdravlja i socijalnoj skrbi.
Višegodišnji trendovi ukazuju na stalan porast broja te značaja neprofitnih
organizacija za okolinu što podrazumijeva sve veću konkurenciju, tržišno orijentiran
pristup te bespoštednu borbu za sve ...manje raspoloživim financijskim resursima. U
ukupnoj strukturi izvora sredstava donacije individualnih donatora imaju značajnu ulogu.
Stoga je svrha ovog istraživanja utvrditi ulogu socio-demografskih čimbenika, vanjskih
faktora motivacije te korištenih kanala komunikacije u učestalosti doniranja individualnih
donatora. Empirijsko istraživanje je provedeno na uzorku individualnih donatora u
Hrvatskoj a rezultati ukazuju na postojanje statistički značajne razlike u učestalosti
doniranja u odnosu na samoprocjenu utjecaja dijela vanjskih faktora motivacije kao što
su nagrada, vodstvo neprofitne organizacije, osobna korist i budući interesi, pri čemu su
najveći srednje vrijednosti rangova utjecaja vanjskih faktora motivacije iskazani u grupi
redovitih donatora. Za faktore motivacije okruženje, povjerenje, karakteristike
organizacije i korisnika navedene razlike nisu utvrđene. S obzirom na socio-demografske
čimbenike rezultati pokazuju postojanje razlika u učestalosti doniranja u odnosu na spol,
dob te status zaposlenja, dok razlika nije utvrđena za stupanj obrazovanja. Konačno,
potvrđena je i značajna razlika u učestalosti doniranja u odnosu na korištene kanale
komunikacije, pri čemu su srednje vrijednosti rangova učestalosti doniranja značajno više
za donatore koji koriste društvene mreže u komunikaciji s organizacijama. Ovim
rezultatima daje se dodatni doprinos postojećoj bazi znanja o ponašanju donatora u
kontekstu uspješnosti prikupljanja sredstava čije su performanse jedan od ključnih
preduvjeta održivosti neprofitnih organizacija.
Djelovanje neprofitne organizacije temelji se na načelu neprofitnosti, što znači da se ona ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati gospodarsku djelatnost. Neprofitne organizacije u ...najvećoj mjeri ostvaruju prihode putem natječaja i donacija iz državnog proračuna, jedinica lokalne i regionalne samouprave i EU fondova te donacija i članarina. Dio tih organizacija prihode ostvaruje i obavljanjem gospodarske djelatnosti jer prihodi od redovne djelatnosti nisu dovoljni za ostvarivanje temeljnih ciljeva propisanih statutom organizacije. Neprofitne organizacije, pored djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, smiju obavljati gospodarske djelatnosti ako je to propisano statutom, a sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti. S obzirom da neprofitne organizacije obavljaju gospodarsku djelatnost sa ciljem povećanja ukupnih prihoda u konačnici im to ne ostavlja prostor za poslovanje s gubitkom. Cilj ovog rada je dokazati da je nužan uvjet gospodarske djelatnosti kao poduzetničke aktivnosti neprofitnih organizacija održivost. U radu su prikazani rezultati istraživanja koje je provedeno među neprofitnim organizacijama koje obavljaju gospodarsku djelatnost.
Za razliku od profitnih organizacija koje ostvaruju profitabilne ciljeve pod utjecajem snažnih interesno-utjecajnih skupina, interesi interesno-utjecajnih skupina u nevladinim organizacijama mnogo su ...manje ujednačeni. Cilj rada je fokusirati se na doprinos i obilježja nevladinih organizacija u Sloveniji, na sukobljene interese kao i na utjecaj unutarnjih i vanjskih interesno-utjecajnih skupina nevladinih organizacija. Svrha ovog rada je provesti empirijsku analizu ključnih utjecaja unutarnjih i vanjskih interesno-utjecajnih skupina. Namjera je utvrditi odnose između interesa utjecajnih vanjskih interesno-utjecajnih skupina i poslovanja organizacija o kojima je riječ, kao i definirati razumijevanje poslovanja iz perspektive menadžmenta nevladinih organizacija. Potvrdili smo hipotezu kako vanjski utjecaji interesno-utjecajnih skupina imaju veći utjecaj na poslovanje od unutarnjih utjecaja. Otkrili smo da odnosi s javnošću, aktivizam, prikupljanje sredstava i konzistentnost imaju statistički značajan utjecaj na misiju nevladinih organizacija. Složenost i heterogenost nevladinih organizacija mogu se ubrojiti u najvažnija ograničenja istraživanja. S aspekta znanstvenog doprinosa na području Srednje Europe, u bivšoj komunističkoj, tranzicijskoj zemlja je dosada bilo nemoguće pronaći doprinos koji empirijski ispituje utjecaj interesno-utjecajnih skupina na razvoj nevladinih organizacija, stoga je opisano istraživanje jedinstveno u ovom području.
Neprofitni sektor posljednjih desetljeća budi interes istraživača i javnosti zbog svojeg rasta, ali i koristi koje donosi društvu u cjelini. Neprofitne organizacije su pokretači razvoja sektora, pri ...čemu su im za ostvarenje ciljeva usmjerenih različitim ciljnim skupinama potrebni i ljudski resursi. Kako bi se neprofitne organizacije uspješno orijentirale ciljnim skupinama prijeko je potrebno provoditi marketinške aktivnosti. Ključni segmenti, to jest ciljne skupine su korisnici, donatori, volonteri, zaposlenici i šira javnost. U kontekstu ljudskih resursa velika uloga pripada volonterima. Stoga je jedna od zadaća marketinških aktivnosti i motivacija volontera radi njihova angažmana. Cilj ovoga rada je ispitati utjecaj marketinških aktivnosti neprofitnih organizacija na šest motivacijskih funkcija za volontiranje među mladima. Te funkcije su: zaštita, vrijednosti, karijera, društvo, razumijevanje i poštovanje. Rezultati istraživanja upućuju na to kako marketinške aktivnosti pozitivno utječu na motivacijske funkcije zaštite i karijere, dok kod funkcija razumijevanja i vrijednosti taj utjecaj nije potvrđen. Kod funkcija društva i poštovanja utjecaj je djelomično potvrđen. Rezultati istraživanja pridonose boljem razumijevanju motivacije volontera te aktivne uloge organizacija u njezinu razvoju primjenom optimalne kombinacije marketinških aktivnosti.
PDF
