U radu je problematizirana važnost restrukturiranja hrvatskog javnog sektora.Također predočene su informacije o veličini i troškovima hrvatskog javnog sektora u ukupnoj hrvatskoj ...zaposlenosti.Hrvatski javni sektor mora se restrukturirati zbog smanjenja proračunskog manjka ,što bi trebalo pridonijeti povećanju produktivnosti privatnog sektora i veće konkurentnosti zemlje,te poboljšanju troškovne efikasnosti i učinkovitosti hrvatske javne službe.
Fleksibilni radni aranžmani (FRA) omogućuju fleksibilnost u
dizajnu posla zaposlenika te, posljedično, bolju ravnotežu
između poslovnoga i privatnoga života za zaposlenike te
poboljšanje uspješnosti ...organizacije. Istraživačka pitanja
definirana su na temelju analize dosadašnjih istraživanja i
teorije socijalne razmjene, uz primjenu nove perspektive
bazirane na ključnoj interesnoj skupini koja ima koristi od
pojedinih aranžmana. Na temelju toga, različito se
promatraju prakse koje primarno koriste zaposlenicima
odnosno poslodavcima. Podaci o 12 fleksibilnih aranžmana
prikupljeni su na uzorku od 171 velikog poduzeća u
Hrvatskoj uz pomoć CRANET metodologije. Rezultati
istraživanja pokazuju da je organizacijska uspješnost veća za
prakse koje primarno koriste zaposlenicima. S druge strane,
prakse koje su primarno korisne poslodavcima značajno su,
ali negativno, povezane s indikatorima organizacijske
uspješnosti. Glavni doprinos rada očituje se u isticanju
važnosti aranžmana povezanih s ravnotežom rada i života u
postizanju uspjeha organizacije i konkurentske prednosti.
Ovo istraživanje pokušava doprinijeti razumijevanju veza između skupnoga donošenja odluka (organizacijske kulture, organizacijske moći, organizacijske učinkovitosti i odanosti organizaciji) i spola, ...uzimajući u obzir varijablu dobi. Nadalje, pokušava ustanoviti postoji li međusobna veza između četiriju razina procesa skupnoga donošenja odluka. Osamdeset akademika koji rade na Sveučilištu u Sinopu sudjelovalo je u ovome istraživanju. Dobiveni podatci analizirani su SPSS računalnim programskim paketom. Rezultati dobiveni analizom pokazali su da ne postoji veza između demografskih varijabli (dobi i spola) i četiriju razina skupnoga donošenja odluka: organizacijske učinkovitosti, organizacijske moći, odanosti organizaciji i organizacijske kulture.