Članak predstavlja tri glavna preduvjeta nužna za sudjelovanje korisnika u istraživanju i podučavanju: a) „narativni obrat“ u socijalnim znanostima posebno socijalnom radu b) utjecaj utjecaj pokreta ...osoba sa oštećenjima i ostalih socijalnih pokreta u lokalnim kontekstima na razvoj sudjelovanja korisnika c) potreba za razvoj anti-paternalističkih perspektiva profesionalaca koje su usmjerene na snage i otpornosti korisnika usluga
U istočnoeuropskim zemljama u kojima prilično nedostaju ova tri elementa, participacija korisnika i njihovo uključivanje u istraživanje još zahtijeva mnoge kulturalne i profesionalne promjene.
Članak prikazuje studije dvaju slučajeva uključivanja korisnika u istraživanje i podučavanje u Sloveniji. 2007.godine grupa korisnika usluga za mentalno zdravlje bila je obučena za istraživače u kućnoj grupi za ljude s mentalnim i zdravstvenim oštećenjima u Ljubljani. Ovo je dokazalo, poput većine zapadnoeuropskih istraživanja o toj temi, potrebu za participatornim istraživanjima za korisnike usluga u socijalnom radu kako bi se postiglo dublje razumijevanje njihovih svakodnevnih iskustava. Od 1999, više korisnika, posebno oni s iskustvom mentalnih zdravstvenih oštećenjima, pozvano je da budu predavači i voditelji seminara za studente socijalnog rada na Sveučilištu u Ljubljani. Članak analizira njihova iskustva uključujući i ono „staklenog stropa“ u dominantnoj kulturi sa diskursom moći znanja.
Sukladno raspravama o participaciji na nacionalnoj i europskoj razini, (Andersson i dr., 2016; Becquet i dr., 2019), participacija mladih ljudi trebala bi se poticati već u tinejđerskim godinama kao ...sastavni dio procesa socijalizacije pojedinaca te ishoda u daljnjem životu. Ova rasprava je iznimno važna te reflektira Strukturu europsih obrazovnih susava 2018/19 (Euridyce model). U tom pogledu, ovaj rad istražuje participativni diskurs u odnosu na propise i razvoj participacije u talijanskom nacionalnom kontekstu.
Starting from the fact that the participation of citizens in the decision-making process is not only realized in the legislative and executive, but also in the judicial power, this paper discuss- es ...the requirements (that is, qualifications) for lay participation in a trial. The introduction of particular requirements, and particularly their increased number, significantly can influence the ability of lay citizens to participate in a trial, limiting the number of those who can meet these requirements and reducing the ability to materialize important role of participation that does not only contain the vital imperative in the contemporary constitutional democratic state for democratization of the judiciary, but also an important educational and integrative component. Having in mind the fact that in some periods of Croatian history lay citizens participated as jurors in a jury trial and then as lay judges in mixed tribunals, in the effort for a complete and systematic approach to this matter, the paper examines relevant regulations and available literature on the legal regulation of requirements for lay participation in a trial in Croatia in the period from 1848 to 2018 to explore the possible impact of previous regulations on this matter on the existing regulation, as well as the possible improvement of the latter.
Oslanjajući se na ideju kako internet i društvene mreže mogu povećati
uključivanje građana u politiku, u ovom radu pokušavamo odgovoriti
koji je dominantan sentiment komentara koje korisnici ...objavljuju na
Facebook stranicama političara na funkcijama. Kako bi odgovorili
na ovo pitanje, najprije je provedena računalna analiza sentimenta u
program NVivo na gotovo 44.000 komentara objavljenih na fan stranici
bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame. Drugo, provedena je
analiza sadržaja 2.411 komentara, objavljenih na Facebook stranici
bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Rezultati računalne
analize sentimenta pokazali su kako su komentari koje građani ostavljaju
većinom neutralni i pozitivni, dok je negativnih komentara u Obaminom
slučaju bilo najmanje. Rezultati analize sadržaja u Josipovićevu slučaju
također su pokazali kako su analizirani komentari bili pretežito pozitivni.
Nadalje, nalazi otkrivaju kako su Obama i Josipović koristili Facebook
prvenstveno za komunikaciju “odozgo prema dolje” (top-down), dok
je interaktivni element društvene mreže u potpunosti zapostavljen, pa
tako Obama i njegov tim, kao i Josipović i njegov tim, nisu odgovarali
na komentare niti su sudjelovali u raspravama.
Crna Gora je Ustavom iz 2007. godine postavila temelje modelu multikulturalizma u odnosu države prema činjenici etnokulturnog pluralizma. Puna integracija svih etničkih i nacionalnih zajednica može ...biti ostvarena isključivo poštovanjem i priznavanjem njihovih kolektivnih identiteta u političkoj dimenziji, zabranom asimilacije i svih oblika diskriminacije manjinskih nacionalnih zajednica. U demografskom smislu, prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, radi se o multikulturalnoj državi u kojoj postoji izražen etnokulturni pluralizam. Sa aspekta ostvarenih rezultata u procesu integracije etnonacionalnih manjina u Crnoj Gori, najlošiji rezultati ostvareni su u pogledu integracije romske etničke zajednice. Teškoće u procesu integracije ove zajednice u crnogorsko društvo rezultat su i pravno-institucionalnih nedostataka, posebno u dijelu koji se tiče njene političke participacije.
U prilogu autorica raspravlja o pravnoj zaštiti manjinskih grupa, kako u sklopu implementacije međunarodno pravne zaštite ljudskih prava tako i preko posebnih pravnih normi u unutrašnjem pravnom ...uređenju u Sloveniji. Europska antidiskriminacijska legislativa zabranjuje diskriminaciju na osnovu različitih okolnosti i u tom okviru i na osnovu rasnog ili etničkog porijekla. Iz te perspektive proizlaze uvijek nova pitanja i razmišljanja o značaju individualnih i posebnih kolektivnih prava manjina. Princip socijalnog uključivanja u najširem smislu na istoj razini i općenito štiti pred diskriminacijom pripadnike "ugroženih grupa" i zato je pogodan za zaštitu svih pripadnika priznatih ili nepriznatih manjina. Istovremeno se pri tom zanemaruje institut posebnih manjinskih prava klasičnih nacionalnih manjina, a sa stanovišta manjina i zagovornika njihovih prava na razvoj, očuvanje i izražavanje identiteta i adekvatnu političku participaciju, ta pitanja i dalje ostaju nedorečena. U kontekstu europskih integracija sve države u regiji već su pristupile usvajanju mjera za provođenje legislative koja zabranjuje diskriminaciju na osnovu različitih okolnosti, koja u tom okviru može doprinositi ublažavanju mogućih političkih tenzija na osnovu etničkih, kulturnih i vjerskih razlika a istovremeno se upravo zbog specifike položaja nacionalnih manjinskih zajednica ukazala potreba da se njihov položaj regulira i posebnim normama, koje definiraju elemente značajne za suživot i kvalitetni dijalog pripadnika manjina s većinskim narodom, sa članovima drugih manjinskih zajednica kao i sa zemljama matičnih naroda.
Depopulacija prouzročena iseljavanjem stanovništva i negativnim prirodnim prirastom odlika je svih društava i država na postjugoslavenskom prostoru. Migracije, kao jedan od uzroka depopulacije, ...rezultiraju problemima u temeljnim pitanjima izgradnje demokratskog društva i države. Depopulacija ima višestruke učinke na političke procese koji su vidljivi i na izborima u navedenim društvima. Predmet analize u ovom radu su različiti pristupi uređenju biračkog prava iseljenika u izbornim procesima u političkim sustavima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Navedene države predstavljaju najbolje primjere triju različitih modela regulacije izbornih procesa, a dobri su primjeri niza mehanizama i manjkavosti za ostvarivanje biračkog prava iseljenika. U tom pogledu, prvo otvoreno pitanje je raskorak između broja birača koji imaju pravo glasa i efektivnog broja birača u ovim zemljama. U sve tri države susrećemo neažurne i nedovoljno precizne popise birača koji su posljedica loše administracije i stalne promjene broja stanovnika koja se nedovoljno prati. Drugo važno pitanje koje analiziramo je biračko pravo iseljenika pri čemu nailazimo na različite modele i (ne)mogućnosti da se ostvari biračko pravo. Kroz analizu pokazujemo različita rješenja i njihove implikacije na izborni proces. Analiza različitih pristupa u regulaciji biračkog prava iseljenika pokazuje niz dilema u temeljnom ostvarivanju biračkog prava, a često i diskriminacijski odnos prema biračima izvan zemlje. Treća razina analize zahvaća ukupnu participaciju iseljenika i njihovog sudjelovanje u političkim i izbornim procesima kroz izborne cikluse.
Conventional wisdom suggests that citizens in many countries have become disengaged from the traditional channels of political participation. Commentators highlight warning signs including sagging ...electoral turnout, rising anti-party sentiment, and the decay of civic organizations. But are these concerns justified? This book, first published in 2002, compares systematic evidence for electoral turnout, party membership, and civic activism in countries around the world and suggests good reasons to question assumptions of decline. Not only is the obituary for older forms of political activism premature, but new forms of civic engagement may have emerged in modern societies to supplement traditional modes. The process of societal modernization and rising levels of human capital are primarily responsible, although participation is also explained by the structure of the state, the role of agencies, and social inequalities.
Autor u radu postavlja pitanje kolika je stvarna moć što je izabrani predstavnici nacionalnih zajednica imaju u zastupanju interesa nacionalnih zajednica? Utjecaj i moć zastupnika nacionalnih ...zajednica (vrlo) su ograničeni. Izabrani predstavnici nacionalnih zajednica imaju bitan osigurač za obranu manjinskih prava: mogućnost upotrebe veta. No, ono se odnosi samo na zakone koji se u cijelosti tiču prava manjina. Mnoge odredbe koje govore o pravima pripadnika manjina unesene su u brojne zakone o različitim područjima. Međutim, tu je moć izabranih predstavnika manjina uvelike ograničena. Mogu računati samo na benevolentan odnos pripadnika većinskog naroda i na uspješnost vlastitog uvjeravanja. Zbog toga nije neobično da se iz redova manjinskih zajednica čuju zahtjevi za pripremu sistemskog zakona u kojem bi se cjelovita regulirao cijeli spektar "posebnih" prava nacionalnih manjina, uključujući i prava s naslova političke participacije.
PDF
