Pred projektante prometne infrastrukture stavlja se zahtjevan zadatak da pomire suprotstavljene ciljeve razvoja prometne infrastrukture prema prometnoj potražnji, a da svojim rješenjima smanje ...negativne učinke operacionalizacije sustava. Ovaj rad analizira primjenjivost mikrosimulacijskog prometnog modeliranja za analizu ekoloških i ekonomskih parametara koji se, uz funkcionalne parametre, ubrajaju u standardne kriterije ocjene varijantnih rješenja izgradnje i rekonstrukcije prometne infrastrukture. Studija slučaja napravljena je na primjeru rekonstrukcije raskrižju u urbanoj prometnoj mreži grada Osijeka. Rezultati pokazuju primjenjivost mikrosimulacija za ocjenu ekoloških i ekonomskih parametara u ocjeni varijantnih rješenja rekonstrukcije raskrižja, a brojčani pokazatelji pokazuju da se poboljšanjem funkcionalnih pokazatelja raskrižja mogu smanjiti i emisije ispušnih plinova od prometa.
Transport infrastructure designers are faced with the demanding task of balancing the conflicting goals of transport infrastructure development according to traffic demand andreducing the negative effects of the system operationalization with their solutions. This paper analyzes the applicability of microsimulation traffic modeling for the analysis of ecological and economic parameters, which, along with functional parameters, are included in the standard criteria for the evaluation of various solutions for the construction and reconstruction of traffic infrastructure. The case study was made on the example of the reconstruction of an intersection in the urban traffic network of the city of Osijek. The results show the applicability of microsimulations for the evaluation of ecological and economic parameters in the evaluation of variant solutions for the reconstruction of the intersection, and the numerical indicators show that air pollution from traffic can be reduced by improving the functional indicators of intersections.
How can small cities make an impact in a globalizing world dominated by ‘world cities’ and urban development strategies aimed at increasing agglomeration? This book addresses the challenges of ...smaller cities trying to put themselves on the map, attract resources and initiate development. Placemaking has become an important tool for driving urban development that is sensitive to the needs of communities. This volume examines the development of creative placemaking practices that can help to link small cities to external networks, stimulate collaboration and help them make the most of the opportunities presented by the knowledge economy. The authors argue that the adoption of more strategic, holistic placemaking strategies that engage all stakeholders can be a successful alternative to copying bigger places. Drawing on a range of examples from around the world, they analyse small city development strategies and identify key success factors. This book focuses on the case of ‘s-Hertogenbosch, a small Dutch city that used cultural programming to link itself to global networks and stimulate economic, cultural, social and creative development. It advocates the use of cultural programming strategies as a more flexible alternative to traditional top-down planning approaches and as a means of avoiding copying the big city. The Open Access version of this book, available at http://www.taylorfrancis.com, has been made available under a Creative Commons Attribution-Non Commercial-No Derivatives (CC-BY-NC-ND) 4.0 license.
Krumpir je jedan od najvažnijih ratarskih usjeva, naročito u područjima umjerene klime. Gomolji su bogati izvor minerala (K, P, Mg, Na, Ca i dr.) i vitamina (naročito vitamin C, zatim E, A, H i B ...vitamini). Prema podacima FAOStat-a u razdoblju od 2017. do 2021. godine krumpir je u svijetu uzgajan na prosječno preko 17,2 milijuna ha, uz prosječni prinos gomolja od 21,5 t/ha. Godišnje se u svijetu proizvede preko oko 370 milijuna tona krumpira od čega se preko 50 % proizvede u Aziji. Najveći svjetski proizvođači krumpira su Kina, a slijede je Indija, Ruska Federacija, Ukrajina i SAD. Prosječna potrošnja krumpira po glavi stanovnika godišnje u svijetu za razdoblje 2017. – 2021. iznosi 33,3 kg. Zanimljivo je istaknuti kako se u Europi konzumira najviše krumpira po glavi stanovnika godišnje (76 kg/per capita/godišnje), dok je najmanja potrošnja krumpira po glavi stanovnika godišnje u Africi (14,6 kg/per capita/godišnje).
Potatoes are one of the most important agricultural crops, especially in areas with moderate climate. Tubers are a rich source of minerals (K, P, Mg, Na, Ca, etc.) and vitamins (especially vitamin C, then E, A, H and B vitamins). According to FAOStat data, in the period from 2017 to 2021, potatoes were grown on an average of over 17.2 million ha in the world, with an average tuber yield of 21.5 t/ha. Over 370 million tons of potatoes are produced annually in the world, of which over 50 % are produced in Asia. The world's largest potato producers are China, followed by India, the Russian Federation, Ukraine and the USA. The average consumption of potatoes per capita per year in the world for the period 2017-2021 is 33.3 kg. It is interesting to point out that Europe consumes the most potatoes per capita per year (76 kg/per capita/per year), while the lowest consumption of potatoes per capita per year is in Africa (14.6 kg/per capita/per year).
Karantena je kot spopad z epidemijo prinesla transformacijo prostorsko-časovne dimenzije vsakdanjega življenja. Porušila se je fizična in družbena diferenciacija prostorov v vsakdanjem življenju ...(delo, počitek, zabava, zasebno, javno, ospredje, ozadje ...). Obenem so bili ukinjeni običajni interakcijski rituali, ko je digitalno komuniciranje potisnilo ob stran telesni vidik družbenosti in utelešeno interakcijo med ljudmi. Življenje v karanteni se tako prevladujoče dogaja v sintetičnih situacijah. Avtorji analizirajo medijske prakse »komunikativne figuracije« skupine študentov – sošolcev, pri čemer se osredotočajo na spremembo komunikacijskih praks v obdobju najstrožnjih omejitev v času epidemije v kontekstu intenzivne mediatizacije. Ugotavljajo, da je permanentna raba medijev okrepila integracije tehnologije in praks občinstvenja v vsakdanje življenje, naturalizacijo digitalne družbenosti in fragmentacijo pozornosti. To je spletna predavanja na platformi Zoom spremenilo v eno od številnih enakovrednih medijskih praks. Predavanja so tako zaradi tesne integracije v siceršnjo medijsko pro-trošnjo izgubila svojo ritualno distinktivnost in lokacijo zunaj komodificirane digitalne kulture.
Ružičasti prostori potrošnje podrazumijevaju skup mjesta koja su kreirana i/ili koja se odlikuju visokim stupnjem otvorenosti prema LGBT zajednici. Istraživanja ružičaste potrošnje javljaju se ...1990-ih godina, gotovo bez iznimke smještaju se u urbani kontekst, a geografski su ograničena uglavnom na prostore Angloamerike i Zapadne Europe. Kao ishodišna mjesta ružičaste potrošnje identificirani su noćni klubovi, no liberalizacijom društvenih odnosa u zemljama svjetskoga Sjevera ružičasti prostori potrošnje sve se više diversificiraju. Ipak, dominiraju mjesta zabave, a njima je posvećeno i najviše istraživačke pozornosti. Razmjerno je dobro istražen i sustav kupovine, uključujući upravljanje potrošnjom i tzv. rainbow washing, dok su proučavanja kulture i zdravlja u znatnom deficitu. Istraživanja ružičaste potrošnje obilježena su zajedničkim metodološkim problemima. Središnji je problem nepostojanje popisa LGBT osoba, čime je gotovo onemogućen bilo koji vid probabilističkoga uzrokovanja. Shodno tomu kvalitativna istraživanja, temeljena na metodama intervjua, razgovorima u fokus-grupama i geosemiotičkoj analizi, u novije vrijeme prevladavaju nad kvantitativnim istraživanjima.
Energija i gospodarski rast Lolić Čipčić, Marina
Oeconomica Jadertina,
12/2023, Volume:
13, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Bez energije nema ni gospodarskog rasta. Stoga je za neometan razvoj gospodarstva nužno osigurati dovoljne količine energije po pristupačnim cijenama. Sve učestalije energetske krize determiniranjem ...dostupnosti i cijena energenata snažno utječu na potrebu implementacije energetskih i ekonomskih mjera i politika koje će omogućiti neometan razvoj gospodarstava. U navedenim okvirima, zadaća je znanstvenika ponuditi nositeljima politika jasan teorijski i empirijski koncept odnosa energije i gospodarskog rasta kako bi se usvojile energetske politike koje će minimizirati ranjivost gospodarstava i omogućiti održivi gospodarski rast i međunarodnu konkurentnost. Cilj ovoga istraživanja upravo je ukazati na proturječnosti ekonomske teorije i postojećih empirijskih istraživanja međuovisnosti energije i gospodarskog rasta. Dok teorije rasta u potpunosti zanemaruju ili, u najbolju ruku, marginaliziraju ulogu energije, istraživanja uzročnosti gospodarskog rasta i potrošnje energije sve su brojnija iako, još uvijek, inkonkluzivna. Političke implikacije postojećih istraživanja stoje na klimavim nogama te bi se trebale uzeti s velikom dozom opreza. Jedino robusni i konzistentni rezultati istraživanja mogu poslužiti kao čvrsta baza donošenju adekvatnih i pravodobnih mjera ekonomske i energetske politike. Iako je dostupnost podataka jedno od ključnih ograničenja postojećih istraživanja, autori bi u svojim budućim istraživanjima trebali uvažavati multivarijantni okvir, primarno uvažavanjem cijena energije u modelima, te iskoristiti napredne ekonometrijske tehnike.
Ubrzani tehnološki razvoj zadnjih nekoliko desetljeća doveo je do odmicanja od tradicionalnog modela poslovanja poduzeća na razvoj novih modela koji se oslanjaju na korištenje digitalnih platformi za ...dijeljenje nedovoljno iskorištenih dobara ili usluga, što je poznato kao ekonomija dijeljenja. Porast ekonomije dijeljenja značajno mijenja potrošačko ponašanje milijuna ljudi širom svijeta. Ekspanzivan rast ekonomije dijeljenja i njezin dramatičan utjecaj na različite aspekte današnjeg društveno-ekonomskog sustava potaknuo je sve veći interes javnosti posljednjih desetak godina. Na tržište su ušli novi igrači na mnogim poljima koji su stekli značajnu važnost, a neki su čak i nadigrali postojeće igrače. Ekonomija dijeljenja značajno mijenja modele poslovanja u raznim industrijama te nameće brojna ekonomska, društvena i pravna pitanja. Cilj ovog rada je ukazati na trendove u razvoju koncepta ekonomije dijeljenja, te kroz pregled relevantne literature pružiti iscrpnu analizu dosadašnjih spoznaja, kao i sagledati potencijalna neistražena područja ekonomije dijeljenja. Stoga se u radu daje pregled literature o motivaciji i iskustvima korisnika, utjecaju recenzija na odabir usluga, te čimbenicima koji utječu na formiranje cijene. Osim aspekta korisnika, proučava se i aspekt pružatelja usluga, njihova motivacija za sudjelovanjem kao i strategije i ponašanje pružatelja usluga. Rad također naglašava važnost proučavanja svih sektora i platformi u ekonomiji dijeljenja, temeljem spoznaje da se najveći broj dosadašnjih studija odnosi na područje smještaja.
Smanjenje potrošnje goriva predstavlja jedan od bitnih čimbenika za održivu poljoprivredu, koje osim ostvarenja značajnih ušteda izravno utječe pozitivno i na okoliš (smanjenje emisije ugljičnog ...dioksida u atmosferu). Rad obuhvaća analizu podataka o registriranim traktorima i ukupnom broju traktora u Sloveniji i Hrvatskoj. Tako je u Sloveniji krajem 2016. godine registrirano 108.914 traktora, a u Hrvatskoj 114.313 traktora. Procjena potrošnje goriva u poljoprivredi napravljena je na osnovu zahtjeva za povrat trošarine za korišteno gorivo. Kod mjera za smanjivanje potrošnje goriva u ovom radu kao ključni čimbenici navedeni su: pravilan odabir priključnog vratila za pogon priključnih strojeva, gdje je postignuta ušteda za 10,7% te dva načina transporta tereta, gdje su se uštede goriva kretale u rasponu 20 i 27%.
Trčanje kao atletska disciplina iziskuje velik nivo izdržljivosti i brzinske izdržljivosti, što je u direktnoj vezi sa kardiovaskularnim i respiratornim sistemima, odnosno sa sposobnošću organizma ...sportiste da podnese opterećenja koja, pa se kao relevantni faktori za uspjeh trčanju navode: anaerobna snaga i maksimalna potrošnja O2, koncentracija mliječne kiseline i manjak kisika, sposobnost podnošenja stresa, visoko sposobnost koncentracije i njeno zadržavanje tokom dužeg vremena. Mnogo je istraživanja koja su se bavila izučavanjem parametara funkcionalnih sposobnosti u pokušaju nalaženja najefikasnijeg načina poboljšanja istih, a budući da je mnogo sličnih i različitih podataka o toj tematici ovaj rad je urađen sa ciljem klasifikovanja dostupnih radova domaćih i stranih autora čime bi se izveli zaključci primjenljivi kako u praksi tako i za dalja istraživanja. Za potrebe ovog istraživanja analizirani su originalni naučni radovi koji su se bavili funkcionalnim sposobnostima kao faktorima uspjeha u trčanju na kratke, srednje i duge distance te uticajem treninga na funkcionalne sposobnosti, pronađeni na elektronskim bazama podataka - Medline, PubMed, Researchgate, Web of Science and Google Scholar. Istraživanja korištena u ovom pregledu pratila su transverzalno vrijednosti submaksimalne i maksimalne potrošnje kiseonika, energetske sisteme, vrijednosti frekvencije srca, plućnu ventilaciju, koncentraciju lakatata u krvi, kao i njhove promjene nakon longitudinalne provedbe eksperimentalnih protokola i trenažnih procesa. Budući da su prikupljena istraživanja imala premalo ispitanika različite populacije sa malom brojnošću elitnih trkača, te da nisu imala dovoljno informacija o dugogodišnjem iskustvu, nivou sportske forme, kategorijama trka, te opisa treninga i metoda, dobijanje empirijskih informacija utemeljenih na dokazima bilo je ograničeno, kao i izvedba valjanih zaključaka. Shodno navedenom, postoji potreba za više sistematskim pristupom istraživanjima i provedbi kompleksnih studija sa dovoljnim brojem trkača svih uzrasta, oba pola elitnog nivoa, te saradnja akademskih istraživača, klubova i sportista što bi omogućilo provođenje studija koje bi omogućile značajne statističke podatke, analize i interpretacije. Rezultati identifikovani u ovome pregledu pružaju polazište za buduća istraživanja koja identifikuju i kvantifikuju prediktore funkcionalnih performansi kao faktore uspjeha trčanja na kratkim, srednjim i dugim distancama.
Polazeći od koncepta "socijalnog života stvari" Ardžuna Apaduraja u radu se razmatra "ukupan put" odevnih predmeta od proizvodnje, preko distribucije do potrošnje u posleratnoj Jugoslaviji. Iako je ...racionalisanje odeće i obuće bilo uslovljeno ratnim razaranjima i njihovom nedovoljnom proizvodnjom usled zvaničnog favorizovanja teške industrije, najveći deo frustracija potrošača bio je rezultat strukturalnih karakteristika komandne ekonomije. Poređenjem sa literaturom o kulturi oskudice u ostalim socijalističkim zemljama, nastojaćemo da otkrijemo anomalije proizvodnog i distributivnog sistema, kontradikcije između proklamovanih ideoloških ciljeva i svakodnevnih praksi, (ne)skrivena nezadovoljstva građana uslovljena stalnom potragom za adekvatnom odećom, te značaj socijalnih veza za proces kupovine. Izvore podataka o birokratskom planiranju i specifičnim neravnotežama ugrađenim u sistem predstavljaće novinski tekstovi i karikature.
PDF
