U pridobivanju drva u BiH, u fazi sječe i izrade, motorna pila lančanica predstavlja glavno sredstvo rada. Cilj istraživanja je utvrditi potrošnju goriva i maziva motornih pila Husqvarna 365 i Dolmar ...PS – 7310, pri sječi i izradi šumskih drvnih sortimenata na području P.J. Šumarija „Zavidovići“, odjel 203. Kod mjerenja potrošnje goriva i maziva korištena je volumetrijska metoda s preciznim određivanjem sadržaja goriva i maziva u spremnicima motorne pile. U sklopu istraživanja ukupno je posječeno 140 stabala hrasta kitnjaka (po 70 stabala je posječeno sa motornim pilama Husqvarna 365 i Dolmar PS – 7310). Prsni promjer posječenih stabala kretao se od 15 do 84 cm, dok se visina posječenih stabala kretala u rasponu od 10,3 do 37,2 metara. Ukupni obujam izrađenih sortimenata iznosio je 180,11 m3. Izmjerena prosječna potrošnja goriva po obujmu izrađenih sortimenata za stabla koja su posječena motornom pilom Husqvarna 365 iznosi 0,306 L/m3 i veća je za 0,042 L/m3 u odnosu na motornu pilu Dolmar PS – 7310, sa potrošnjom od 0,264 L/m3. Prosječna potrošnja maziva izrađenih sortimenata za stabla posječena motornom pilom Husqvarna 365 iznosi 0,102 L/m3 i veća je za 0,012 L/m3 u odnosu na motorn pilu Dolmar PS – 7310, sa prosječnom potrošnjom 0,09 L/m3. Na osnovi provedenih istraživanja može se zaključiti da za dane uvjete rada postoje razlike u potrošnji goriva i maziva između ova dva tipa motornih pila, a koje statistički nisu značajne.
Ovaj rad tematizira nedovoljno istraženu modnu potrošnju iz hrvatskoga konteksta. S obzirom na to da je u referentnoj literaturi istaknut aktivni modni interes studenata, njih 24 uključeno je u ...provedbu kvalitativnoga istraživanja metodom fokus grupe održane u četiri navrata sredinom 2020. Opći cilj bio je istražiti studentske modne prakse u svakodnevici s posebnim osvrtom na principe brze i etičke modne potrošnje kako bi se utvrdilo prema kojem se modelu profiliraju. Iako sudionici istraživanja nisu raspolagali s konkretnim saznanjima o (ne)etičnim praksama modnih trgovina te su u pravilu konzumirali brzu modu, iskazali su otvorenost naspram etičkih proizvoda smatrajući kako moda ne bi trebala biti platforma ugnjetavanja uključenih aktera. Nalazima je detektirano i postojanje (post)modernoga potrošačkoga sukoba tako što su se sudionici okarakterizirali modnim individualistima koji su istodobno slijedili modne trendove uz opće negiranje utjecaja na vlastite potrošačke izbore dok su se u većini inspirirali modnim sadržajima s društvenih mreža, iz okoline te iz različitih medija. Razvivši listu modnih ulaganja kombinirali su kvalitetu i kvantitetu, nerijetko se otkrivajući masovnim ekskluzivistima. Pokazana slojevitost i hibridnost studentske modne potrošnje u konačnici je interpretirana u kontekstu (post)moderne životno-stilske ambivalentnosti te je ukazana potreba za većom edukacijom i društvenim angažmanom studenata na ovu temu.
Aktualna kriza uzrokovana virusom SARS-CoV-2 te posljedične mjere ograničavanja okupljanja, odgađanja javnih nastupa te zatvaranje kulturnih institucija snažno su pogodili sektor izvedbenih ...umjetnosti. Koncerti, kazalište i ples podrazumijevaju okupljanje velikog broja ljudi, tj. mogućnost kolektivnog uživanja u umjetničkim djelima. Ograničenja koja i dalje traju dovela su stoga do velikih ekonomskih gubitaka, zatvaranja radnih mjesta i ugrožavanja egzistencije nezavisnih umjetnika. Istovremeno, digitalni mediji omogućili su prikazivanje brojnih kulturnih sadržaja putem interneta, te su se pojavili različiti nekonvencionalni načini izvedbi plesnih i kazališnih predstava, virtualni koncerti i posebna uprizorenja glazbenih događanja. Mrežna kulturna ponuda u početku je bila besplatna, a s vremenom se uvode i modeli naplaćivanja internetskih izvedbi. Cilj ovog rada bio je mapirati različite prakse virtualne distribucije izvedbenih umjetnosti u Hrvatskoj koje su se pojavile kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 te istražiti stavove korisnika o internetskom prikazivanju izvedbenih umjetnosti i njihovu spremnost na plaćanje takvih sadržaja. Provedeno istraživanja pokazalo je da su hrvatske kulturne institucije i nezavisni umjetnici vrlo brzo reagirali i odgovorili na pandemijsku krizu pružanjem raznolikog internetskog sadržaja. Prema rezultatima ankete, više od polovice ispitanih studenata konzumiralo je neke od tih sadržaja tijekom razdoblja pandemije, no velika većina internetske izvedbe smatra lošijom zamjenom za izvedbe uživo i ne iskazuje namjeru praćenja takvih sadržaja nakon završetka pandemije.
Na pitanje utječe li i u kojoj mjeri terorizam na gospodarski rast nije moguće dati jednoznačan odgovor. Iako su izravni troškovi terorizma povezani s uništenjem imovine najvidljiviji, njih često ...mogu nadmašiti neizravni troškovi. U tom kontekstu, ovisno o karakteristikama pogođene zemlje, terorizam može i ne mora imati značajan utjecaj na njezino gospodarstvo. Kada je negativan učinak terorizma na gospodarstvo i utvrđen, analizirane studije uglavnom su ukazivale na ograničene, iako često statistički značajne makroekonomske posljedice. Ove posljedice bile su izraženije na lokalnoj razini, ali učinci terorizma najčešće nisu bili toliko snažni da bi doveli do većih i/ili trajnijih učinaka na ukupan BDP zemlje. Ovaj zaključak vrijedi za većinu zemalja, iako je učinak terorizma na gospodarstvo znatno slabiji, a ponekad i nepostojeći, u većim i gospodarski razvijenijim zemljama s višom razinom dohotka. S druge strane, učinak terorizma je izraženiji ako se promatra njegov utjecaj samo na neke gospodarske grane, u prvom redu na one koje ne ovise isključivo o ekonomskim zakonitostima, već i o psihologiji potrošača, kao što je turizam. Ove posljedice mogu biti posebno izražene u zemljama u razvoju, osobito ako su politički nestabilne, a turizam u njima ima velik udio u BDP-u pa nagli pad turističkih dolazaka i prihoda od turizma može uvelike utjecati na ukupan gospodarski rast zemlje. Međutim, unatoč relativno velikoj ranjivosti turizma na pojavu terorizma, studije su uglavnom pokazale da se turizam prilično brzo oporavlja i da učinci terorizma na njega nisu dugotrajni pod uvjetom da se ne radi o kontinuiranoj ili dugotrajnijoj terorističkoj kampanji. Dakle, na pitanje utječe li terorizam na gospodarski rast neke zemlje, sažeto bi se moglo odgovoriti: da, vjerojatno utječe na negativan način, ali učinak je situacijski i vremenski uvjetovan. Hoće li taj učinak biti statistički značajan, ovisi o nizu faktora od kojih su najznačajniji težina i dugotrajnost terorističkih akata ili terorističke kampanje, društvena, politička i gospodarska struktura pogođene zemlje, te njezina razina dohotka i ovisnost o sektorima ranjivijima na pojavu terorizma. Osim toga, posljedice koje određena država i društvo trpe od terorizma često su i subjektivne te se teško mogu objektivno kvantificirati isključivo u matematičkim i ekonomskim kategorijama.
Točno predviđanje energetskih pokazatelja presudno je za određivanje smjera energetskih politika tržišnih sudionika. Ovaj rad predstavlja komparativnu analizu prethodnih predviđanja i stvarnih ...globalnih kretanja u sektoru prirodnoga plina u nekoliko segmenata, odnosno u proizvodnji, potrošnji i regionalnoj ovisnosti o uvozu, kao i u prognoziranim i stvarnim kretanjima cijena. Cilj istraživanja bila je analiza podudaranja predviđenih i ostvarenih kretanja tržišnih pokazatelja. Projekcije su dobivene iz predviđanja predstavljenih u referentnome scenariju World Energy Outlook 2000 (WEO) Međunarodne energetske agencije (IEA), a obuhvaćaju razdoblje od 1997. do 2020. Referentni scenarij ne uzima u obzir politike koje su trebale biti provedene do 2020. godine. Stvarna kretanja prirodnoga plina na globalnome tržištu (proizvodnja, potrošnja, regionalna ovisnost o uvozu i cijene) temelje se na podatcima koje je objavio British Petroleum (podatci dostupni do 2018. godine) i odvojeni su u iste četiri kategorije kao i u predviđanju IEA-e. Predviđanja kretanja na tržištu 20 godina u budućnosti vrlo su korisna, ali imaju određena ograničenja. Ta se ograničenja posebno odnose na robu i dobra čija je cijena regionalna i povezana je s kretanjem cijena drugoga dobra, kao što je slučaj s prirodnim plinom. Vanjski utjecaji izravno utječu na proizvodnju i potrošnju i prilično je jasno da promjene u jednome od temeljnih čimbenika povlače i povećavaju pogrešku daljnjih predviđanja. Unatoč tome, predviđanja globalne proizvodnje i potrošnje pokazala su se vrlo preciznima. Na temelju rezultata istraživanja moguće je zaključiti da bi se za potrebe strateškoga planiranja i kreiranja politika s velikom sigurnošću mogla uzeti u obzir predviđanja proizvodnje, potrošnje, pa čak i ovisnosti o uvozu prirodnoga plina, dok su pretpostavljena kretanja cijena u slučaju prirodnoga plina pokazala znatna odstupanja od realnih cijena te treba biti pažljiv prilikom njihova sagledavanja.
Cilj ovog članka jest ustanoviti postoji li povezanost između kulturne potrošnje, društvene nejednakosti i regionalnih razlika u Hrvatskoj na osnovi podataka prikupljenih istraživanjem Eurobarometra ...iz 2013. godine. U uvodnom dijelu rada izloženi su različiti teorijski pristupi kulturnoj potrošnji s ciljem preciznijeg objašnjavanja odrednica kulturne potrošnje uzimajući u obzir složenost tranzicijskih i posttranzicijskih specifičnosti hrvatskoga društva. Metodološko-empirijski dio rada podijeljen je u tri koraka. Prvo se faktorskom analizom kulturna potrošnja ispitanika (N = 787) grupirala u dva temeljna skupa, javnu i privatnu kulturnu potrošnju, a na temelju čega su se kreirali njihovi agregatni indeksi. Drugi je korak uključivao hijerarhijsku regresijsku analizu kako bi se ustanovila prediktivnost socioekonomskih korelata u objašnjavanju razlika u tipovima kulturne potrošnje. Treći je korak uključivao usporedbu indeksa kulturne potrošnje među regijama u Hrvatskoj, uzimajući pritom u obzir indekse njihove razvijenosti. Rezultati provedenih analiza upućuju na statistički značajnu povezanost između indeksa kulturne potrošnje s više indikatora socioekonomskog statusa te s obrazovnim postignućem, spolom i rezidencijalnim statusom. Značajne razlike utvrđene su i između hrvatskih regija, pri čemu su Zagreb i okolica te Rijeka i Gorski kotar jedine regije s iznadprosječnim vrijednostima na indeksima kulturne potrošnje, te se može zaključiti da je kulturna potrošnja snažno vezana uz ukupnu razvijenost nekog prostora.
Istraživački radovi o sustavima obnovljivih izvora energije za elektrifikaciju sela vrlo su intenzivni posljednjih godina. U udaljenim područjima neka su sela još uvijek izvan dosega električne ...energije jer je nemoguće povezivanje mrežnog sustava. U svijetu oko dvadeset posto svjetske populacije živi bez struje. Za poboljšanje ruralnog življenja, uporaba zelenih izvora energije obuhvaća veću mogućnost zapošljavanja, energetsku sigurnost i smanjenje učinaka staklenika. Konvencionalna metoda lokalne proizvodnje koristi dizel generator koji nije prihvatljiv za okoliš. Biogoriva su optimistični izbor za ispunjavanje ovog zahtjeva. Biodizel je obnovljivi izvor koji ima gotovo jednaku učinkovitost kao i konvencionalni petrodizel. Ovaj rad pokusno istražuje mješavine biodizela (dizel + biodizel) dobivene od nejestivih ulja kao alternativni izvor energije za pogon dizelskog generatora. U ovoj studiji se uzima u obzir sedam metilnih estera ekstrahiranih iz nejestivih ulja pongamije (indijske breze), jatrobe (jatrophe), mahuae, mesua ferrae (nageškara), sjemenki lana, neema (nim drveta) i sjemenki pamuka. Performanse generatora kao što su regulacija napona, frekvencija, potrošnja goriva, učinkovitost i emisijske značajke nalaze se u različitim uvjetima opterećenja. Na temelju opažanja, nađeno je da je ulje pongamije dobro alternativno gorivo za proizvodnju električne energije.
Fuel consumption in blast furnaces depends on many factors that are mainly conditioned by the technological level of a given blast furnace, the steel mill in which it operates, and the type and ...quality of ferrous feed, coke, and additional reducing agents. These are global factors which a furnace crew cannot control during operation. On the other hand, using their own experience and decision-making software, a crew can run a blast furnace with minimal fuel consumption under current batch and process conditions. The paper presents a model-based algorithm for optimizing the operation of blast furnaces to achieve the lowest fuel consumption. The algorithm allows the heat demands to be continuously calculated and highlights any wastage that could be reduced without affecting the stable operation of the blast furnace.
nema
Meso peradi sve je značajniji izvor proteina u ljudskoj potrošnji. Kratki proizvodni ciklus, relativno niske cijene te nedostatak vjerskih ograničenja u potrošnji čimbenici su koji pozitivno djeluju ...na razvitak peradarstva. U strukturi mesa peradi najveći udjel je pilećega mesa. Cilj istraživanja bio je izračunati razinu samodostatnosti za meso peradi u Hrvatskoj u razdoblju 2000.-2012. te na temelju dobivenih rezultata izračunati stupanj samodostatnosti u 2016. godini. Za izračun stupnja samodostatnosti korištena je metoda bilanciranja. Stupanj samodostatnosti u proizvodnji mesa peradi u Hrvatskoj viši je nego kod drugih vrsta mesa i bio je između 80 i 90%, ali se očekuje njegovo daljnje smanjenje te bi se u 2016. godini domaćom proizvodnjom podmirivalo oko 81,17% potreba.
Glavni cilj u ovom istraživanju bio je utvrditi postoje li statistički značajne razlike u fiziološkom opterećenju sudija s obzirom na period košarkaške utakmice. Uzorak ispitanika sastojao se od 31 ...sudije, prosječne dobi 33,35±5,17 godina koji su se nalazili na A listi sudija I. Hrvatske košarkaške lige u takmičarskoj sezoni 2008/2009. Uzorak varijabli činile su sljedeće varijable: FSM - prosječna frekvencija srca; FSmax - maksimalna frekvencija srca; E - energetska potrošnja (kcal/min). Mjerenje je izvršeno za vrijeme službenih, takmičarskih utakmica I. Hrvatske košarkaške lige u takmičarskoj sezoni 2008/2009. Frekvencija srca tokom utakmice mjerena je kardiotahometrom (elektronskim mjeračem frekvencije srca) proizvođača POLAR, model RS400 (Finska). Obrada podataka izvršena je primjenom programskog paketa STATISTICA for Windows, ver 8. Na osnovu rezultata univarijatne analize varijanse, zaključeno je da ne postoje statistički značajne razlike u fiziološkom opterećenju između prvog i drugog poluvremena, kao i pojedinih četvrtina košarkaške utakmice.
PDF
