Priobalni ribolov u Hrvatskoj i cijelom priobalnom dijelu Sredozemlja ima dugu tradiciju. Zadnjih godina, ubrzani rast ljudske populacije uzduž obale Sredozemlja dovelo je iskorištavanje morskih ...resursa do gotovo iscrpljujućih količina što istraživanja ove problematike postavlja u složeni kontekst. Istovremeno, gospodarenje ribarstvom u Sredozemlju ostalo je konvencionalno u svojoj naravi što znači da je gotovo potpuno temeljeno na propisivanju specifičnih karakteristika ribolovnih alata. U radu se iznosi i raspravlja o trenutnom okviru hrvatskog zakonodavstva i zakonskim promjenama u reguliranju priobalnog ribolova u zadnjih 15 godina, te kako su te promjene utjecale na stanje priobalnih resursa, posebice na stanje ciljanih vrsta. Zaključak je da ako želimo poboljšati stanje resursa, moramo uvesti cijeli niz jasnih gospodarskih mjera koje će uključivati zone zabranjenog ribolova, ali i novi pristup koji će aktivno uključivati ribare u procese gospodarenja. Na kraju su iznesene osnovne smjernice budućeg gospodarenja u smislu praćenja i prikupljanja podataka kako to predlaže i traži EU za sve zemlje članice.
Priobalni ribolov u Hrvatskoj i cijelom priobalnom dijelu Sredozemlja ima dugu tradiciju. Zadnjih godina, ubrzani rast ljudske populacije uzduž obale Sredozemlja dovelo je iskorištavanje morskih ...resursa do gotovo iscrpljujućih količina što istraživanja ove problematike postavlja u složeni kontekst. Istovremeno, gospodarenje ribarstvom u Sredozemlju ostalo je konvencionalno u svojoj naravi što znači da je gotovo potpuno temeljeno na propisivanju specifičnih karakteristika ribolovnih alata. U radu se iznosi i raspravlja o trenutnom okviru hrvatskog zakonodavstva i zakonskim promjenama u reguliranju priobalnog ribolova u zadnjih 15 godina, te kako su te promjene utjecale na stanje priobalnih resursa, posebice na stanje ciljanih vrsta. Zaključak je da ako želimo poboljšati stanje resursa, moramo uvesti cijeli niz jasnih gospodarskih mjera koje će uključivati zone zabranjenog ribolova, ali i novi pristup koji će aktivno uključivati ribare u procese gospodarenja. Na kraju su iznesene osnovne smjernice budućeg gospodarenja u smislu praćenja i prikupljanja podataka kako to predlaže i traži EU za sve zemlje članice.
Artisanal fisheries in Croatia and throughout the Mediterranean coastal region have a long tradition. In recent times the booming growth of human populations along Mediterranean coasts has led to harvesting of its marine resources in almost insupportable quantities, thus placing the research of this topic in a complex context. At the same time, fisheries management throughout the Mediterranean region has remained conventional in its nature, implying that it is almost only based on gear specific management provisions. The current Croatian legislative framework and legislative changes of artisanal fisheries regulation in the last 15 years, as well as how these changes have impacted on the state of coastal fish resources, particularly target species condition, are discussed. The conclusion is that if we want to improve further the state of the resources a more comprehensive set of management measures incorporating closed areas and a new approach actively involving fishers in the management process should be adopted. Finally, guidelines for future management in terms of the monitoring and data collection framework (DCF) proposed by the EU are demonstrated.
Priobalni ribolov u Hrvatskoj i Crnoj Gori ima dugu tradiciju kao uostalom i cijelom obalnom području Sredozemnog mora. Znanstvenici i ribarstveni gospodarstvenici koji su uključeni u ovu
...problematiku u obje zemlje su uložili napor kako bi se bolje upoznale ribolovne aktivnosti i ciljane vrste, i time poboljšalo upravljanje priobalnim resursima i spasilo kulturno nasljeđe ribarske
tradicije na istočnoj obali Jadrana. Istraživanje priobalnog ribarstva je složeno pitanje zbog visokog ribolovnog pritiska na morske resurse i činjenice da je gospodarenje ribarstvom na području cijelg
Sredozemlja još uvijek konvencionalno po svojoj naravi. Osnovne karakteristike priobalnog ribarstva su prikazane u svakoj zemlji. Specifični zaključci koji se odnose na poboljšanje stanja priobalnih
resursa u smislu održivog korištenja su predloženi, zajedno s prijedlogom za dodatne mjere zaštite i aktivno uključivanje ribara u proces upravljanja. Naposljetku, smjernice za buduće upravljanje u
smislu praćenja i prikupljanja podataka u ribarstvu su predloženi za obje zemlje.
Hrvatska ribarska flota se sastoji od 7559 plovila. Od toga, brodice za priobalni ribolov, manje od 12 m dužine, čine 95,7% flote. Nasuprot tome, najveći udio u ukupnom ulovu, više od 94%, ost-varuju ...plivaričarski brodovi koji čine tek 3% od ukupnog broja plovila. Plivaričarska plovila ciljaju prvenstveno malu plavu ribu, uglavnom srdelu i inćuna. Ovaj rad opisuje tehničke karakteristike hrvatske plivaričarske flote na osnovu istraživanja ukupno 113 plovila registriranih u 6 hrvatskih rib-arskih luka, koji ciljaju inćuna, a s ciljem preciznijeg određivanja ribarskog kapaciteta plivaričarske flote, a posljedično i upravljanja tom flotom na odgovoran i održiv način. Usporedba različitih tehničkih karakteristika brodova je pokazala da je dužina plovila u izravnoj korelaciji s količinom ostvarenog ulova po plovilu, a također i s veličinom lovljene ribe. Rezultati su također pokazali da je sonar, kao uređaj za traženje ribe, značajno efikasniji od eho-sondera, u traženju jata riba, što je osnova tehnike plivaričarskog ribolova.
U ovom radu je procijenjen ukupni morski ulov u pojasu Gaze od 1950. do 2010. godine rekonstrukcijom prošlih ulova te sveobuhvatnim obračunom svih sektora i komponenti ribarstva. Podatke o ukupnom ...ulovu, koji ujedno predstavljaju službenu evidenciju, objavio je FAO odvojeno za Pojas Gaze započevši od 1995. godine. Ti podaci se odnose samo na komercijalni sektor. Prije 1995. godine FAO podaci za pojas Gaze bili su smatrani izvješćem o ukupnom ulovu Izraela. Ovim propustom dodijeljeni podaci o ukupnom ulovu su ispravljeni ponovnim dodjeljivanjem tih podataka za pojas Gaze. Prijavljeni početni ukupni ulov (tj. dio FAO podataka prijavljenih za Izrael i onima prijavljenim za Gazu) iznosio je 97.920 t tijekom razdoblja 1950.-2010. godine. Nasuprot tome, rekonstruirani ukupni ulov za Gazu je procijenjen na više od 227.000 tona, što iznosi 2,3 puta više od prehtodno prijavljenog početnog ulova. Većina neprijavljenog ulova dolazi iz komercijalnog priobalnog ribolova (tj. tradicionalnog ribolova), te iz nekomercijalnog sektora (tj. dopunskog ribolova) koji sa tradicionalnim ulovom predstavlja 96,5% od ukupnog ulova u priobalnom ribolovu.
Od proljeća 2002. do zime 2011. godine provedeno je istraživanje o korištenom ribolovnom naporu u širokom zaljevu između rta San Marco i rta Granitola (jugozapadna obala Sicilije). Istraživana flota ...pripada priobalnom ribarstvu, u kojem su se koristile mreže plivarice i poponice, te ima sjedište u luci Marinella di Selinunte i nalazi se u sredini zaljeva. Od 2005. do 2008.g. za istraživanje životnog ciklusa korišteni su podaci sezonskih statistički značajnih uzoraka lista jadranskog Pegusa impar (BENNETT, 1831).Parametri rasta prema Von Bertanlaffy-jevom modelu iznosili su: L∞= 249 mm, k = 0.25 godina -1, t0= - 2.0 godina za ženke; te L∞= 250 mm, k = 0.26 godina -1, t0= - 1.8 godina za mužjake. Najveća procijenjena dob po očitanom otolitu je 6 + godina.Parameteri a i b dužinsko-masenog odnosa iznosili su a= 0.000007 and b= 3.0562 za ženke, te a= 0.000008 i b = 3.0157 za mužjake. Duljina pri prvom spolnom sazrijevanju iznosila je 155.82mm kod ženiki i 156.22 mm kod mužjaka. Dob prve spolne zrelosti bila je 1.99 god. za ženke i 2.57 godina za mužjake. Mriješćenje traje tijekom proljeća i ljeta s migracijama iz većih dubina u plitke vode. Do 2007. godine duljina većine ulovljenih primjeraka je iznosila 160 mm, dok je u 2008. godini iznosila 150 mm. Godišnji ulov kolebao je između 842 kg (9743 primjerka) i 2703 kg (65345 primjeraka). Dužina položenih mreža u godišnjem ribolovnom naporu kolebala je od 3142 km do 6017 km. Procjena stoka je izrađena prema Schaeferovom modelu koristeći pri tom FMSP-CEDA softver. Najviši održivi prinos, nosivost, koeficijent lovnosti, intrinzična stopa rasta populacije i zamjenski prinos su iznosili redom 2140 kg, 7132 kg, 0,000055 kg, 1.200 kg i 1869 kg. Predviđeni trend biomase do 2020. godine pokazuje da ako se nakon 2011.g. ribolovni napor bude povećavao za 10%, iz godine u godinu, resurs će početi opadati počevši od 2013. godine. Mada sadašnji podaci ne ukazuju da je resurs trenutno prekomjerno eksploatiran, ribolovni napor se ne bi smio povećavati.
Tijekom proteklih šest desetljeća, FAO je davao izvješća o ulovu (iskrcajnom ulovu), ali ne i o ukupnom izlovu za Izrael. Stoga, javni podaci ne uključuju sve izlove, uključujući odbačeni ulov, ulov ...u rekreacijskom ribolovu, ulove u dopunskom ribolovu kao i ulove plavoperajne tune. Štoviše, FAO podaci nehotice uključuju i ulov ribara u pojasu Gaze tijekom 1960-ih i 1970- ih. Rekonstruirani su ukupni izlovi za Izraelski ribolov u Sredozemnom moru, koristeći razna polazišta iz nedavnih studija kako bi se obračunali nedostajući podaci o sveukupnom izlovu. Procijenjen ukupni izlov iznosi nešto više od 255.400 tona za razdoblje od 1950.-2010., koji je gotovo 30% veći od 198.136 t izraelskog prijavljenog ulova prema FAO (nakon odbacivanja podataka iz pojasa Gaze). Glavne komponente neprijavljenih izlova su: odbačeni ulov (preko 37.400 t), u kojem dominira koćarski ribolov, i rekreacijski izlov (preko 15.500 t), koji čini veliki i brzo rastući sektor ribarstva u Izraelu. Nasuprot tome, ulovi u dopunskom ribolovu (nešto manje od 4.000 t) su niski, što i nije neočekivano za razvijene zemlje. Strani organizmi iz Crvenog mora su velika i rastuća komponenta u ulovima mediteranskih ribara, no čini se da će isti promijeniti sastav vrsta kao i način iskorištavanja živih bogatstava znatno više nego što recimo utječu na razini ukupnog izlova. U vrlo oligotrofnom, ali i brzo mijenjajućem Levantskom moru, velike količine odbačenog ulova, postojeća uporaba neodrživih metoda ribolova kao i slabo reguliran ribolov (osobito unutar rekreativnog sektora) predstavljaju prijetnju integritetu morskog ekosustava te ujedno time i onome što možemo očekivati od njega.
PDF