Brojni su čimbenici pridonijeli porastu broja starijih ljudi u razvijenim društvima. Pri tome se susrećemo i s rastućim udjelom starijih vozača – vozača sa svim bolestima i teškoćama što ih donosi ...starost. Strukturalne i funkcionalne promjene u vrijeme starenja već fiziološki dovode do slabljenja percepcije. Kod starijih osoba važni su također mišićno–koštani problemi, pad intelektualnih funkcija, a isto tako i usporavanje psihomotoričkih funkcija – produžava se npr. reakcijska brzina. U istraživanjima koja su obuhvatila sve prouzročitelje i sudionike cestovnih prometnih nesreća u Sloveniji u razdoblju od 1998. do 2000. godine željeli smo prikazati razlike u pojavnosti i posljedicama cestovnih prometnih nesreća osoba starijih od 55 godina, koje zapravo uzrokuju bitno manje nesreća nego prometno najbrojnija dobna skupina od 18 do 54 godine, ali su posljedice nesreća starijih ljudi, ako ih prouzroče ili u njima sudjeluju, bitno tragičnije – prije svega u smislu najteže ozlijeđenih i mrtvih. Postavljamo pitanje ispravnosti zdravstvene selekcije starijih osoba te odluke zakonodavca da je prvi kontrolni zdravstveni pregled starije osobe tek pri navršenoj 80. godini života. Sposobnost upravljanja motornim vozilom kao sredstvom zadovoljavanja osobnih potreba i uključivanja u društvo zauzima središnje mjesto u samostalnosti mnogih starijih osoba. Zato se zauzimamo za zaštitu prava pojedinca da upravlja motornim vozilom samo onda kada ima za to potrebne psihofizičke sposobnosti.
Članak je dio istraživačkog projekta nazvanog “Istraživanje javnog mišljenja o stanju sigurnosti, ponašanju i navikama sudionika u cestovnom prometu u Republici Hrvatskoj”. Cilj istraživanja jest ...utvrditi učestalost kršenja prometnih pravila od strane vozača, pješaka i putnika u vozilima i utvrditi postoji li povezanost između iskustva patnje spomenutih korisnika cesta i njihova kažnjivog ponašanja. U tu svrhu, provedeno je kvantitativno istraživanje korištenjem više metoda prikupljanja podataka, tj. kombiniranim telefonskim istraživanjem (CATI) – 60 % uzorka i online istraživanja (CAVI) – 40 % uzorka. Sudionici istraživanja stariji od 16 godina bili su iz cijele Hrvatske (N=2027). Općenito se može reći da je kršenje prometnih pravila vrlo učestalo i prisutno kod većine pojedinih korisnika cesta te da oni koji su nedavno bili u prometnoj nezgodi u bilo kojem svojstvu vrlo rijetko kao vozači automobila krše prometna pravila. Nasuprot tome, pokazalo se da samo iskustvo uključenosti u prometnoj nezgodi nije odvraćalo pješake i suvozače od ponavljanja prometnih prekršaja. Dobiveni rezultati imaju praktičnu vrijednost, posebno u planiranju preventivnih programa i strategija, dok su ograničenja istraživanja u činjenici da je korištena samo jedna varijabla za koreliranje počinjenja prometnih prekršaja, bez uzimanja u obzir drugih poznatih prediktora kažnjivog ponašanja u prometu.
Prikazuju se brojčani podaci o broju nesreća u prometu i na radu u nekim zemljama te se uspoređuju gubici u ratu s gubicima u nesrećama, pri čemu su gubici u nesrećama veći. Javnost prema nesrećama ...ne pokazuje tako negativan stav kao prema nekim zaraznim bolestima, jer ljudi (pogrešno) smatraju da svojim ponašanjem mogu izbjeći nesreće. Navodi se niz razloga zbog kojih istraživanje nesreća nije napredovalo dovoljno brzo. Distribucija nesreća odstupa od slučajne distribucije, i uglavnom odgovara negativnoj binormnoj distribuciji, koja je model hipoteze o "sklonosti nesrećama". Zbog velike konfuzije oko značenja tog pojma došlo je do oštrog sukoba među američkim i europskim psiholozima. Predlaže se dinamičan situacijski model pojma "sklonost nesrećama". No ipak postoje neki stabilni faktori (ličnost, spol), kao i neki manje stabilni, koji se mijenjaju tijekom života (starost, radno iskustvo). Od brojnih povremenih faktora u tekstu se obrađuju alkohol, bolesti, umor i raspoloženje. Na kraju je prikazan model Ramseya i suradnika, koji pretpostavlja interakciju između čovjeka i okolne situacije, i to na nekoliko razina; kognitivnoj, konativnoj i psihomotornoj.
