Trend u suvremenom pomorskom prometu je gradnja sve većih kontejnerskih brodova, koji zahtijevaju primjenu različitih programskih paketa u skladu s odgovarajućim metodologijama, da bi se postigla ...odgovarajuća sigurnost njihove konstrukcije. Cilj ovog rada je prikaz direktnog postupka za analizu čvrstoće broda na temelju dugoročnih hidro-strukturnih proračuna, uključujući utjecaj pruženja i podrhtavanja trupa. Kao ilustrativni primjer, odabran je veliki kontejnerski brod nosivosti 19000 kontejnera, te je izvršena ocjena sigurnosti njegove konstrukcije prema kriteriju zamora i ekstremnih opterećenja. Matematički model se temelji na sprezanju 3D potencijalnog hidrodinamičkog modela i 3D strukturnog modela konačnih elemenata. Korišten je opći programski paket za hidroelastičnu analizu HOMER, razvijen u klasifikacijskom društvu Bureau Veritas (BV). Za odabrane detalje konstrukcije izračunate su prijenosne funkcije naprezanja na temelju tzv. top-down postupka, te je izračunat njihov zamorni vijek. Linearna dugoročna analiza s vertikalnim momentnom savijanja kao parametrom opterećenja je provedena za definiranje reprezentativnih stanja mora. Podrhtavanje broda je određeno za tzv. povišeno stanje mora, u vremenskoj domeni. Naposljetku, određen je ekstremni vertikalni moment savijanja, i provjerena je granična čvrstoća konstrukcije prema BV Rule Note NR583.
Proračun jedinice lokalne samouprave pokazatelj je smjera razvoja svakog grada. U provedenom
se istraživanju analiziraju proračuni šest gradova te ključni elementi šireg sustava
grada. Analiziraju se ...lokalni proračuni, pojedinačno i kumulativno, u razdoblju od 2002.
do 2016. Nadalje, uspoređuju se 33 pokazatelja šireg sustava grada formirana u četiri skupine
elemenata. Na kraju istraživanja definira se korelacija između broja zaposlenih i ukupnih
prihoda lokalnog proračuna te se uspostavlja relativna i apsolutna matematička međuovisnost
navedenih pokazatelja. Gradovi koji su uzeti u analizu vrlo su slični po brojnim
pokazateljima, a prvenstveno su promatrani zbog vrlo sličnog geografskog položaja i broja
stanovnika. S druge strane, ti isti gradovi imaju vrlo velike razlike u visini lokalnih proračuna.
Rad daje odgovore zašto je to tako i koja je korelacija ključnih pokazatelja.
U radu se preko distribucije plastičnih zglobova istražuje utjecaj potresnih zona i lokalnih uvjeta u tlu, definiranih u turskim potresnim normama na nelinearni odziv armiranobetonskih građevina. Za ...numeričku analizu je odabrana okvirna armiranobetonska zgrada i izvršeni su nelinearni dinamički proračuni odziva u vremenu. Za potrebe analiza, odabrani zapisi potresa su prilagođeni kako bi odgovarali proračunskom spektru odziva, pri čemu su u obzir uzeta potresna područja i lokalni uvjeti u tlu. U radu su uspoređeni međukatni pomaci, poprečne sile u podnožju zgrade te trošenje energije u odabranim zglobovima.
U radu se ispituje pet uzoraka posmičnih stijena raznih dimenzijskih i konstrukcijskih karakteristika kako bi se istražilo seizmičko ponašanje spregnute posmične stijene s armiranobetonskim okvirom ...ojačanim čelikom i ugrađenom perforiranom čeličnom pločom. Osim toga, niskociklično opterećenje se nanosi na uzorke s koeficijentom posmične zone od 1,5. Eksperimentalni podaci koriste se za analizu nosivosti, krutosti, duktilnosti, histerezne energije i karakteristika otkazivanja spomenutih uzoraka. Rezultati pokazuju da se spregnuta posmična stijena s armiranobetonskim okvirom ojačanim čelikom i ugrađenom čeličnom pločom odlikuje većom nosivošću, boljom duktilnošću, sporijim padom krutosti te većom sposobnošću rasapa energije u usporedbi s običnim armiranobetonskim posmičnim zidom. Osim toga, primjenom ugrađenih čeličnih ploča odgovarajuće debljine poboljšava se i seizmičko ponašanje spregnutih posmičnih stijena. Analizom čeličnih ploča iste debljine utvrđeno je da se uzorci s čeličnim vezicama seizmički bolje ponašaju od uzoraka sa zavarenim svornjacima. U završnom je dijelu razvijen računalni model za izračunavanje nosivosti CSW-a. Usporedba pokazuje dobru podudarnost rezultata proračuna i rezultata dobivenih mjerenjem.
Analiziraju se normativni mehanizmi participacije javnosti u zakonodavnom postupku kroz ulogu parlamentarnih radnih tijela, na primjeru Odbora za financije i državni proračun. Cilj je identificirati ...navedene mehanizme i razmotriti mogućnosti unaprjeđenja pojedinih normativnih rješenja radi veće razine utjecaja javnosti na donošenje zakona. Zaključci se oslanjaju na normativnu analizu, a na analizu
parlamentarne prakse samo na temelju podataka za razdoblje od petog do osmog saziva, dostupnih na internetskim stranicama i u e-Doc bazi podataka Hrvatskoga sabora. Potvrđena je teza da postoje različiti mehanizmi participacije, poput prava na inicijativu za donošenje zakona, informiranja, savjetovanja, uključivanja u radne skupine i radna tijela, ali i da postoji prostor za njihovo unaprjeđenje koji počiva na potencijalno problematičnim osnovama njihove učinkovite primjene, poput nekoherentnosti normativnog okvira
i podnormiranosti pojedinih rješenja. Učinkovita primjena tih mehanizama uključuje uvažavanje određenih zahtjeva na razini Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela.
The paper analyses the normative mechanisms of public participation in the legislative process and examines the role of parliamentary working groups, specifically that of the Finance and Central Budget Committee of the Croatian Parliament. The paper attempts to identify the said mechanisms and to investigate the opportunities for the improvement of normative solutions in order to bring about a greater public influence on the legislative process. The conclusions are primarily based on a normative analysis, while the analysis of parliamentary practice reflects the data available for the period from the 5th to the 8th term of office, available on the website of the Croatian Parliament as well as in its e-Doc database. Various public participation mechanisms are identified, such as the right of initiative to propose laws, the right to be informed, the right to advise, and the right to be involved in working groups and bodies. However, it is also
observed that there is room for improvement, because it is ometimes difficult to effectively exercise these rights due to an incoherent normative framework and an absence of norms for particular solutions. Furthermore, the successful use of these mechanisms implies that certain requirements need to be met by the Croatian
Parliament and the parliamentary working groups. It is believed that a comprehensive approach, which would involve interventions at the level of both the normative framework and the parliamentary working groups, would form a solid basis on which public participation mechanisms could effectively be used within the legislative process. This would also render the mechanisms more likely to influence
the quality of the law, and would increase public trust in the legislature.
Određivanje seizmičkog ponašanja je važan zadatak seizmičke analize prema zahtijevanom ponašanju konstrukcije. Podudaranje rezultata dobivenih prema različitim normama od velike je važnosti u ...postupku seizmičkog ocjenjivanja konstrukcija. U radu je opisana nelinearna analiza ponašanja triju armiranobetonskih zgrada s mekim prizemljem primjenom metode konačnih elemenata prema normama FEMA-356 i FEMA-440, te turskim potresnim normama iz 2007. Za svaku konstrukciju je prikazano stanje oštećenosti, modalna svojstva, međukatni pomaci i globalne razine ponašanja te su dani odgovarajući prijedlozi.
U radu je prikazan pristup seizmičkoj analizi mostova pri prostorno promjenjivoj potresnoj pobudi. Objašnjen je fenomen prostorne promjenjivosti potresa, utjecaj na odziv mostova i razlike u odnosu ...na istodobnu pobudu oslonaca. Detaljno je opisan model takve pobude, s osvrtom na postupke tvorbe prostorno promjenjivih zapisa. Prikazane su i numeričke metode proračuna, učinkovite za rješenje ovoga problema. Opisana metodologija je primijenjena na seizmičku analizu lučnog mosta. Rezultati analize su pokazali nepovoljan učinak prostorne promjenjivosti pobude na odziv većine razmatranih veličina mosta.
U radu se opisuje način modeliranja opterećenja zbog djelovanja kranova prema Eurokod normama HRN EN 1991-3:2006. Taj se postupak svojom složenošću i preciznošću u izračunu djelovanja bitno razlikuje ...od dosadašnjih načina proračuna. Na numeričkom primjeru industrijske hale s kranom ilustriran je kodificirani način proračuna ovakvih konstrukcija prema Eurokod normama.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Proračun središnje i lokalne države se najčešće percipira kao rodno neutralan
instrument fiskalne politike jer su njime numerički ...prikazani ukupni javni prihodi i
rashodi koji rezultiraju proračunskim suficitom ili deficitom. Ipak, proračun ima bitno
različit utjecaj na žensko i muško stanovništvo koji proizlazi iz njihovih različitih
društveno oblikovanih rodnih uloga, stoga vlada pri donošenju proračuna treba
prepoznati i uvažavati različite uloge i obveze muškaraca i žena u svom društvu te na
temelju navedenih spoznaja alocirati javni novac i implementirati politike i programe
na način da doprinose rodnoj jednakosti. Temeljni cilj doktorskog rada je otvoriti
pitanje postojećeg problema rodne nejednakosti, njegovih uzroka i posljedica te
znanstveno utemeljenim činjenicama osvijestiti potrebu za implementacijom rodno
osjetljivijeg proračuna koji ne samo da neće imati različiti utjecaj na žene i muškarce,
nego će ujedno i promovirati rodnu jednakost kao jedan o važnih ekonomskih,
političkih i socijalnih ciljeva. Rodno osjetljivi proračun integriranjem socijalnog i
ekonomskog razvoja promiče komplementarnost gospodarskog rasta i društvene
jednakosti, jača procese javnog upravljanja i doprinosi efikasnosti ekonomskih
politika bez negativnog učinka na rodnu jednakost. U teorijskom dijelu rada prikazane
su koristi, sudionici, preduvjeti i faze implementacije procesa rodno osjetljiva
proračuna. Budući da je intenzivnije uključivanje žena na tržište preduvjet veće rodne
jednakosti u društvu, za rješavanje problema rodne nejednakosti nužno je
financiranjem određenih javnih funkcija ženi olakšati usklađivanje profesionalnog i
obiteljskog života te joj na taj način omogućiti ravnopravniji položaj na tržištu rada. S
obzirom na činjenicu decentraliziranog ispunjavanja pojedinih funkcija države
primarna empirijska istraživanja fokusirana su na razinu rodne osviještenosti lokalnih
politika i strukturu javne potrošnje u gradovima Republike Hrvatske. Pritom se
prvenstveno razmatra razina zadovoljenja potreba te apsolutna i relativna razina
javne potrošnje za predškolski odgoj i obrazovanje djece kao mjere koja
"oslobađajući" roditelje cjelodnevne briga za djecu omogućuje sudjelovanje oba
roditelja na tržištu rada. Istodobno, panel analizom podataka ovaj fenomen istražen
je i na razini zemalja članicama EU kako bi se lokalna ekonomska politika s aspekta
rodne osjetljivosti u Republici Hrvatskoj sagledala i ocijenila u relevantnom
međunarodnom kontekstu. Panel analizom podataka je na uzorku 28 zemalja članica
EU dokazano da usluge cjelodnevnog predškolskog odgoja i obrazovanja doprinose
većoj zaposlenosti žena s djecom mlađom od šest godina, odnosno manjoj razlici u
stopama zaposlenosti žena bez djece i žena s djecom mlađom od šest godina.
Empirijskim istraživanjima na razini RH je primjenom regresijske analize, na uzorku
od svih 126 gradova i grada Zagreba, dokazan pozitivan utjecaj dostupnosti usluga
predškolskog odgoja i obrazovanja te javnih rashoda za iste na zapošljavanje žena.
Navedeno potvrđuje da financiranjem mjera koje ženama olakšavaju usklađivanje
obiteljskog i profesionalnog života svrha rodnog proračuna nadilazi postizanje rodne
jednakosti kao temeljnog cilja i postaje pokretač modernizacije javnog sektora,
povećava zaposlenost, produktivnost i rast cjelokupne ekonomije intenzivnijim
uključivanjem žena na tržište rada te iskorištavanjem njihovih sposobnosti i
intelektualnog kapitala izravno doprinosi ekonomskoj efikasnost javnog sektora čime
se dokazuje i glavna hipoteza rada. Navedeni zaključci predstavljaju osnovu za
daljnja istraživanja i inicijative prema implementaciji rodno osjetljiva proračuna u RH.- Central and local state budget is usually perceived as a gender - neutral instrument
of fiscal policy because it numerically shows total public revenues and expenditures
that result in budget surplus or deficit. However, the budget has a very different
impact on female and male population, which stems from their different socially
shaped gender roles. Therefore, in the budgeting process, the government should
recognise and take into account different roles and responsibilities of men and
women in their society and on the basis of these findings allocate public money and
implement policies and programmes that contribute to greater gender equality. The
basic aim of this dissertation is to address the issue of the current problem of gender
inequality, its causes and effects, and using scientific evidence raise awareness of
the need for implementing gender - sensitive budgeting that does not only have a
different impact on women and men, but also promotes gender equality as one of the
important economic, political and social objectives. By integrating social and
economic development, a gender - sensitive budget promotes the complementarity of
economic growth and social equity, strengthens the public governance and
contributes to the efficiency of economic policies without a negative impact on gender
equality. The theoretical part of the dissertation presents key benefits, participants,
requirements, and phases of the gender budgeting process. Considering that higher
participation of women in the labour market is the main prerequisite of greater gender
equality, in order to decrease gender inequality, it is necessary to finance certain
public functions that help women reconcile their professional and family life, and thus
enable more equal position of women in the labour market. Due to the
decentralisation of certain public functions, empirical research is mainly focused on
the level of gender awareness of local policies and the structure of public spending in
the Croatian cities. The level of satisfaction of needs and absolute and relative levels
of public spending on childcare are considered in this process, because childcare, as
a measure that “liberates” parents from all - day care of children, allows the
participation of both parents in the labour market. At the same time, to make a
comparison of gender sensitivity of Croatian local economic policy in an international
context, this phenomenon was tested using panel data analysis at the EU level.
Panel data analysis on a sample of 28 EU member states demonstrated that
availability of full - day childcare contributes to greater employment of women with
children under the age of six, i. e. decreases the difference in employment rates of
women without children and women with children under the age of six. Empirical
research on the national level using regression analysis on the sample of all 126
cities and the City of Zagreb demonstrated the positive impact of availability and
public spending on childcare on employment of women. These results confirm that,
by financing public functions that make it easier for women to combine family and
professional life, the purpose of gender budgeting exceeds gender equality as a
fundamental objective and becomes a driving force of modernisation of the public
sector, increases employment, productivity and growth of overall economy by
intensifying the involvement of women in the labour market and by taking advantage
of their skills and intellectual capital which directly contribute to the economic
efficiency of the public sector. This also proves the main hypothesis of the
dissertation. These conclusions are the basis for further research and initiatives
towards the implementation of gender budgeting in the Republic of Croatia.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
