W artykule rozpatrywane jest pojęcie antyprzysłowia, główne etapy jego rozwoju i analizy jako zjawiska lingwistycznego. Określono problem badania i opracowań leksykograficznych antyprzysłów we ...współczesnym języku białoruskim. Opisano historię rozwoju, skład, podstawowe sfery użycia, grupy tematyczne, odmiany prototypów (tekstów wyjściowych), najbardziej produktywne sposoby derywacji, związek z treścią tekstu wyjściowego, typy strukturalne oraz formy wariacyjne białoruskich antyprzysłów.
Retoričke vještine važne su za propovjednika jer se riječ Božja prenosi govorom. Od samih početaka kršćanske tradicije i svetoga Augustina ističe se kako elokvencija može pomoći propovjedniku da ...lakše dođe do svojih vjernika. U ovome radu analizira se i uspoređuje nekoliko izabranih propovijedi dviju najvećih kršćanskih vjeroispovijesti: katoličke i protestantske, kako bi se utvrdilo postoje li značajne retoričke razlike među propovjednicima. Primijenila se deskriptivna retorička analiza koja je uključila strukturu propovijedi, stil (izbor riječi i figura) te govorničku izvedbu (u-porabu neverbalnih i prozodijskih znakova tijekom propovijedi). Analiza je pokazala da među propovjednicima postoje određene razlike, ali su one u manjoj mjeri uvjetovane pripadnošću vjeroispovijesti, a više ovise o govorničkim vještinama svakoga pojedi-noga propovjednika.
Rhetorical skills are important for preachers because the word of God is spread by speech. From the beginning of Christianity and Saint Augustine, it has been emphasized that eloquence can help preachers reach the faithful. The paper analyses and compares sermons of the two largest Christian faiths: Roman-Catholic and Protestant, to determine whether there are significant rhetorical differences between their preachers. Descriptive rhetorical analysis of sermons was conducted, which included the structure, style (choice of words and figures), and speech delivery (use of nonverbal and prosodic signs during sermons). The analysis showed that there are certain rhetorical differences between preachers, but they are conditioned more by the rhetorical skills of an individual preacher than religious affiliation.
Hope accompanies man in the pursuit of fulfilling something that is essential and necessary for human existence. It counteracts the sense of loss of the most important values for a human being. ...A lack of hope leads people to despair; and thus often to make decisions leading to irreversible life situations. Hope lets people pass through the most difficult moments and periods of life. On the one hand; it shapes the existential vision of a human being; filled with his trust; faith in a better; favorable destiny; and on the other - affects his sense of transcendence; which pervades comfort. Hope improves human life. And although there is no hope without fear; it is the way of seeking the meaning of life. Hope is a force that especially protects those who are on the verge of despair that takes the sense of bleakness. As a rational being assigned to the structure of personality of every human being; it can be perceived in several contradictory dimensions. Hope is the cause that improves all dimensions of every human life. It realizes itself through the world of values to which a human is heading without which he cannot shape the quality of his life. Hope has its own structure through which one should understand a certain system of peculiar properties coming with different strength into mutual relations; which are both its elements and constitute the whole that decide for the individual and unique character of the sense of hope in the case of every human being. The question arises about the meaning of hope; its place and role in pedagogical processes; in which the conscious subjects are people that are brought up and raised. The pedagogy of hope is an attempt to penetrate the essence of particularly important elements/factors supporting the development of the human personality.
The fourth edition of this highly-successful, concise text contains twenty percent new data. Also included now are chapters on (19)F-NMR and (31)P-NMR as well as references to important Raman bands. ...Contains nearly 500 illustrations.
ilj rada je utvrditi organizacijsku strukturu i organizacijsku kulturu uspješnog građevinskog poduzeća s područja Bosne i Hercegovine. Također, rad pruža uvid u njihovu međuovisnost i utjecaj koji ...imaju na cjelokupno poslovanje poduzeća. Anketnim upitnikom ispitane su glavne dimenzije organizacijske strukture: centralizacija, formalizacija, specijalizacija i standardizacija. Organizacijska kultura ispitana je pomoću instrumenta za procjenu organizacijske kulture, predstavljenog od strane Camerona i Quinna (OCAI), te učinkovitost poslovanja pomoću ključnih pokazatelja izvršenja, predstavljenih od strane Nortona i Kaplana: financijski pokazatelji, klijenti, unutarnji poslovni procesi i inovacije i učenje. Nakon što je potvrđena pouzdanost korištenih mjernih ljestvica izračunom Cronbach alfa koeficijenta, indeksom relativne važnosti - RII utvrđeno je koje dimenzije organizacijske strukture i kulture, te koji pokazatelji učinkovitosti imaju najveći utjecaj na oblikovanje poslovnog sustava poduzeća. Prema subjektivnom mišljenju djelatnika u istraživačkom uzorku, poduzeće može okarakterizirati kao hijerarhijsko, visoko formalizirano i strukturirano te orijentirano prema klijentima.
Povrchová prospekce a následný archeologický výzkum prokázaly západně od obce Suchomasty na Berounsku existenci rozsáhlého středověkého sídliště fungujícího přibližně od přelomu 9. a 10. století až ...do závěru 15. století. Povrchovými sběry byly na části jeho plochy získány četné hrudky, slitky a několik fragmentů předmětů z neželezných kovů, z nichž nejzajímavější je část malého zvonu. Tyto nálezy spolehlivě dokládají intenzivní metalurgické aktivity. Na základě výsledků analýz chemického složení vybraných artefaktů a slitků a zhodnocení sídelně-historických souvislostí je hypoteticky klademe někam do 12. či 13. století. Studie se pokouší zařadit sídliště u Suchomast do širších regionálních sídelně-historických souřadnic a ukazuje, že nabízí jeden z příkladů složité proměny struktury venkovského sídliště v průběhu středověku.
Wieloaspektowość badań poświęconych jedynemu oratorium Ludwiga van Beethovena Chrystus na Górze Oliwnej może dawać złudzenie braku potrzeby ich kontynuacji. Jednak pośród szczegółowych analiz nadarza ...się przestrzeń do ujęcia całościowego. Warto pokusić się o umiejscowienie dzieła wiedeńskiego klasyka w kontekście przemian dziejowych i jego osobistych przeżyć, spróbować nakreślić tradycję niemieckiego oratorium i umiejscowić dzieło kompozytora z jego strukturą formalną w realiach epoki. Ten zakres problematyki będzie esencją niniejszego tekstu, stanowiąc pierwszą część obszerniejszego materiału. W drugiej odsłonie rozważania przybiorą zakres bardziej analityczny, poświęcony tekstowi i jego relacji do struktur muzycznych.
Artykuł podejmuje sygnalną refleksję nad społecznym wymiarem reprodukcyjnych procesów dostosowawczych. Została ona osnuta na postmodernistycznej kontestacji podstawowych pojęć. Te bowiem w oczywisty ...sposób decydują o zasadności interwencji publicznej, a następnie wyznaczają jej kierunki. Fenomen społeczeństwa trwa w czasie i przestrzeni dzięki odtwarzaniu samego siebie. Nowoczesne państwo odgrywa w tym istotną rolę systemową. Po pierwsze, jest poniekąd jego organizatorem (posiada narzędzia do ukierunkowania procesu reprodukcji społecznej), zapewnia bowiem prawne i organizacyjne ramy konfrontacji interesów. Po drugie, jest beneficjentem tego procesu – jego przetrwanie zależy od dynamiki „trwania” społeczeństwa. Demografia jest kluczem do przyszłości, od niej bezpośrednio zależy podstawowy substrat procesów społecznych. Struktura społeczna determinuje szanse rozwojowe tworzących ją jednostek. Narastające załamanie polskiej struktury demograficznej (polegające na kurczeniu się wskaźników reprodukcji oraz liczebności kohort w wieku rozrodczym) stanowi kontekst fundamentalnego problemu polityki natalistycznej. Wyznacza to oś podjętych rozważań.
Opracowanie ma charakter teoretyczno-empiryczny. Jego głównym celem jest weryfikacja dwóch zasadniczych dla austriackiej teorii cyklu koniunkturalnego hipotez. Pierwsza hipoteza mówi, że restrykcyjna ...polityka pieniężna powoduje skracanie struktury produkcji, druga ,– że podwyżki stóp prowadzą do względnych różnic w spadku produkcji branż wytwarzających dobra w różnych odległościach od konsumenta. Przeprowadzona w opracowaniu analiza, oparta na przyjętych wskaźnikach, pozwala pozytywnie zweryfikować obie hipotezy. Podwyżki stóp procentowych dokonane przez Narodowy Bank Polski prowadziły do powstawania spadkowych faz cyklu. W tym okresie w polskiej gospodarce zmniejszał się czas produkcji dóbr finalnych oraz występowały względne różnice w spadkach produkcji w branżach oddalonych w różnym stopniu od ostatecznego odbiorcy.
Cilj rada je doprinijeti razvoju empirijske teorije javnih politika u pitanjima kvalitete dizajna javnih politika. Rad je fokusiran na ciljeve javnih politika koji su središnja sastavnica dizajna ...svakog resora. Analitički okvir utemeljen je na razlikovanju sedam tehničkih tipova ciljeva javnih politika: opći ciljevi, ciljevi usmjereni na način ostvarenja, na odgovornog aktera, na korisnika, konkretno usmjereni ciljevi, polu-strukturirani te strukturirani ciljevi. Prikupljanje i analiza podataka vođeni su pravilima kvalitativne analize sadržaja, a ciljevi se istražuju na temelju 11 strateških dokumenata hrvatske vlasti. U istraživanim politikama dominiraju ciljevi s općenitim svrhama, te manjim brojem strukturnih elemenata što pokazuje nižu razinu operacionalizacije ciljeva, lošiju kvalitetu pripreme za provedbu i povezivanje s instrumentima odnosno manju učinkovitost dizajna hrvatskih javnih politika. Skupine analiziranih politika se razlikuju te su strategije namijenjene ciljanim skupinama bolje operacionalizirane nego one temeljnih područja i specifičnih društvenih problema. Analiza tehničkih tipova ciljeva pokazuje kako su omjeri među učestalosti njihova pojavljivanja dobar indikator ukupne učinkovitosti dizajna javnih politika.
The goal of the paper is to contribute to the development of the empirical theory of public policies in matters of the quality of public policy design. The paper is focused on the goals of public policies which are the central component of the design of each policy area. The analytical framework is based on the distinction of seven technical types of public policy goals: general goals, goals focused on the way of realization, on the responsible actor, on the user, concretely focused goals, semi-structured and structured goals. The collection and analysis of data are guided by the rules of qualitative content analysis, and the objectives are investigated using 11 strategic documents of the Croatian government. In the examined policies, goals with general purposes dominate, as well as those with a smaller number of structural elements, which shows a lower level of operationalization of goals, poorer quality of preparation for implementation and connection with instruments, and a lower effectiveness of the design of Croatian public policies. The groups of analyzed policies differ, and the strategies intended for the target groups are better operationalized than those of the fundamental areas and specific social problems. The analysis of technical types of goals shows that the ratios between the frequency of their occurrence are a good indicator of the overall efficiency of public policy design.