Članak razmatra konceptualne, predmetne i metodološke mogućnosti estetike arhitekture u odnosu na suvremenu, diskurzivno i kulturalno orijentiranu estetiku. Ukazuje se na povijesnu vezu estetike i ...estetičkih problematizacija u sklopu teorije arhitekture. Zatim se paralelno analiziraju uvjeti aktualnih preobražaja: 1) estetike k filozofiji kulture i 2) teorije arhitekture ka konceptu arhitekture kao teksta kulture. Pozicija nove estetike arhitekture predlaže se u transdisciplinarnoj sintezi recentnih pristupa u općoj estetici, teoriji arhitekture
i estetici arhitekture.
U tekstu se problematizira klasičnost unutar moderniteta 20. stoljeća. Na umjetničkom planu, to je doba redukcije arhitektonske forme prema čistoj formi i oblikovanja novog stila. Umjetničko ...razdoblje od 1910. do 1935. doba je avangardne kulture kao globalnoga europskog projekta i vrhunac moderniteta u kojem dolazi do dubinskog obrata što ga je moderna prouzrokovala na svim bitnim prostorima europske civilizacije.
Kako su moderna i postmoderna internacionalni stilovi koji su zanemarivali genius loci, pojedini su arhitekti željeli odrediti identitet mjesta oslanjajući se na graditeljsku baštinu. Taj je proces ...intenzivniji tijekom posljednjih 30 godina, s manje ili više uspjeha, pri čemu se koristio regionalizmom, jednom ga primjenjujući doslovno, drugi put refleksivno, sve dok se nije pojavila dekonstrukcija, koju to uopće nije zanimalo.
Da bi se uspostavila oblikovateljska metoda utemeljena na izvorno arhitektoničkim vrijednostima, potrebno je provesti analizu morfoloških slojeva putem kojih se postvaruje naša sklonost prema ...izraženosti i razgraničenju, pojavljivanjem prostorije. Na toj analizi temeljimo nastajanje općih i na njima dograđenih posebnih arhitektonskih vrijednosti.
U tekstu se problematizira klasičnost unutar moderniteta 20. stoljeća. Na umjetničkom planu, to je doba redukcije arhitektonske forme prema čistoj formi i oblikovanja novog stila. Umjetničko ...razdoblje od 1910. do 1935. doba je avangardne kulture kao globalnoga europskog projekta i vrhunac moderniteta u kojem dolazi do dubinskog obrata što ga je moderna prouzrokovala na svim bitnim prostorima europske civilizacije.
Izlaganje sa skupa održanog 1978. godine povodom stote obljetnice Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o teorijskim promišljanjima arhitekture Petra Knolla u ...tekstu "Ideologija moderne arhitekture" (1933.).
Kako su moderna i postmoderna internacionalni stilovi koji su zanemarivali genius loci, pojedini su arhitekti željeli odrediti identitet mjesta oslanjajući se na graditeljsku baštinu. Taj je proces ...intenzivniji tijekom posljednjih 30 godina, s manje ili više uspjeha, pri čemu se koristio regionalizmom, jednom ga primjenjujući doslovno, drugi put refleksivno, sve dok se nije pojavila dekonstrukcija, koju to uopće nije zanimalo.
Da bi se uspostavila oblikovateljska metoda utemeljena na izvorno arhitektoničkim vrijednostima, potrebno je provesti analizu morfoloških slojeva putem kojih se postvaruje naša sklonost prema ...izraženosti i razgraničenju, pojavljivanjem prostorije. Na toj analizi temeljimo nastajanje općih i na njima dograđenih posebnih arhitektonskih vrijednosti.
