Prikazujemo uzroke smrti kod stranih turista koji su se dogodili za vrijeme njihovog boravka na ljetnjim godišnjim odmorima u Istarskoj županiji u vremenu od svibnja do rujna u posljednjih pet ...godinaCilj ove studije bila je istražiti pojavnost najčešćih uzroka smrti među stranim turistima tijekom ljetnih mjeseci.Podaci o smrti uzeti su iz arhiva Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije u Puli. Primjenjena je retrospektivna metoda analize podataka u odnosu na podatke o uzrocima smrti, spol i starost umrlih turista.Rezultati: Srčani udar bio je vodećim uzrokom smrti jer se dogodio kod 126 od 322 umrlih turista što je 39 % od svih umrlih turista. Najveći broj umrlih (n = 31) zabilježen je 2002. godine. Od toga broja 27 osoba je umrlo zbog srčanog udara, 14 od njih u starosti od 65 do 74 godine. Srčani udar zabilježen je šest puta češće kod muškaraca nego kod žena. Udio stranih turista umrlih od srčanog udara pokazuje oscilacije između 47% u 2000. do 30% u 2003. godini. Utapljanje je drugi uzrok smrti po učestalosti s 10,5% od svih smrti. Od 34 žrtava utapljanja zabilježeno je da su se muškarci tri puta češće utapljali nego žene. Kronične ishemične srčane bolesti uzrokovale su 8% smrti, iznenadna srčana smrt 4%, a moždani udar 3% smrti kod stranih turista.Zaključak: Vodeći uzroci smrti kod stranih turista bili su srčani udar i utapljanje. Zbog visoke prosječne starosne dobi utopljenika, javlja se sumnja da li je utapljanje bilo stvarnim razlogom smrti u svim registriranim slučajevima. Sve ovo navodi nas na potrebu, da naše turiste treba prethodno informirati o mogućim zdravstvenim opasnostima i rizicima koje ih mogu očekivati za vrijeme njihovog odmora.
Turistički promet iz nekih regija prema određenim destinacijama pokazuje iznenađujuće veliku povijesnu postojanost usprkos dubokim promjenama u turizmu, turističkoj i prometnoj infrastrukturi i ...turističkim trendovima. To se može objasniti geografskom blizinom, komplementarnošću pogodnosti za odmor, sličnošću jezika, kulturnim afinitetom itd. Jedan od iznenađujućih primjera je "povratak" čeških turista na hrvatski Jadran. Posebnost u ovom slučaju je u tome da se tradicionalni dolazak regenerirao nakon četiri desetljeća gotovo potpunog prekida uzrokovanog sveopćom političkom situacijom "hladnog rata" i "željezne zavjese".
Česi, u prvom redu stanovnici Praga i drugih urbanih centara bili su u velikom broju česti gosti turističkih mjesta (toplica) na sjevernoj hrvatskoj obali prije Prvog svjetskog rata. Baška na Krku zapravo duguje razvoj u turističko mjesto češkom ulaganju i Emilu Gristlichu, publicisti iz Praga, koji je tu uspostavio prvu turističku inicijativu. Godine 1910. mjesto se zvanično nazivalo "Hrvatsko-češko kupalište i lječilišno mjesto", a tri od četiri gosta bila su iz čeških zemalja (Seršić, 1994:83). Ali, bilo je i drugih "čeških kupališta".
Između dva rata dolazak Čeha bio je znatno smanjen iako još uvijek značajan. Čak u Opatiji, iako u to vrijeme pod talijanskom administracijom, 1929., Češki su gosti bili drugi poslije njemačkih turista. Opatijski su hoteli ugostili više čeških turista nego turista iz Austrije ili čak iz Italije (Statistica delle stazioni di cura ... 1929.).
Za vrijeme komunističkog razdoblja promet turista iz Češke mijenjao se (padao i rastao) u skladu s oscilacijama političke liberalizacije i stege, između brojeva blizu nule u godina 1940-im, 1950-im i ranim 1960-im, i relativno visokih brojeva u kasnijim 1960-im (Praško proljeće) i sredinom 1980-ih.
Ali odmah nakon pada komunizma, 1989., promet čehoslovačkih (sada uglavnom Čeha) turista prema hrvatskoj obali značajno se povećao korištenjem prednosti (zbog rata u Sloveniji i Hrvatskoj), niskih cijena i vrlo pogodnih smještajnih usluga. Godine 1994. turisti iz Češke Republike bili su na najvišem mjestu stranih noćenja (Croatian Tourist Figures 1995:24). Već u 1992. godini češki su turisti ostvarili relativnu i apsolutnu većinu stranih turističkih noćenja u 14 mjesta koja su statistički obrađena (Promet turista u primorskim općinama, 1992, 1993). Među njima bili su: Baška, Krk, Njivice, Rabac, Rab, Kampor i Medveja.
Sredinom 19. stoljeća bilježe se prva putovanja s motivom kušanja vina. Sve do danas taj motiv je prisutan u svijesti
potrošača. Razvojem vinskog turizma s raznolikom turističkom ponudom ...zadovoljavaju se motivi vinskih turista koji su
usmjereni na kušaonice, upoznavanje lokalne kulture i tradicije, edukacije u vinskom pogledu te naposljetku stvaranje
novih iskustava. Turistička ponuda u kontekstu vinskog turizma podrazumijeva i vinske manifestacije koje nastoje stvoriti
integriranu turističku ponudu ruralne destinacije. Vinske manifestacije prikazuju kulturu vinogradarstva i podrumarstva
kroz zabavne sadržaje koji nastoje potaknuti turista na određene aktivnosti kao što su berbe grožđa, šetnju, edukaciju...
Cilj rada je analizirati vinske manifestacije na području Slavonije, turističke regije u Republici Hrvatskoj koja je poznata
po brojnim sortama vina od kojih se najviše ističe Graševina. Analiza je obuhvatila ukupno 5 županija, a prikazuje brojnost
manifestacija, njihove sažete opise, učestalost odvijanja, trajanje i period u godini kada se odvijaju te otvorenost ili pak
ograničenost za posjetitelje.
U ovom se radu polazi od pretpostavke kako sportski turizam, kao jedan od specifičnih oblika turizma, pruža određene koristi destinacijama koje ga uvrštavaju u svoje razvojne planove i to osobito u ...vrijeme izvan glavne turističke sezone. Osim toga, razvoj sportskog turizma rezultira brojnim neposrednim i posrednim ekonomskim učincima u destinacijama poput utjecaja na motivaciju za izbor turistčke destinacijc, povećanje izvanpansionske potrošnje te unaprjeđenje raznolikosti i kvalitete turističke ponude i si. Ove su tvrdnje testirane na primjeru razvoja sportskog turizma u Istri kao najrazvijenijoj turističkoj regiji Hrvatske. Istraživanje je potvrdilo početne pretpostavke o značaju sportskog turizma u vrijeme predsezone budući je među ispitanicima motiv sporta i sportske rekreacije u odabranoj destinaciji zastupljeniji u vrijeme predsezone nego glavne sezone, što upućuje i na prisutnost drugih pozitivnih ekonomskih učinaka.
Turizmu je nužno potreban cjeloviti sustav informacija o ponudi i potražnji. U Slovačkoj nema takvog sustava. Obzirom na uvjete tržišta neophodno je na
svim razinama menadžmenta formirati takav ...sustav informacija u turizmu, prije svega zbog donošenja odluka. Ovaj rad pokušava analizirati ciljeve i probleme prilikom formiranja takvog informacijskog sustava o potražnji turista, te s tom svrhom predložiti i utvrditi bazu takvih podataka za Republiku Slovačku.
Turizmu je nužno potreban cjeloviti sustav informacija o ponudi i potražnji. U Slovačkoj nema takvog sustava. Obzirom na uvjete tržišta neophodno je na svim razinama menadžmenta formirati takav ...sustav informacija u turizmu, prije svega zbog donošenja odluka. Ovaj rad
pokušava analizirati ciljeve i probleme prilikom formiranja takvog informacijskog sustava o potražnji turista, te s tom svrhom predložiti i utvrditi bazu takvih podataka za Republiku Slovačku.
The objective of this paper is to demonstrate the links between organic farming and ecotourism, and their benefits to the tourism industry. It opens by describing Croatia as a destination for ...environmentally and socially responsible travellers who tend to consume organic food and other environmentally-friendly products. The paper then focuses on the FAO’s view of ecotourism as an opportunity for farmers/foresters to generate additional income. It then covers agrotourism, pointing to the symbiotic relationship between tourism and agriculture as a key element of responsible tourism. It explains the terms agro-ecotourism and eco-organic tourism. Two countries facing rising economic prosperity are analyzed from the point of view of ecotourism and organic agriculture – China and India. Experts cite tourism as a leading cause of environmental degradation in these countries. But ecotourism has the potential to benefit both the economy and the environment. A study from Taiwan suggests that the links between organic agriculture and agro-ecotourism are capable of maximizing the economic benefits of organic agriculture. Another article, dealing with the Himalayan areas of India, is also considered. Despite the area’s world-renowned scenery and wilderness, tourism in these areas “remains a highly seasonal activity, served by a poor infrastructure and exhibiting unsustainable practices”. Thus, in India organic farming and food production are expected to be services allied to ecotourism. Those, in turn, are expected to generate quality jobs and income. The paper then returns to Europe, illustrating several cases of successful co-operation between ecotourism and organic farming. It mentions certain organic farming practices which “benefit the environment while rewarding farmers: accommodation in buildings renovated/constructed according to ecological architecture; on-farm consumption or selling of organic foods and beverages; educational programmes and training (organic gardening, composting, wild herb collection and drying, traditional food and beverage production), and raising guests’ awareness of rational use of natural resources” (FAO). It mentions the Italian Association for Organic Agriculture established in 1998, and German Demeter Travel as the first agency that pursues the holistic goal of an organic farming association. The importance of eco-labels as vital marketing instruments for agro-ecotourism is underlined. The paper then provides an overview of the best-known forms of certification, as well as the regulatory mechanism developed by the BIO-Hotels Association from Germany, Austria, and Switzerland, established in 2001. The paper concludes with the open question of how serious Croatia is in pursuing its declared aim of being an ecotourist destination.
Ovaj rad istražuje važnost interkulturalne kompetencije turističkih vodiča u Velikoj Britaniji na način kako ih doživljavaju turisti iz Kine; rad također procjenjuje koliko kvalitetno turistički ...vodiči obavljanju svoj posao. Šangaj, Peking i Gvangzu su zemljopisno glavni emitivni centri kineskih turista; istraživanje putem anketnih upitnika u međunarodnim zračnim lukama spomenuta tri grada rezultiralo je sa 462 uporabljiva upitnika. Zaključak daje uvid u obuku koja je potrebna tudstičkim vodičima te daje preporuke za moguće poboljšanje turističkih iskustava rastućeg broja kineskih turista na organiziranim turističkim turama.
U ovom radu istraživano je cvjetanje mora te utjecaji cvjetanja na turiste. Područjem istraživanja obuhvaćene su morske plaže na obalama Riječkog zaljeva. Na Riječki zaljev gledano je kao na morsku ...površinu koja je od otvorenog mora odijeljena otocima Krkom i Cresom te morskim prolazima Vinodolski kanal, Srednja vrata i Vela vrata. U radu je naglašeno da su cvjetanja mora registrirana i u ranijim razdobljima, međutim, to je bilo dosta rijetko (prosječno svakih šesnaest godina). Pojava cvjetanja intenzivirana je nakon 1988. godine a od 2000. pojavljuje se svake godine. Cvjetanje izazivaju fitoplanktonske alge eutrofikacijom. U eutrofikaciji sudjeluju nutrijenti koji su rijetko prirodni i sve učestalije antropogeni. Antropogeni nutrijenti ne ostaju na jednom mjestu u moru jer su otopljena tvar koju rasprostiru morska gibanja (najčešće morske struje i turbulencije). Kad more cvjeta morske plaže opuste a oni koji na plažama ostanu rijetko se kupaju. Želatinozna (sluzava) tvar nije opasna u kontaktu s kožom, međutim, pojedini mikroorganizmi koji s fitoplanktonima čine biogeocenozu mogu biti toksični. Poznata su biološka svojstva alga, međutim, još je uvijek nedovoljno poznat mehanizam pojave cvjetanja tako da je teško
predvidjeti s točnošću nastup i razvoj cvjetanja.
Razvoj novih tehnologija ubrzano mijenja oblike komunikacije posebno u ovom stoljeću. Virtualni svijet donosi mnoge prednosti za sve dionike u turizmu. Svrha ovoga članka bila je identifikacija ...glavnih izvora informiranja kulturnih turista koji posjećuju Dubrovniku u posezoni i to prije same posjete i za vrijeme boravka u Dubrovniku. Empirijsko istraživanje provedeno je u rujnu i listopadu 2015., a analizirani su rezultati za 211 posjetitelja. Rezultati pokazuju dominaciju Interneta kao izvora informacija. Doprinos ovog rada je u selektivnom pristupu (niche approach) samog istraživanja koje se očituje u povezivanju ciljne grupe, kulturnih turista, s izvorima informacija. Rezultati se mogu upotrijebiti za potrebe destinacijskog marketinga. Internet pruža mnoge mogućnosti marketinškim ekspertima posebno u području komunikacija jer mogu vrlo brzo dobiti povratnu informaciju. To je ključno jer su dva glavna čimbenika kvalitete modernog destinacijskog proizvoda kvaliteta svih njegovih segmenata (proizvodi i ljudi) i kvaliteta komunikacije.
