Članak se fokusira na proces simboličke rekonstrukcije gradova, gdje se postojeću sliku, odnosno značenje mjesta, namjerno mijenja s ciljem privlačenja novih investicija, događaja ili turista u ...određeni grad. Proces simboličke rekonstrukcije pokušava se postaviti u kontekst rastućeg natjecanja između gradova. Simbolička rekonstrukcija također utječe na razvoj turizma u gradovima osiguravajući jednostavan marketing i potrošnju slike i značenja mjestâ. Primjer obnove Cheonggyecheona u Seulu pomaže razumijevanju odnosa i utjecaja između simboličke rekonstrukcije gradova i natjecateljske urbane politike, urbane obnove i marketinga grada. Promatrajući lokalne posljedice može se zaključiti da, dok su obnova Cheonggyecheona i simbolička rekonstrukcija grada koja je iz nje proizišla pomogle da Cheonggyecheon postane glavna turistička atrakcija i ikona globalnoga Seula, ujedno su dovele do propadanja lokalnih mjesta i kultura. Takvi rezultati urbane obnove u suprotnosti su sa strateškim ciljevima urbane politike i mogu na kraju prevladati nad prednostima koje obnova Cheonggyecheona donosi za razvoj turizma i svakidašnji život u Seulu.
Procesi urbanog sažimanja sve se više prepoznaju kao pojava za istraživanje u urbanoj politici, koja obuhvaća cijele gradove ili njihove dijelove te metropolitanska područja u kojima dolazi do ...fundamentalnog smanjivanja njihove ekonomske i društvene baze. Gradovi se suočavaju sa složenim društvenim problemima kao što su procesi starenja stanovništva, a istodobno prolaze i kroz procese sažimanja. Zamjetne su nuspojave tih procesa preobrazbe više stope nezaposlenosti i nedostatno iskorištavanje infrastrukturnih
objekata. Stoga se gradovi više ne mogu sami nositi s tom rastućom kompleksnošću,pa se javlja potreba za suradnjom.
Tekuće reforme unutarnje strukture lokalne samouprave povezane s prijenosom resursa i ovlasti, te promjene vanjskih odnosa poslovne zajednice, lokalnih javnih tijela, pojedinačnih birokrata i lokalnih političara, povećavaju institucionalnu fragmentaciju. Stoga procesi
unutarnjih i vanjskih reformi stvaraju proširenu mrežu aktera kreiranja javnih politika koji su uključeni u lokalno odlučivanje.
Različite škole mišljenja u urbanoj politici naglašavaju promjenu uloge lokalnih vlasti u procesima odlučivanja. Teorija režima, korporativizam, teorija regulacije ili koncepcije građanskog
upravljanja razlikuju se prema tome koliko ističu važnost konkretnih aktera koji sudjeluju u lokalnom odlučivanju. U ovom se radu daje pregled konkurentnih teorijskih pretpostavki o važnosti konkretnih aktera u lokalnom odlučivanju. Razmatra se pitanje u
kojoj su mjeri pojedini oblici upravljanja, koji su usvojeni kao odgovor na procese sažimanja, izraz promjena odnosa lokalnih vlasti i civilnog društva ili poslovnih aktera u međunarodnom
komparativnom kontekstu. Postoji li u pogledu na usvojene oblike upravljanja trend prema sve većoj konvergenciji?
U članku se analiziraju ključne odrednice javne politike suzbijanja ovisnosti o drogi i zlouporabe droge Grada Splita od 1994. do 2007. godine. U njemu su prezentirani osnovni rezultati istraživanja ...koje je provedeno metodom studije slučaja, u sklopu kojega su uporabljeni polustrukturirani intervju, analiza različitih dokumenata i drugi metodski postupci. Interpretacija rezultata istraživanja, zasnovana na različitim teorijskim pristupima, pokazuje kako je javna politika suzbijanja ovisnosti o drogi i zlouporabe droge Grada
Splita rijedak primjer moderne, kvalitetno osmišljene i uspješne javne politike u suvremenoj Hrvatskoj. Provedba te javne politike, uz ostale čimbenike, znatno je utjecala na zaustavljanje trenda širenja ovisnosti o heroinu u drugom najvećem gradu u Hrvatskoj krajem
prošloga desetljeća i na osjetno smanjenje broja novoregistriranih ovisnika o heroinu u analiziranom razdoblju u cijelosti. Slijedom tih promjena Split je od “grada slučaja’’ u stručnoj i široj javnosti postao prepoznatljiv kao “grad model’’ suzbijanja ovisnosti o drogi
i zlouporabe droge.
The paper addresses the notion of public interest in spatial planning, particularly the redefinition of public interest within the context of neoliberal urban politics and planning. It tries to ...demonstrate that instruments of neoliberal urban planning change and reduce the role of public interest. As for the societies that have experienced the so called post-socialist societal transformation, the paper presents the argument that there are strong contradictions between the unitaryconcept of public interest embodied in statutary rules and the appearance of new urban actors and urban developers.
Države koje imaju pravilan, odnosno ravnomjerno raspoređen urbani sustav, imaju bolje preduvjete za ravnomjerni razvoj pri čemu upravo srednji gradovi imaju ključnu ulogu jer imaju više centralnih ...funkcija od malih gradova, a istovremeno mogu (i trebaju) imati značajnu centralnu ulogu u prostoru i tako rasteretiti velike gradove.
Urbana politika obuhvaća mjere promicanja urbanog razvoja i urbane obnove. Analiza reforme regionalne politike Europske unije pokazuje i promjene njezine politike prema gradovima. Premda se od ...početaka Europske zajednice urbana politika ne spominje, Europska komisija je kroz različite modele (Urban Pilot Project i URBAN inicijativu) pokrenula rješavanje problema gradova. Na temelju iskustava iz tih programa nastala je urbana pravna stečevina
(acquis urbain). To je rezultiralo s tzv. urban mainstreaming u financijskoj perspektivi Europske unije 2007.–2013. Urbane mjere postale su dio operativnih programa država članica odnosno njihovih regija. Pokušava se utvrditi imaju li gradovi (naročito veliki gradovi) neko značenje u regionalnoj politici Hrvatske, kroz analizu Strategije regionalnog razvoja i županijskih razvojnih strategija kao temeljnih
dokumenata kojima su predviđeni osnovni smjerovi razvoja
čitave zemlje odnosno pojedinih županija.
Ljubljana je u posljednje vrijeme počela dobivati razna europska i svjetska priznanja, poput Europske zelene prijestolnice za 2016. U ovom se članku analizira gradska politika održivog življenja koja ...je gradu donijela tu nagradu te se procjenjuju neokolišni faktori koji unaprjeđuju kvalitetu života u gradu, kao važan pokazatelj u raznim načinima ocjenjivanja gradova. Kroz studije slučaja urbanog biciklizma i vrtlarenja, fokus se stavlja na kvalitetu javnog prostora, kako je percipiraju inicijative podržane od strane grada te građanske prakse odozdo (grassroots) koje se odupiru gradskoj viziji. Članak se zaključuje propitkivanjem učinkovitosti današnjih gradskih politika u unaprjeđenju kvalitete života svih građana.
PDF
