Ratnički mentalitet duboko je ukorijenjen u konstrukciji idealne muškosti. Poziv na prolazak kroz krajnju kušnju muške zrelosti odnosno kroz muški rite de passage u vatrenom krštenju, povijesno se ...vrlo često javlja na mnogim zemljopisno odvojenim i kulturno različitim mjestima i poprima mnoge i različite oblike. Mladim ljudima on tumači da od bitke nema boljeg načina testiranja muškosti. Isto tako, čak je i junačka smrt u mnogim kulturama muškarcu-ratniku obećavala vječni život poslije smrti. Svrha je ovog čanka pokazati kako se ratnik u dugoj povijesti prikazuje kao idealna slika muškosti iii muškog arhetipa te kako i danas čvrsto zadržava tu poziciju. Sa stalnim promjenama i razvojem ratovanja, društva i tehnologije, čak i žene u sve većoj mjeri prihvaćaju lik idealnog, tradicionalnog ratničkog muškarca. Kontinuitet ratničkog ideala možemo slijediti od Gilgameša do Terminatora, holivudskog ratnika-cyborga.
= U žarištu su ovoga rada neke pretpostavke ostvarivanja održivog
razvoja, novoga koncepta razvoja, koji nastaje posljednjih godina kao odgovor
na izazove koje generiraju duboka strukturalna ...ograničenja postojećeg tipa
razvoja. Ove razvojne pretpostavke razmatraju se kroz nekoliko ograničavajućih
činitelja koje smo uočili u svakodnevnoj reprodukciji suvremenih društava,
bivajući u tome donekle određeni življenjem u društvu, u Hrvatskoj.
Razmatramo tezu da ostvarivanje koncepta održivog razvoja
zahtijeva društvene promjene. Dajemo osnovne karakteristike tih promjena.
Na individualnoj razini razmatramo važnost dviju temeljnih pretpostavki: aksioloških, vrijednosnih i kognitivnih, spoznajnih. U posebnom poglavlju razmotrili smo nastajanje i širenje vrednota održivosti i održivog razvoja.
Temeljna pretpostavka ostvarivanja održivog razvoja na razini
društva jest u nastajanju novih socijetalnih zakona koji će se postupno
stvarati iz: novonastajućih vrednota, novih izračuna
ekologijsko-ekonomijskih troškova proizvodnje i reprodukcije društava,
redefiniranja uloge institucija, obrazovanja za okoliš koje će se sustavno
širiti, izmjene pravnog sustava, djelovanja umjetnosti i religija kao
doživljajnog, duhovnog posrednika između života i individue. Socijetalne
zakonitosti koje će sustavno i strukturalno generirati održivi razvoj neće
nastajati bez prinude (bez vrijednosne, spoznajne, ekonomske, pravne i sl.
nužde), koja pritišće postojeće obrasce ponašanja i djelovanja te tjera na
društvenu promjenu.
Mediji u krizi vrednotâ MATAUŠIĆ, Mirko Juraj
Bogoslovska smotra,
05/2002, Volume:
71, Issue:
2-3
Web Resource
Open access
U kontekstu krize vrednota u hrvatskom društvu nemoguće je zaobići medije. Oni su sastavni dio te krize, njezin odraz, ali i njezin čimbenik. Ta kriza vrednota, a i kriza medija danas je globalna. ...Kod nas je pojačana nasljeđem komunizma, posljedicama rata, općim osiromašenjem stanovništva i komercijalizacijom medija.
O krizi je opravdano govoriti kad je raskorak između normi i stvarnoga stanja takav da onemogućava funkcioniranje sustava. Prvi dio ovog članka ukazuje na to da se u hrvatskim medijima doista može govoriti o krizi, drugi dio pokušava ispitati odnos publike prema (takvim) medijima, a treći dio iznosi neka teološka opažanja glede medija.
a) Kriza u medijima
Uz već tradicionalne oblike povrede ljudskog dostojanstva u medijima putem pretjeranog prikazivanja nasilja i pornografije pridolazi i to da se danas u hrvatskim medijima može optužiti bilo koga za bilo što, a da mu ne treba dokazivati krivnju. Osim toga uhodala se praksa bezobzirnoga kopanja po privatnom životu pojedinaca, posebno onih poznatih. Tako se redovito uništava dobar glas, često zdravlje, a ponekad i egzistencija pogođenih. To je utoliko problematičnije što su najvažniji mediji još uvijek pod kontrolom političara, a svaki od centara političke moći u Hrvatskoj želi imati svoje medije. I dok se u Hrvatskoj još nisu dovoljno razvili mehanizmi novinarskog otpora utjecaju političara na medije, već se učvršćuje nova ovisnost o ekonomskoj sferi, zahvaljujući komercijalizaciji medija. Kako pak na našem tržištu nema dovoljno zarade za sve, dolazi do bespoštedne borbe za publiku među vodećim medijima, pri čemu se ne biraju sredstva.
Tu su uzroci i daljnjih zastranjenja, pa se u hrvatskim medijima, prema sudu vodećih medijskih ljudi, ne poštuju neke od temeljnih vrednota novinarskog zvanja i etike, na prvom mjestu istinitost i provjerenost onoga što se objavljuje. A zbog položaja gotovo ničim ograničene moći medija nemoguće je ili vrlo teško izboriti pravdu protiv njih.
Loši gospodarski uvjeti uzrokom su i daljnjih nepovoljnih tendencija, kao npr. koncentracije medija u rukama sve manje skupine vlasnika. Činjenica da mediji zahvaljujući toj slobodi i moći lakše ukazuju na neke zloporabe i nepravilnosti u javnom djelovanju nije dovoljno opravdanje za negativnosti. Isto tako, to što veći dio novinara svoj posao radi dobro, a većina medijskih sadržaja je u redu, ne može biti razlogom da se ne ukaže na nepoštivanje novinarskog zvanja i etike u drugim slučajevima. Za popravak stanja ukazuje se na potrebu raščišćavanja vlasničkih odnosa u medijima, definiranja naobrazbenih stručnih kriterija za novinare, bolje istraživanje stanja u medijima, cjelokupni razvoj civilnoga društva s većim utjecajem građana na medije, te razvoj sudstva.
b) Mediji i vrednote
U drugom dijelu, članak donosi neke rezultate o medijima iz Europskog istraživanja vrednota i sličnih istraživanja koja su u Hrvatskoj provedena posljednje tri godine. Ta su istraživanja pokazala među ostalim da je u Hrvatskoj međusobno povjerenje ljudi na vrlo niskoj razini, čemu očito pridonosi opisano stanje u medijima. No od toga imaju štete i sami mediji, jer su oni na posljednjem mjestu od svih institucija društva glede povjerenja koje u njih imaju mladi građani od 18 do 35 godina. Katolički mediji tu prolaze mnogo bolje, ali oni imaju manju raširenost, što pretpostavlja da imaju i manji utjecaj. Slabo povjerenje u svjetovne medije ne znači njihov slabiji utjecaj.
Inače, rezultati istraživanja pokazuju da je prihvaćanje vrednota (npr. pozitivan odnos prema vlastitom poslu, povjerenje u ljude, životni optimizam, osjećaj sreće, itd.) upravo razmjerno s praćenjem medija, posebno informativnih.
c) Medijska religija
Treći dio članka prenosi rezultate teoloških opažanja i promišljanja o medijima u posljednjem desetljeću u zapadnim europskim zemljama. Mediji konkuriraju tradicionalnoj ulozi koju ima religija: oni okupljaju ljude, objašnjavaju im smisao života i obećavaju spasenje. Dosadašnjim medijima pridružio se u posljednje vrijeme internet koji u svom kibernetičkom prostoru stvara dojam da je čovjek svemoćan. Religijsku ulogu posebno karakterizira ritualno pojavljivanje raznih oblika medijskih sadržaja uvijek u isto vrijeme, a sve garnirano reklamom koja pak svoja obećanja svjesno izražava religijskim rječnikom.
Kriza je uvijek i šansa za poboljšanje stanja. Stoga valja najprije vidjeti pozitivne strane medija te omogućiti da one više dođu do izražaja. Crkva si je na tom području u svojim službenim dokumentima zadala vrlo zahtjevan program, ali ga do sada slabo ostvaruje. U svom cjelokupnom djelovanju ona treba hitno dati veće značenje medijima, a još više njegovanju izvorne komunikacije u svojem tradicionalnom djelovanju.
Hrvatska obitelj danas Čorić, Josip
Crkva u svijetu,
03/2002, Volume:
37, Issue:
1
Paper
Open access
Sveopća kriza vrednota koja Je zahvatila suvremenu civilizaciju
nije poštedjela ni osnovnu stanicu ljudskog roda - obitelj. Ni
hrvatska obitelj nije ostala imuna pred ponudama suvremene
civilizacije. ...U suvremenim demokratskim gibanjima ostvarile su se
mogućnosti objektivnoga znanstvenog istraživanja bitnih vrednota
na kojima još uvijek počiva suvremeno društvo. Mnoge od tih
vrednota su baština vjere i Crkve. Do kakvih seje saznanja došlo
na temelju objektivnih i temeljitih ispitivanja u sklopu Međunarodnog
istraživanja o vrednotama (EVS) u koje se je veoma
odgovorno i uspješno uključio KBF u Zagrebu? Koje su vrednote u
najužoj svezi s brakom i obitelji? Što Crkva očekuje od obitelji?
Kakva je vrijednost institucije ženidbe, kakvi su mjesto i uloga
adolescenata u društvu i obitelji. Za svećenike, posebno pastoralno
svećenstvo, pokušava se dati najopipljivije smjernice za uspješan
rad u pastoralu braka i obitelji.
Razmišljanje nad knjigom koja je bez težih probijanja našla široku čitalačku publiku dvostruko je korisno. Dok je naime analiziramo, odgonetnemo ujedno i čitaoce. Možda su u posljednje dvoje godine ...najčitanija naša vjerska knjiga bili svesci don Žarka Brzića.
