Pozadina istraživanja. Niske temperature tijekom skladištenja uzrokuju oštećenja ploda šljive (Prunus domestica L.), stoga je od interesa obraditi ih na način da se ublaže ti simptomi. Iz tog razloga ...smo šljive sorte „Stanley“ tretirali fenilalaninom. Glavna je svrha ovog istraživanja bila ispitati utjecaj vanjske primjene fenilalanina na kakvoću ploda, toleranciju na niske temperature i antioksidacijski kapacitet šljive sorte „Stanley“ tijekom skladištenja pri niskim temperaturama. Rezultati i zaključci. Obrada fenilalaninom povećala je antioksidacijski kapacitet i aktivnost enzima fenilalanin-amonij-lijaza (PAL), što je znatno ublažilo oštećenja ploda šljive pri niskim temperaturama. Voće tretirano fenilalaninom imalo je veće masene udjele askorbinske kiseline, antocijanina, flavonoida i fenola, te veću antioksidacijsku aktivnost od kontrolnih uzoraka tijekom skladištenja pri niskim temperaturama. Fenilalanin pri koncentraciji od 7,5 mM je u najvećoj mjeri povećao aktivnost PAL i akumulaciju fenolnih spojeva, te umanjio oštećenja ploda pri niskim temperaturama. Obradom fenilalaninom usporen je gubitak mase i održana čvrstoća ploda. Osim toga, povećala se aktivnost antioksidacijskih enzima (superoksid dismutaze, katalaze i askorbat peroksidaze), smanjila akumulacija vodikovog peroksida, te povećao udjel prolina. Uz to, fenilalanin je očuvao integritet stanične stijenke, što se očitovalo u smanjenju gubitka elektrolita i akumulacije malondialdehida. Novina i znanstveni doprinos. U ovom je radu utvrđena pozitivna korelacija između oštećenja pri niskim temperaturama i aktivnosti PAL i antioksidacijskih enzima. Međutim, opažena je negativna korelacija između oštećenja pri niskim temperaturama i masenog udjela askorbinske kiseline te antioksidacijskog kapaciteta. S obzirom na dobivene rezultate, možemo zaključiti da obrada fenilalaninom može ublažiti oštećenja plodova i očuvati kakvoću šljiva tijekom skladištenja pri niskim temperaturama.
Na stećcima s lokaliteta Crljivica pokraj Ciste Velike od 2013. do 2016. godine Provedena su konzervatorsko-restauratorska istraživanja i probni radovi. Zahvati su izvedeni s ciljem procjene stanja ...opće očuvanosti stećaka i cijeloga lokaliteta, odabira najpogodnijih restauratorskih materijala i metoda te stvaranja plana sustavne i dugoročne zaštite stećaka. Zbog specifičnosti lokaliteta i problematike propadanja, u projekt su uključeni raznovrsni stručnjaci. Istraživanja su usporedno obavljana na terenu (in situ) i u laboratoriju, a rezultati su polivalentni. Dobivene su spoznaje o provenijenciji stećaka, smjernice o mogućnostima zaštite lokaliteta, ali i nove informacije o učinkovitosti uvriježenih (konvencionalnih) metoda i materijala za restauraciju kamena.
Fenilalanin-amonij-lijaza (EC 4.3.1.24) katalizira neoksidativnu deaminaciju L-fenilalanina pri čemu nastaje trans-cimetna kiselina, prekurzor za sintezu većine biljnih fenolnih sekundarnih ...metabolita. Enzim povezuje primarni sa sekundarnim metabolizmom i ima glavnu ulogu pri reguliranju sinteze fenolnih spojeva. Učinak pojačane ekspresije fenilalanin-amonij-lijaze na rast i nakupljanje fenolnih metabolita istražen je u transgenom korijenju ukrasne koprive transformiranom s genom PAL1 iz uročnjaka Arabidopsis thaliana. U transgenom korijenju aktivnost fenilalanin-amonij-lijaze razlikovala se od 67 do 350 % u usporedbi s normalnim korijenjem. Linije s pojačanom ekspresijom enzima rasle su kudikamo slabije, sintetizirale manje ukupnih fenola, ružmarinske kiseline kao glavnoga fenolnog metabolita u tkivu ukrasne koprive te klorogenske kiseline. Povećala se i sinteza kavene kiseline u linijama s pojačanom aktivnosti fenilalanin-amonij-lijaze. Dodatak hidrolizata kazeina i L-tirozina u hranjivu podlogu nije bitno utjecao na sintezu fenolnih produkata i ružmarinske kiseline. Dobiveni rezultati pokazuju da prekomjerna aktivnost fenilalanin-amonij-lijaze, odnosno prekomjerna količina trans-cimetne kiseline, negativno reguliraju rast i sintezu fenolnih produkata.
PDF
