Nuspojave antihipertenziva Knežević, Aleksandar
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
07/2017, Volume:
26, Issue:
1 Farmakovigilancija
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Nuspojave antihipertenzivnih (AH) lijekova su česte, a to posljedično smanjuje mogućnost izbora prikladnog lijeka i ograničava ustrajnost uzimanja terapije u bolesnika. Smatra se da ustrajnost ...uzimanja (adherencija) raznih klasa AH izravno ovisi o njihovim nuspojavama. Za dobru kontrolu hipertenzije, tj. postizanje ciljnih vrijednosti potrebno je istodobno uzimanje više AH lijekova, što povećava mogućnost njihovih interakcija, a time i nastajanja nuspojava.
Prevalencija arterijske hipertenzije vrlo je velika u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti (KBB), ovisno o stadiju KBB-a, između 60% i 90%. Postoji međusobna povezanost KBB-a i arterijske ...hipertenzije. KBB je često uzrok povišenoga arterijskog tlaka, a s druge strane, arterijska hipertenzija je među najčešćim uzrocima bubrežnog oštećenja, tj. KBB-a. Neregulirana arterijska hipertenzija značajno pridonosi ubrzanom pogoršanju bubrežne funkcije te kardiovaskularnom morbiditetu i mortalitetu. U većine bolesnika, uz nefarmakološke mjere,
neophodno je liječenje kombinacijom antihipertenziva. Ne postoji konsenzus o optimalnim vrijednostima arterijskog tlaka u KBB-u. U radu se kratko opisuje važnost pravilne dijagnoze arterijske hipertenzije, mogućnosti liječenja te se raspravlja o novim ciljnim vrijednostima arterijskog tlaka u KBB-u.
Suprimirajući renin-angiotenzin-aldosteronski sustav (RAAS), inhibitori enzima koji konvertira angiotenzin (prema engl. angiotensin-converting-enzyme – ACE) imaju posebno značenje u liječenju ...esencijalne hipertenzije. ACE-inhibitori snižavaju arterijski tlak smanjujući periferni vaskularni otpor bez kompenzacijskog povišenja srčane frekvencije, promjene osjetljivosti baroreceptora ili pojave refleksne tahikardije. Istraživanja pokazuju da ACE-inhibitori mogu spriječiti i zaustaviti oštećenja ciljnih organa poput hipertrofije lijeve klijetke. Usporavanje oksidacije LDL-čestica, kao i smanjivanje krvožilnog oksidativnog stresa, proliferacije i hipertrofije glatkih mišićnih stanica te tromboembolijskih procesa povezuje se s usporavanjem napredovanja ateroskleroze. Spomenutim mehanizmima objašnjavaju se učinci ACE-inhibitora u smislu smanjenja ukupne i kardiovaskularne smrtnosti te opasnosti od nastanka infarkta miokarda u bolesnika sa zatajivanjem srca. U stanjima poput šećerne bolesti, metaboličkog sindroma i oštećenja funkcije bubrega ACE-inhibitori su potvrđeni kao temelj poboljšanja dugoročne prognoze. Snižavajući kapilarni tlak u glomerulima vazodilatacijom eferentnih arteriola, ACE-inhibitori znatno usporavaju napredovanje mikroalbuminurije u izraženiju proteinuriju i usporavaju gubitak bubrežne funkcije ne samo u dijabetičkoj nefropatiji već i u glomerulopatijama, intersticijskom nefritisu i nefrosklerozi. Moguće nuspojave ACE-inhibitora jesu hipotenzija, hiperkaliemija, pogoršanje bubrežne funkcije, suhi kašalj, angioedem, neutropenija, proteinurija, kožni osip i nastanak sindroma fetalne blokade RAAS-a. Uz nužne mjere opreza ACE-inhibitori primijenjeni u bolesnika s odgovarajućim metaboličkim i kardiovaskularnim poremećajima mogu uspješno sniziti povišeni arterijski tlak, a, čini se, bolje od drugih antihipertenziva pridonijeti očuvanju funkcije organa te poboljšati kvalitetu života i ukupnu prognozu.
Brojna su klinička istraživanja ispitivala mogući karcinogeni učinak anihipertenzivnih lijekova. Istraživan je njihov učinak na nastanak karcinoma prostate, kože, dojke, bubrega i pluća. Dokazano je ...da ukupni rizik od nastanka karcinoma pri uporabi svih antihipertenziva nije povišen. Za pojedine skupine karcinoma dokazano je smanjenje rizika od nastanka maligne bolesti uz uporabu antihipertenzivne terapije. Dobivene su vrijednosti jednake pri dugotrajnoj uporabi lijekova (> 7,5 godina); s duljinom primjene terapije ne dolazi do očekivanog porasta rizika, dok se u nekim istraživanjima vrijednost relativnog rizika s duljinom uporabe antihipertenziva smanjuje. Nijedna skupina antihipertenziva nije bila vezana s povišenim relativnim rizikom od nastanka karcinoma prostate, štoviše, uporaba beta-blokatora i dugogodišnja uporaba alfa-blokatora imala je protektivan učinak. Agencija za lijekove i medicinske proizvode i Europska agencija za lijekove obavještavaju o povišenom riziku od nastanka nemelanomskog
raka kože uz uporabu hidroklorotiazida. Hrvatsko društvo za hipertenziju preporučuje razmotriti u kliničkoj praksi omjer koristi i rizika terapije hidroklorotiazidom, adekvatno informirati pacijenta te zajedno s njim donijeti odluku o daljnjoj uporabi hidroklorotiazida u terapiji. Relativni rizik za nastanak karcinoma dojke pri uporabi blokatora kalcijskih kanala, ali i drugih antihipertenziva nije bio povišen, vrijednosti su bile jednake onima u kontrolnim skupinama. Vjerojatnije je da je rizik od nastanka karcinoma bubrega vezan za samu patogenezu arterijske hipertenzije, a ne uz uporabu diuretske terapije. Zaključno, osim dokazane povezanosti uporabe hidroklorotiazida s nastankom nemelanomskog raka kože, valjanih dokaza za moguću karcinogenost drugih antihipertenziva još nema pa stoga preporučujemo u kliničkoj praksi nastaviti slijediti postojeće smjernice za liječenje arterijske hipertenzije uz reevaluaciju odluke o terapiji hidroklorotizadom u skladu s preporukama Hrvatskoga društva za hipertenziju.
Pučanstvo razvijenih zemalja, uključujući i
Hrvatsku, postaje sve starije i danas su u ovim zemljama
kardiovaskularne bolesti uzrokovane aterosklerozom postale
ubojica broj jedan ne samo osoba ...srednje životne dobi, već i
onih starijih. Ove bolesti i njihove posljedice uvelike utječu na
smrtnost, ali i na kvalitetu života starijih osoba i značajno je
pogoršavaju. Međutim, do relativno nedavno nije bilo jasno
jesu li čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti kao što su
hiperkolesterolemija, arterijska hipertenzija, nedostatak tjelesne
aktivnosti i kretanja te psihosocijalni čimbenici – primjerice
osamljenost, depresija i nedostatna društvena potpora, uistinu
povezani s povećanim pomorom i pobolom u navedenoj dobnoj
skupini kao što jesu u ljudi srednje dobi. Ova je povezanost
dokazana u nekoliko istraživanja koja su podrobno prikazana
u ovom članku, no ovime su potaknuta i pitanja o koristi
liječenja statinima i antihipertenzivima u starijih osoba. Stoga
je načinjeno nekoliko velikih prospektivnih istraživanja, rezultati
kojih su također raspravljeni u ovom članku. Isti jasno ukazuju
da u starijih osoba treba primijeniti jednak pristup prevenciji
kardiovaskularnih bolesti koji je prihvaćen za osobe srednje
životne dobi. Statini smanjuju rizik akutnog infarkta miokarda,
nestabilne angine pektoris, ishemijskoga moždanog udara,
kognitivnih tegoba i invalidnosti zbog ovih bolesti u starijih
kojih već imaju (sekundarna prevencija) ili su u velikom riziku
da obole (primarna prevencija) od kardiovaskularnih bolesti.
Pokazano je također kako različiti antihipertenzivi podjednako
djeluju u prevenciji pomora i pobola od kardiovaskularnih
bolesti, što upućuje da je presudno smanjiti povećani arterijski
tlak bez obzira na način kojim se ovo postiže.
Autonomna disrefl eksija (AD) jest sindrom koji se javlja u osoba s visokom lezijom kralježnične moždine. Posljedica
je aktivacije simpatičkog sustava štetnim podražajem nastalim ispod nivoa ozljede ...(najčešće distenzija i/ili iritacija
mokraćnog mjehura, konstipacija). Aktivacija simpatičkog sustava dovodi do porasta arterijskoga krvnog tlaka jer ga
kompenzatorni mehanizmi, zbog oštećenja kralježnične moždine, ne mogu adekvatno regulirati. Najvažnija joj je manifestacija
arterijska hipertenzija jer može dovesti do cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih komplikacija pa i smrti. Osnova
liječenja jest što ranije prepoznavanje i uklanjanje uzroka AD-a. U bolesnika u kojih je tlak visok ili se ne spušta unatoč
uklanjanju uzroka nužno je započeti s antihipertenzivnom terapijom (nifedipin, kaptopril ili nitroglicerin). Izuzetno je bitna
i prevencija ovog stanja koja se sastoji u sprečavanju nastanka mogućih okidača, a u prvom redu to znači osiguravanje
prikladnoga mikcijskog programa i rada crijeva. Također je nužna edukacija bolesnika, osoba koje se skrbe o njima i
zdravstvenih radnika o ovom sindromu
Prema nedavno objavljenim podacima iz velikih randomiziranih kliničkih studija sniženje povišenog krvnog tlaka i sniženje povišenog kolesterola povezani su sa značajnim padom rizika za nastanak ...moždanog udara. Pretpostavlja se da primjena lijekova iz skupine inhibitora konvertaze angiotenzina (inhibitori ACE), blokatora angiotenzinskih receptora, antagonista kalcijevih kanala i statina ima uz regulaciju krvnog tlaka i sniženje serumskog kolesterola i neke dodatne povoljne učinke. Inhibitori ACE i blokatori angiotenzinskih receptora mogu poboljšati funkciju endotelnih stanica i usporiti napredovanje ateroskleroze. Antagonisti kalcijevih kanala, poglavito oni koji su izrazito lipofilni, imaju i neka antioksidacijska svojstva. Oni smanjuju oksidaciju čestica LDL i sprječavaju njihov ulazak u stjenke arterijskih krvnih žila. Amlodipin, lacidipin ili nifedipin suzbijaju stvaranje trombocita u hipertenzivnih bolesnika. Statini pospješuju vazodilataciju, utječu na upalni odgovor u endotelnim stanicama, smanjuju stvaranje krvnih ugrušaka i adheziju trombocita na rupturirani plak, te utječu na stabilizaciju aterosklerotskog plaka. Ostala antiaterosklerotska obilje.ja statina uključuju: smanjeno nakupljanje upalnih stanica u aterosklerotskom plaku, inhibiciju proliferacije glatkih mišićnih stanica krvne stjenke, inhibiciju funkcije trombocita i poboljšanje funkcije vaskularnih stanica endotela.
Arterijska hipertenzija velik je javnozdravstveni problem. Rano otkrivanje te započinjanje liječenja temeljeno na procjeni ukupnoga kardiovaskularnog rizika presudno je za kardiovaskularnu i renalnu ...protekciju. Izbor prvog lijeka je nevažan jer će velika većina hipertoničara trebati više lijekova za kontrolu arterijskog tlaka. Inicijalno liječenje kombinacijom antihipertenzivnih lijekova povoljan je izbor osobito u bolesnika s visokim i vrlo visokim kardiovaskularnim rizikom gdje brzo i intenzivno snižavanje arterijskog tlaka rezultira znatnim smanjivanjem kardiovaskularnih incidenata. Fiksna kombinacija antihipertenziva može pojednostavniti liječenje i poboljšati suradljivost. Zadnje smjernice za liječenje hipertenzije Europskog društva za hipertenziju i Europskoga kardiološkog društva (ESH/ESC) iz 2007. godine te brojne studije čiji su rezultati publicirani u međuvremenu, daju prednost kombinacijama ACE-inhibitora ili blokatora angiotenzinskih receptora s blokatorom kalcijskih kanala ili diuretikom kao kombinacijom izbora. Fiksna kombinacija felodipina i ramiprila svakako je na tragu preporuka iz smjernica s dokazanim povoljnim učincima na kardiovaskularne komplikacije i bubrežnu, nedijabetičku bolest u bolesnika s esencijalnom hipertenzijom.
PDF
