Andrija Štampar je putem svojih načela uspostavio temelje javnoga zdravstva i socijalne medicine. Provedbom svojih ideja promijenio je paradigmu postojećih medicinskih stavova, stavljajući fokus ...prema preventivnoj medicini. Kao okvir za djelovanje po takvim medicinskim tendencijama, arhitektura je shvaćena kao područje velike važnosti. Radom kroz Školu narodnoga zdravlja, Štampar je uspostavio odjel zdravstvene arhitekture kao mjesto gdje se načela socijalne medicine isprepleću s konceptima novoga prostornog planiranja. Unutar ovoga odjela radila je i arhitektica Zoja Dumengjić, čiji se rad snažno utemeljio na socijalnim postavkama Andrije Štampara. Zoja Dumengjić je značajna osobnost hrvatske arhitekture dvadesetoga stoljeća, koja je ostavila opsežan i značajan doprinos upravo u specijaliziranom području arhitekture zdravstvene namjere. Temeljem postojeće literature, predstavljen je kratak pregled raznovrsnosti i opsega njezina rada i života. Njezin opus obuhvaća projekte različite tipologije, uključujući domove zdravlja, dispanzere, medicinske centre i velike bolničke sklopove. Posebno je značajno pridonijela području arhitekture lječilišta za tuberkulozu u našoj zemlji. U okviru ovoga rada dodatno su istaknuta najznačajnija arhitektonska ostvarenja, posebice ona koja u značajnoj mjeri reflektiraju principe Štamparove ideologije. Rad Zoje Dumengjić u području zdravstvene arhitekture ukorijenjen je u modernizmu i predstavlja idealan primjer kako je arhitektura uspjela odražavati nove humanističke vrijednosti i pristupiti prostoru kao instrumentu za poboljšanje kvalitete života i zdravlja.
Through his principles, Andrija Štampar established the foundations of public health and social medicine. By implementing his ideas, he changed the paradigm of existing medical opinions, focusing on preventive medicine. As a framework for acting on such medical tendencies, architecture was understood as an area of great importance. Working through the School of Public Health, Štampar established the Department of Healthcare Architecture as a space where the principles of social medicine are intertwined with the concepts of new spatial planning. Architect Zoja Dumenjgić also worked within this department, and her work was strongly based on Andrija Štampar’s social principles. Zoja Dumenjgić is a significant personality of Croatian 20th-century architecture, who left an extensive and significant contribution precisely in the specialised field of healthcare architecture. A brief overview of the diversity and scope of her work and life is presented, based on existing literature. Her portfolio includes projects of various typologies, including medical centers, dispensaries, and large hospital complexes. She made a particularly significant contribution to the architecture of tuberculosis sanatoriums in Croatia. Her most significant architectural accomplishments are additionally highlighted, especially those that reflect the principles of Štampar’s ideology to a significant extent. Her work in the field of healthcare architecture is rooted in modernism and represents an ideal example of how architecture managed to reflect new humanistic values and approach space as an instrument for improving the quality of life and health.
Tvornica Franck u Zagrebu Ivanković, Vedran
Peristil,
05/2023, Volume:
65, Issue:
1
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
Tvornica Franck d.d. najstarije je industrijsko postrojenje u Zagrebu koje od osnutka kontinuirano djeluje na istoj lokaciji. Autor u članku iznosi nove spoznaje o povijesti izgradnje proizvodnih i ...drugih Franckovih građevina od 1892. do 1970-ih, kada tvornica tek u manjem opsegu uspijeva realizirati ambiciozan urbanistički plan duž Ulice Lole Ribara (danas Prilaza baruna Filipovića). Na kraju skicira polazišta za obnovu i revitalizaciju.
Franck is the oldest industrial facility in Zagreb that has been continually running at the same address since its establishment. From 1892 to the 1970s, when the factory was only able to partially realize an ambitious urban design along Lola Ribar Avenue (today’s Baron Filipović Avenue), the author offers new insights into the history of the development of production plants and other related structures. He concludes by outlining the foundations for its renovation.
U članku se obrađuje povijest i arhitektonske značajke barokne palače Giovannija Felicea de Gerliczyja u Rijeci, smještene u uličnom nizu i danas skrivene iza historicističkog pročelja u Ciottinoj ...14. Palača je podignuta pedesetih godina 18. stoljeća, a njezin izvorni izgled poznat je s nacrta iz 1780. koji se čuva u Austrijskom državnom arhivu. Oblikovanje i prostorna organizacija palače, vidljivi na nacrtu, svjedoče da je bila riječ o reprezentativnom stanovanju te imućnom i važnom naručitelju. Izvorno dvokatna, trokrilna palača imala je asimetričan prostorni raspored, ali je uočljiva tipično barokna osovinska postava središnjeg salona prvog kata koji se pruža cijelom širinom zgrade te ulaznog predvorja u njegovoj osi u prizemlju. U članku se donosi analiza izvornih oblikovnih i prostornih obilježja palače, a posebno pojave, organizacije i elemenata francuskog parternog vrta, koji je, kao i sama palača, bio u mnogome sačuvan sve do kraja 19. stoljeća. Tijekom 19. i 20. stoljeća palača je preživjela brojne preinake koje su u unutrašnjosti značile adaptaciju prostora za građanske stanove, dogradnju trećeg kata, a na pročelju izvedbu historicističkog ukrasa.
Odgovor na pitanje o tome postoji li napetost između uvida da nam koncept dispozitiva otkriva promjenljivost objektivne stvarnosti i teorije da projektiranje arhitektonskog objekta zavisi od ...različitih elemenata koji su obuhvaćeni konceptom dispozitiva. Glavna je teza ovoga članka da primjena dispozitiva u polju arhitekture pomaže boljem razumijevanju tog koncepta – od Michela Foucaulta, preko Gillesa Deleuzea do Giorgia Agambena. U članku iznosim argumente u prilog tvrdnji da se nestabilan filozofski koncept dispositifa može precizirati iskustvima arhitektonske prakse i teorije. Pokazat ću ne samo zašto je arhitektu potrebna filozofija nego i obratno, zašto arhitekt i njegova praksa mogu pomoći filozofima.
The answer to the question of whether there is a tension between the insight that the concept of dispositif reveals to us the variability of objective reality and the theory that the design of an architectural object depends on the various elements captured by the concept of dispositif The primary thesis of this paper is that the application of dispositifs in the field of architecture helps us to better understand this concept – from Michel Foucault to Gilles Deleuze to Giorgio Agamben. In other words, the paper presents arguments that the unstable philosophical concept of dispositif can be made more precise through the experiences of architectural practice and theory. On this occasion, I would like to show not only why architects need philosophy, but also, conversely, how an architect and his practice can help philosophers.
Autor temeljem dosadašnjih arheoloških istraživanja i vlastitih interpretacija njihovih rezultata te višestrukih pregleda terena u radu pokušava utvrditi položaje na kojima se na obalnom prostoru ...između Zadra (Iader) i Nina (Aenona) nalazila ranokršćanska arhitektura. Taj izuzetno atraktivan i po resursima vrijedan prostor teritorijalno je najvećim dijelom pripadao jadertinskom ageru, a njegov je zapadni dio kao lučko postrojenje bio predio municipija Enone. Na tom se području ranokršćanskom vremenu sa sigurnošću mogu pripisati samo dvije crkve. U današnjem zadarskom predjelu Puntamika, na položaju Crkvina, još prije sedamdeset godina istraživana je crkvica sv. Stošije (Anastazije), jedinstven primjer dvojne katne crkve na našim prostorima općenito. Donja crkva nastala je adaptacijom rimske cisterne u sakralni prostor u kasnoantičkom vremenu i nosila titular sv. Klementa. U prvoj polovici 10. stoljeća iznad te crkve sagrađena je druga crkva, a cijeli je prostor posvećen sv. Stošiji. Druga ranokršćanska crkva otkrivena
je u Zatonu, nalazila se na prostoru antičke ninske luka i bila je posvećena sv. Andriji (sv. Jandre). Samo je djelomice istražena tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Među lokalitete za koje ima više indicija da je ondje mogla postojati ranokršćanska arhitektura ubraja se još položaj Krug u Kožinu.
Članak donosi pregled urbanističkog razvoja i izgradnje Vinkovaca od sredine 18. do sredine 19. stoljeća. Zamah u razvoju grada bio je potaknut proglašenjem Vinkovaca zapovjednim mjestom Brodske ...pukovnije 1747 godine., a potom i statusom vojnog komuniteta 1765. kojim su regulirani pravni odnosi i obveze vojnog i civilnog stanovništva. Vojnokrajiške su vlasti poduzele izgradnju velikog broja vojnih zgrada, u početku većinom oko glavnoga gradskog trga, gdje su podignute kuće pukovnika, brigadira, prvog i drugog bojnika, vojnog suca i glavna straža, no gradnja se nastavila tijekom čitave prve polovine 19. stoljeća, pri čemu je gotovo pedesetak zgrada bilo u funkciji vojne administracije. Taj intenzitet pratilo je i građenje civilnih građanskih kuća, trgovaca i obrtnika, mahom srpskog podrijetla, na prijelazu 18. u 19. stoljeće, koje su bile karakteristične po arkadnim trijemovima na pročeljima. U članku se pokušavaju odrediti osnovna prostorna i oblikovna obilježja ove arhitekture kojom je naposljetku i formirano današnje povijesno središte Vinkovaca.
U članku se analiziraju prostorna obilježja upravne zgrade šećerane u Rijeci – palače Tršćansko-riječke privilegirane kompanije, s obzirom na dvije ključne faze njezina građevnog razvoja, razdoblje ...izgradnje 1752. i obnovu nakon požara 1785. – 1786. godine. Razmatra se funkcija pojedinih etaža i prostorija u zgradi, te utvrđuju namjenski prostori za stanovanje, poslovne sadržaje i skladišta. Palača se dovodi u vezu s korpusom arhitekture reprezentativnih poslovnostambenih palača izgrađenih u Trstu u drugoj polovini 18. stoljeća, koje nose vrlo slične prostorne karakteristike, a one se mogu iščitati iz arhivskih nacrta, jer same palače uglavnom nisu sačuvane. Navedene usporedbe upućuju, nadalje, na postojanje konkretnog tipskog obrasca za prostorno rješenje zgrada poslovno stambene namjene, bilo da ih podižu imućni trgovci za vlastito stanovanje i djelatnost, ili pak velike privilegirane kompanije koje su imale sjedišta u Trstu tijekom 18. stoljeća.
O samostanu Sv. Marije od Anđela u Osoru, ukinutom 1743. godine i razrušenom sredinom 19. stoljeća, gotovo da nije pisano. Rijetki navodi u literaturi prenose podatke iz dvaju kompendija crkvenih ...povijesti iz 18. stoljeća, Kamaldoljanskih anala i Svetog Ilirika, koji govore o osnutku ženske redovničke zajednice u 11. stoljeću i njezinu kontinuitetu do ukidanja. Tako rani postanak nije vjerojatan, a usporednim čitanjem ranijih pisanih izvora moguće je rasvijetliti okolnosti osnivanja samostana u 16. stoljeću, ali i etape njegova daljnjeg života. U radu se također razmatraju unutrašnje uređenje nekadašnje samostanske crkve, njezini izgubljeni oltari s drvenim skulpturama i kasniji, mramorni inventar, dijelom sačuvan ponovnom upotrebom. Na lokalitetu u zapadnom dijelu grada na kojem je samostan podignut sredinom 16. stoljeća, međutim, razlikuje se nekoliko ranijih faza koje – iako nisu povezane sa samostanom – zavređuju posebnu obradu. U svojstvu prolegomene za buduća arheološka istraživanja, u radu se upozorava na zid s lezenama (dio pročelja crkve iz 16. stoljeća, a danas ogradni zid dvorišta), u kojem se prepoznaju ostatci neke ranije crkve nepoznatog titulara.
Tendencije u suvremenim fasadama u Rijeci Mrak, Iva; Edin Redžović, Edin
Zbornik radova (Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci),
02/2019, Volume:
20, Issue:
1
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
Kako je 19. stoljeće stoljeće razvoja konstrukcija, tako je 20. stoljeće je stoljeće razvoja novih materijala za konstrukcije, ali i završne radove pa tako razvoj i upotrebu konstrukcija uvedenih u ...19. i 20. stoljeću slijedi i razvoj fasadnih sistema. U radu se analizira ovaj razvoj na primjerima u Rijeci i riječkoj okolici.
Since the 19th century is the century of the development of structures, the 20th century is the century of the development of new construction and finishing works materials. Thus, the development and use of the structures introduced in the 19th and 20th centuries is also followed by the development of the façade systems. The paper analyzes the development of the case studies in Rijeka and its surrounding area.
Kontroverze o utjecaju islamske na zapadnu arhitekturu razvile su se u nedostatku dokumentarnog dokaza. Literatura naznačava moguće utjecaje u kontekstu izvora gotičkog šiljastog luka i rebrastih ...svodova, renesansnih dvostrukih kupola i četverodjelnih vrtova te ističe, s druge strane, konstrukcijske razlike. Islamski znanstveni i praktični goemetrijski rukopisi 10. i 11. stoljeća, u latinskom prijevodu, smatraju se vjerojatno utjecajnim na kasnija srodna fundamentalna djela u Europi. Izvor rebrastih svodova i višestrukih kupolnih konstrukcija u islamskoj arhitekturi literatura teži pripisati velikim privremenim lakim šatorskim konstrukcijama.Kontroverze o značenju islamkog geometrijskog uzorka razvile su se nasuprot uvriježenom stavu orijentalista s kraja 19. stoljeća o islamskoj geometrijskoj dekoraciji kao isključivo dekorativnoj. Literatura smješta njegovo značenje u esencijalistički simbolizam, koristeći platonsko geometrijsko razumijevanje izvođenja mnoštva iz jedinstva, te u islamsku teološku tradiciju Božje apsolutne transcedencije nad ikakvim antropomorfnim i figurativnim predstavljanjem, uključujući i poziciju matematičkog i logičkog dokaza u dosizanju nedvojbenosti.Bulatov (1988) i Necipoğlu (1995) smatraju očekivanom odsutnost neovisne teorije arhitekture u Islamu, ističući da arhitektura u Islamu nije dosegla razinu slobodne umjetnosti kao u renesansi, jer se razvila u svojim teoretskim i goemetrijskim aspektima, uključujući i pojam ljepote i njene percepcije, kao umjetnost konstrukcije koja je dio praktičnih znanosti u filozofskim i znanstvenim djelima, analogno silogizmu u logici, strofi u poeziji i metričkoj stopi.
Controversies over the influence of Islamic on Western architecture arose in the absence of documentary proof. The literature indicates possible influences, referring to the source of the gothic pointed arch and ribbed vaults, Renaissance double domes and formalist quadruple gardens, and pointing, on the other hand, to structural differences. Islamic scientific geometric and practical manuscripts of the 10th and 11th centuries, as translated into Latin, have been considered likely influential on respective later fundamental works in Europe. The literature tends to attribute the origin of the ribbed vault and multiple dome structures in Islamic architecture to light temporary large tent structures.Controversies over the meaning of geometric patterns arose in opposition to the 19th century orientalist view of Islamic geometric ornamentation as merely decorative. The literature locates its meaning in essentialist symbolism, using the Platonic geometric understanding of generating multiplicity from one, and in the Islamic theological tradition of God’s absolute transcendence above any anthropomorphic and figurative presentation, including the position of mathematical and logical proofs in arriving at certainty.Bulatov (1988) and Necipoğlu (1995) regard the absence of an independent theory of architecture in Islam as expected, pointing out that architecture in Islam has never risen to a level of a liberal art as in the Renaissance, but was developed in theoretical and geometric aspects as the art of construction, including the concept of beauty and its perception, as a component of the practical sciences in philosophical and scientific works, analogous to the syllogism in logic, the stanza in poetry and the rate in metrics.
PDF
