Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Meščansko vilo na vhodu v staro mestno jedro Radovljice, je med leti 1922 in 1925 po načrtih Ivana Vurnika dal zgraditi trgovec ...Vinko Savnik. V njej je odprl takrat največjo trgovino v Radovljici, na katero spominja kovana podoba boga Hermesa oz. Merkurja na pročelju hiše.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Ohranjen izvesek kamnoseške delavnice. Janez Vurnik starejši je leta 1841 v Radovljici zasnoval kamnoseško in podobarsko delavnico, ...ki je v 2. polovici 19. stoletja opremljala velik del Slovenije – ali kot je zapisal njegov vnuk Ivan Vurnik – je ded »slovel od Soče do Sotle in Drave!« - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Vurnikovim se v organizaciji Centra arhitekture Slovenije še posebej posvetijo s t. i. Vurnikovimi dnevi, vsako leto 1. junija, na ...dan rojstva Ivana Vurnika, ki je obenem praznik Krajevne skupnosti Radovljica.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Stavbo Storžič, v zadnjih desetletjih bolj znano kot Delavski dom, izvorno pa kot Narodni dom, je zasnoval Ivan Vurnik v letih ...1922–1923. Stavba je eno njegovih pomembnejših del.Na pobudo sindikalnih voditeljev so v 50. letih po vojni začeli stavbo Narodnega doma dozidavati, prezidavati in preurejati. »Prenovljen« in preimenovan Delavski dom so odprli za delavski praznik – 1. maja 1960. Celovit koncept kulturnega doma se je polagoma, nenačrtno in nestrokovno razdiral, dokler ni z odstranitvijo vhodnega stopnišča izgubil še vitalno navezavo s parkom in se zasukal v kvazimodernistični konglomerat želja družbenopolitičnih organizacij, sindikatov, kluba proizvajalcev, delavske univerze, knjižnice, fotokluba, kina in množice drugih v naslednjih letih. Tak je še danes, s to razliko, da je še dodatno načet od časa in razpršenega (ne)upravljanja.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Carinarniška kolonija, stanovanja zgrajena za delavce carine na železniški postaji. Po načrtih Iva Spinčiča leta 1929. - All ...metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu, utemeljenom na konstrukcijskom pristupu jeziku koji su ponajprije zacrtali Goldberg (1996) i Jackendoff (2010), propituje se status specifičnih glagolsko-imenskih konstrukcija koje se ...obično nazivaju konstrukcije s laganim glagolima (engl. light verb constructions, Butt 2003). Nakon kratkog teorijskog pregleda radova, među kojima neki pripadaju angloameričkoj lingvističkoj misli (Gradečak-Erdeljić & Brdar 2012, Wittenberg et al. 2014), dok se drugi uklapaju u južnoslavističku strukturalističku tradiciju (Radovanović 1990, Silić & Pranjković 2005), u ovom se prilogu donose preliminarni rezultati niza psiholingvističkih istraživanja provedenih na skupini od 60 govornika hrvatskoga jezika. Istraživanje je provedeno metodom pismene elicitacije, pri čemu se od govornika, između ostaloga, tražilo da, a) ako to smatraju mogućim, konstrukcije s laganim glagolima (odnosno kontrolne konstrukcije) povežu s jednorječnim glagolskim parnjacima, b) odrede stupanj ekvivalencije između tih dvaju tipova jezičnih jedinica, c) odrede stupanj predočivosti (apstraktnost i konkretnost) konstrukcija. Središnji dio ovoga rada upravo je prikaz dijela podataka koji su proizašli iz toga istraživanja za koji se nadamo da će poslužiti kao osnova za praktična i teorijska istraživanja konstrukcija s laganim glagolima u budućnosti.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Avtor knjige, dr. Boris Leskovec, ki že več let raziskuje življenje in delo Ivan Vurnika in Helene Kottler Vurnik, v knjigi razkriva ...doslej še neznano arhivsko gradivo. V monografiji so še posebej dragoceni spomini Mirjane Žumer Pregelj, vnukinje Helene in Ivana Vurnika, ter bogato slikovno gradivo – kar 136 fotografij iz slovenskih in avstrijskih arhivov, 9 portretnih skic Helene Kottler Vurnik ter pisma iz osebne korespondence družine Vurnik.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Martin Heidegger, poznat kao mislilac bitka, ne ističe se nekom temeljnijom studijom posvećenoj arhitekturi. Njegovo mišljenje o arhitekturi i pitanju stanovanja izloženo je u dva predavanja iz 50-ih ...godina prošlog stoljeća, kada mu je nakon Drugog svjetskog rata ponovo bilo dopušteno predavati na sveučilištu. Nakon Heideggerovih predavanja došlo je do značajnog obrata u diskursu, koji se može nazvati fenomenološkim obratom u arhitekturi. Otada dolazi do neke vrste preorijentacije diskursa, odnosno do velikog obrata u bavljenju arhitektonskim diskursom izraženog povratkom u obuhvat zaboravljenih aspekata čovjeka, egzistencije, bivstvovanja i života uopće. Prema Heideggeru, pojam mjesta i njegovo shvaćanje predstavlja moment koji je možda najviše intrigirao arhitektonsku debatu o modernizmu. On će potaknuti afirmiranje jednog aspekta koji je bio zanemaren u arhitektonskom diskursu modernizma. Novi nas je kontekst, stvoren na osnovama razvoja tehnologija, uveo u vrtlog moderniteta, brzine, komuniciranja putem gustih mreža koje funkcioniraju istovremeno, sve većeg gibanja i prisustva u ne-mjestima. Na ovim se premisama javljaju mišljenja da se Heideggerove pozicije ne mogu kontekstualizirati ili da su, štoviše, potpuno dekontekstualizirani i ne mogu naći poželjnu primjenu u aktualnoj epohi tehnološkog razvitka. Bez obzira na opredjeljenja za ove modalitete izražavanja u arhitekturi, oba su mišljenja prisutna u onom što poznajemo kao događanje arhitekture, kao nezaustavljive arhitektonske izraze.
Radom se istražuje što je utjecalo na formiranje arhitekture kršćanskih liturgijskih građevina do 20. stoljeća. Iako raznovrsnost povijesnih primjera otežava egzaktno definiranje paradigmatičnih ...modela, svako povijesno razdoblje odražava određene misaone temelje iz kojih se iščitava princip nastajanja prostornih tvorbi. Analizira se način na koji su na kršćanski liturgijski prostor utjecale promjene teoloških i liturgijskih koncepata te što su liturgijske građevine značile u povijesnom urbanom tkivu u kojem su nastajale.
Stan kao pravo na mjesto Ljerka Biondić
Prostor (Zagreb, Croatia),
01/1998, Volume:
6, Issue:
1-2(15-16)
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Autorica na temelju niza definicija traži identitet stana danas. Različitim tlocrtnim tipologijama pokušava otkriti put ka rješenju stana - ljuske ovodobnog čovjeka i njegove obitelji.
PDF
