Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Voditelj oddaje v studiu je Gojmir Lešnjak - Gojc, Matej Strah in Majda Koroša predstavljata gledalcem delo v televizijski hiši. Obisk v stavbi RTV začneta v recepciji, kjer ju sprejme receptor Marjan Baloh. Terenski novinar oziroma hišni pustolovec Jos Zalokar išče sledove o življenju in delu barona Codellija. Obišče Tehniški muzej Slovenije v Bistri in Arhiv Republike Slovenije, kjer hranijo osebne dokumente barona Antona III. Codellija in fotografije aparata za prenos slike. Dokumente v arhivu predstavi Miha Kološa.
Baron Codelli je bil prvi, ki je pošiljal sliko na daljavo. Patent je temeljil na ciklični mehanični sliki.
Information:
In the first part of the series, the programme makers presented television. The chosen excerpt presents the inventor of the television set for transmitting images, Baron Anton Codelli.
Original language summary:
V prvi oddaji so ustvarjalci serije predstavili televizijo. Izbrani odlomek predstavlja izumitelja televizijskega aparata za prenos slike barona Antona Codellija.
Extended description:
Information:
Flooding at the Regional Archives of Nova Gorica, which destroyed 700 tonnes of material, or in other words, 7 million documents of archival material.
Original ...language summary:
Poplava v Pokrajinskem arhivu Nova Gorica je uničila 700 ton gradiva oziroma 7 milijonov dokumentov.
U radu se prikazuje metodologija rada na prikupljanju i obradi podataka za publikaciju Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. Donose se i osnovna stručna pitanja i postupci obrade ...prikupljenih podataka kao i teorijska i praktična pitanja koja pred istraživače, ali i arhivske djelatnike postavlja izrada ove vrste obavijesnoga pomagala koja daje osnovne podatke o arhivskim fondovima i zbirkama (naziv, godine djelovanja stvaratelja, godine sačuvanoga gradiva, količine sačuvanog gradiva i izrađena obavijesna pomagala). Posebna se pozornost pridaje problematici oblikovanja arhivskih fondova i razredbenom sustavu cjelokupnoga arhivskoga gradiva na temelju povijesne periodizacije i funkcija stvaratelja arhivskoga gradiva. Prikazana je sadržajna struktura Pregleda arhivskih fondova i zbirki s obzirom na vrste djelatnosti i vrste gradiva koje prikazuju pojedini fondovi i zbirke te količinski odnos iskaza arhivskih fondova i zbirki po pojedinim cjelinama u novom i prethodnom Pregledu arhivskih fondova i zbirki. Konačno, u radu se prikazuju i problemi koji su iskrsli u obradi podataka arhivskoga gradiva koje se čuva u nearhivskim ustanovama (knjižnice, muzeji, crkvene institucije, zavodi i dr.).
Članak opisuje rad na projektu obilježavanja Prvog svjetskog rata Hrvatskog državnog arhiva, točnije problematiku realizacije portala „Prvi svjetski rat 1914. – 1918. – pogled iz arhiva“. Projekt je ...financiran od Ministarstva kulture RH, a portal je osmišljen tako da bude prepoznatljiv kao suvremeno oblikovan alat za pretraživanje i pregledavanje digitalnih sadržaja – članaka, obavijesti o događanjima, popisa stradalih te posebice arhivskih izvora o Prvom svjetskom ratu. Njegovim se pokretanjem željelo javnosti približiti djelatnost i važnost arhiva objavom arhivskoga gradiva o Prvom svjetskom ratu, doprinijeti senzibiliziranju javnosti o značaju tog rata za hrvatsku povijest te potaknuti njegovo istraživanje.
Temeljne su rubrike portala Događanja, Izvori, Popis stradalih, Teme i Tijek rata – kronologija.
Kako bi bili relevantni u društvu, arhivisti trebaju promovirati zbirke i gradivo koje se čuva u arhivima. Organizacijom javnih programa arhivi ostvaruju interakciju s korisnicima i javnošću te ...stvaraju imidž ustanove. Rad se bavi ulogom javnih programa u procesu modernizacije arhivističke prakse. Cilj je rada utvrditi dostupnost i kvalitetu informacija o događajima u organizaciji hrvatskih državnih arhiva na web-stranicama. Javni programi mobiliziraju dva važna elementa arhivističke prakse: arhivsko gradivo i korisnike i kao takvi postaju idealno sredstvo za ostvarivanje odnosa s javnošću. U Hrvatskoj se arhivisti još uvijek pitaju trebaju li arhivima odnosi s javnošću ili ne, dok su u američkim i europskim arhivima ti odnosi integrirani u osnovne arhivske funkcije. Na temelju literature o javnim programima i upravljanju događajima u ovom su radu identificirane ključne komponente potrebne za planiranje i implementaciju uspješnih javnih programa: izvor financiranja, usklađenost s godišnjim planom rada, jasni ciljevi programa, definirana ciljana publika, suradnja i potpora lokalne zajednice i evaluacija rezultata.
