Sve je više dokaza da je narušen sustav ljudske mikrobiote, kompleksnog eko sistema, povezan s patogenezom
brojnih bolesti, među ostalim i arterijske hipertenzije (AH). Ova kompleksna ...kardiovaskularna bolest rezultat je još
uvijek nepotpuno jasne uloge genetskih i okolišnih čimbenika. Liječenje AH pored medikamentnog liječenja obuhvaća i
višestruke nefarmakološke mjere čiji temelj predstavljaju dijetalne intervencije. Najčešće korištene tvari kojima se nastoji
održati zdrav mikrobiom ili uspostaviti ravnoteža pri poremećenoj bakterijskoj homeostazi u bolesti su, osim prehrane,
probiotici i prebiotici. Iako mnoga istraživanja u zadnjem desetljeću potvrđuju učinak disbalansa crijevne mikrobiote (tzv.
disbioze), za definitivnu potvrdu dobrobiti dijetalne intervencije probioticima kod osoba s AH, potrebni su snažniji dokazi
te daljnja klinička istraživanja.
Izhodišča: Večino bolnikov z nezapleteno arterijsko hipertenzijo obravnavamo zdravniki družinske medicine. Namen raziskave je bil ugotoviti, kako poteka obravnava bolnikov z arterijsko hipertenzijo v ...timu družinske medicine v Sloveniji ter oceniti urejenost krvnega tlaka.
Metode: V prospektivni opazovalni raziskavi smo v obdobju od 21. 11. 2017 do 28. 3. 2019 šest mesecev spremljali obravnavo dotlej še nezdravljenih bolnikov z esencialno arterijsko hipertenzijo v 158 ambulantah družinske medicine v Sloveniji. Ob koncu spremljanja smo ocenili urejenost krvnega tlaka (KT).
Rezultati: Vključenih je bilo 1.060 bolnikov, katerih povprečna starost je bila 58,6 ± 12,1 let. Med vključenimi bolniki je bilo 579 (55 %) moških in 481 (45 %) žensk. Povprečna vrednost sistoličnega KT ob vstopu je bila 165,2 ± 14,5 mm Hg, diastoličnega pa 96,2 ± 10,0 mm Hg. 751 bolnikov (70,8 %) je imelo pridružene dejavnike tveganja za bolezni srca in ožilja. 408 (38,5 %) bolnikov je imelo ocenjeno srčno-žilno tveganje kot veliko oz. zelo veliko. Antihipertenzivna zdravila so bila uvedena pri 1.046 (98,7 %) bolnikih; pri 418 bolnikih (39,4 %) je bilo uvedeno kombinacijsko zdravljenje dveh ali več učinkovin v prosti ali fiksni kombinaciji. 331 bolnikov (31,6 %) je med spremljanjem opravilo obisk pri diplomirani medicinski sestri.
Raziskavo je zaključilo 929 (87,6 %) bolnikov. Povprečna vrednost sistoličnega KT ob zaključku raziskave je bila 135,4 ± 10,9 mm Hg, diastoličnega pa 81,8 ± 8,0 mm Hg, ciljni KT je dosegalo 63,3 % bolnikov.
Zaključek: Prepoznali smo nekatere priložnosti za izboljšanje vodenja. V prihodnje bo potrebno še okrepiti timsko obravnavo bolnikov ter spodbujati zdravnike k uvajanju kombinacijskega zdravljenja, najbolje v obliki dveh oziroma treh zdravilnih učinkovin v eni tableti.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su značajno prevalentne u COVID-19 bolesnika. Prema svim dosad relevantnim izvješćima i radovima, KVB su povezane s lošijim kliničkim tijekom i većom smrtnošću uz ...COVID-19. Arterijska hipertenzija, kao najučestaliji kardiovaskularni entitet i čimbenik rizika prerane smrtnosti u populaciji, pod posebnim je interesom kao komorbiditet uz COVID-19 zbog nedovoljno razjašnjene povezanosti s COVID-19 ishodima, ali i zbog potencijalnoga nepovoljnog učinka nekih antihipertenzivnih lijekova – konkretno inhibitora renin-angiotenzinskog sustava koji su vrlo često lijek izbora u liječenju hipertenzije. U ovome će članku prikazani podaci biti potkrijepljeni najnovijom relevantnom literaturom i preporukama na ovu temu te će se približiti ova problematika i aktualni pristup liječenju arterijske hipertenzije u COVID-19 pandemiji.
Moždani udar i arterijska hipertenzija Bradarić Šlujo, Anteo; Matetić, Andrija
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2022, Volume:
31, Issue:
1 Moždani udar
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Arterijska hipertenzija je zbog visoke prevalencije u svijetu jedan od najvažnijih globalnih uzroka pobola i smrtnosti. Ishemijski i hemoragijski moždani udar predstavljaju treći uzrok smrtnosti ...povezan s arterijskom hipertenzijom. Liječenje akutnoga moždanog udara zahtijeva opreznije ili značajnije snižavanje krvnog tlaka, ovisno radi li se o ishemijskome ili hemoragijskome cerebrovaskularnom incidentu te je li primijenjena fibrinolitička terapija. Poseban je naglasak na prevenciji moždanog udara dobrom regulacijom hipertenzije antihipertenzivnom terapijom i promjenom životnih navika, što uključuje smanjenje unosa soli u prehrani, regulaciju prehrane, izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola, prekid pušenja i održavanje idealne tjelesne težine. Smanjenje unosa soli može rezultirati smanjenjem antihipertenzivnih lijekova potrebnih za postizanje ciljnih vrijednosti arterijskog tlaka. Uravnotežena prehrana s niskomasnim mliječnim proizvodima te nezasićenim masnim kiselinama značajno smanjuje rizik moždanog udara. Prekid pušenja značajno smanjuje rizik od moždanog udara, posebno u pacijenata s arterijskom hipertenzijom. Navodi se nepovoljan učinak konzumacije alkohola na arterijski krvni tlak jer se povisuje rizik hemoragijskoga moždanog udara koji nadmašuje potencijalnu povoljnu povezanost umjerene konzumacije alkohola s ishemijskim moždanim udarom. U prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti, uključujući arterijsku hipertenziju, preporučena je redovita tjelesna aktivnost. Gubitak tjelesne mase u pretilih osoba poboljšava učinkovitost antihipertenzivnih lijekova i cjelokupni profil kardiovaskularnih rizika, pa tako i rizik od moždanog udara.
Arterijska hipertenzija se pri otrocih redkeje pojavlja kot pri odraslih, vendar pa je pomemben dejavnik tveganja za zgodnejši pojav srčno-žilnih bolezni v odrasli dobi. Namen prispevka je ...predstaviti zadnje ameriške in evropske smernice za obravnavo in zdravljenje arterijske hipertenzije pri otrocih in jih smiselno prenesti na slovenska tla.
Pljučna hipertenzija je pestra bolezen, ki pomembno poslabša napoved izida pri bolnikih, zato stremimo k zgodnjem odkrivanju, saj določene podrazrede pljučne hipertenzije lahko učinkovito specifično ...zdravimo. Ključna preiskava, s katero potrdimo ali ovržemo diagnozo pljučna hipertenzija, je desnostranska srčna kateterizacija. Poleg invazivno izmerjenega tlaka v pljučni arteriji med desnostransko srčno kateterizacijo merimo minutni srčni iztis, opredelimo, ali gre za t.i. predkapilarno ali pokapilarno (oz. kombinirano) pljučno hipertenzijo, ter pri izbranih bolnikih izvajamo test vazoreaktivnosti in/ali test obremenitve s tekočino. Ultrazvočna preiskava srca je sicer bolj dostopna, enostavna in manj invazivna preiskava za odkrivanje pljučne hipertenzije, vendar nam lahko poda le verjetnost, da hipertenzija obstaja. Zato se uporablja le kot presejalna metoda za odkrivanje pljučne hipertenzije. Pri utemeljeno povečanem tveganju za pljučno hipertenzijo pa za postavitev diagnoze in spremljanje učinkovitosti zdravljenja redkih oblik pljučne hipertenzije vedno opravimo desnostransko srčno kateterizacijo. Najpogosteje se pljučna hipertenzija pojavlja pri bolnikih z boleznijo levega srca ali pljučno boleznijo. Redkejši obliki pljučne hipertenzije, pri katerih je v ospredju remodeliranje pljučnega žilja, sta pljučna arterijska hipertenzija in kronična trombembolična pljučna hipertenzija. Pri slednjih dveh so zelo učinkoviti specifični ukrepi, kot so uvedba specifičnih zdravil za pljučno hipertenzijo in pri kronični trombembolični pljučni hipertenziji na prvem mestu pljučna endarterektomija in/ali balonska dilatacija pljučnih arterij. Vse to pomembno izboljša napoved izida bolezni in kakovost življenja bolnika. Na Kliničnem oddelku za pljučne bolezni in alergije Univerzitetnega kliničnega centra Ljubljana od septembra 2018 redno, tedensko, opravljamo desnostranske srčne kateterizacije za diagnosticiranje redkih oblik pljučne hipertenzije, spremljanje učinkovitosti zdravljenja in v postopku predpriprave na presaditev pljuč.
Predstavljamo bolnika s tumorjem leve nadledvičnice, ki je bil vrsto let obravnavan zaradi odporne hipertenzije in hipokaliemije. Potrjen je bil izrazit primarni aldosteronizem, vendar kljub ...večkratnim poskusom s selektivno kateterizacijo nadledvičnih ven enostranske bolezni nismo uspeli dokazati. Z antagonisti mineralokortikoidnih receptorjev bolezni nismo uspeli obvladati, trdne osnove za operativno zdravljenje pa tudi ni bilo. Klinične in laboratorijske značilnosti bolnika so govorile za enostransko bolezen, zato smo ga napotili še na PET CT z 11-C-metomidatom v Veliko Britanijo. Tako smo dokazali enostransko bolezen in bolnika ozdravili z levostransko laparoskopsko adrenalektomijo.
Tjelesna neaktivnost i sjedilački (sedentarni) način života smatraju se nezavisnim kardiovaskularnim čimbenicima rizika. Brojne su studije dokazale obrnutu povezanost stupnja tjelesne aktivnosti i ...pojavnosti kardiovaskularnih bolesti. Tjelesna neaktivnost navješćivač (prediktor) je kardiovaskularnih bolesti i u zdravih osoba, ali i osoba s već postojećom bolesti. Različiti su mehanizmi uključeni u kardiovaskularni zaštitni učinak tjelesne aktivnosti, a temelje se na poboljšanju endotelne funkcije, smanjenju simpatičke neuralne aktivnosti i rigidnosti stijenka krvnih žila. Potrebni su veliki napori pri promjeni usađenih nezdravih navika na individualnoj razini, razini zajednice i političkoj razini da bi se postiglo uvođenje tjelesne aktivnosti kao stila življenja. Zaključno, s javnozdravstvenoga gledišta, nijedan lijek nije toliko moćan kao tjelesna aktivnost u bilo kojoj životnoj dobi.
Diuretici – puno više od terapije edema Selthofer-Relatić, Kristina
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
11/2016, Volume:
25, Issue:
2 Kardiologija danas
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Diuretici su dugi niz godina prisutni kao lijekovi za liječenje arterijske hipertenzije i simptomatska terapija srčanog zatajivanja. Tijekom proteklih godina pozicija diuretika u navedenim ...indikacijama dodatno je analizirana pa je temeljem brojnih studija zaključeno da je opravdana primjena tiazidskih diuretika u monoterapiji i u kombinacijama s drugim skupinama antihipertenziva kao vodeće skupine lijekova u liječenju hipertenzije, prevenciji moždanog udara, hipertenzivnoga srčanog zatajivanja te kod osoba starije životne dobi. Diuretici Henleove petlje i dalje su temelj terapije akutnog i kroničnoga srčanog zatajivanja, dok su novija istraživanja pozicionirala selektivne blokatore mineralokortikoidnih receptora u liječenju kroničnoga srčanog zatajivanja s utjecajem na tijek kardiovaskularnih ishoda. Lijekovi iz skupine osmotskih diuretika koji blokiraju glukoza / natrij kotransporter 2 (SGLT2) izazivajući glukozuriju efikasno snižavaju hiperglikemiju i HbA1c te su dio moderne terapije šećerne bolesti tipa 2 s mogućim dodatnim pozitivnim učincima u redukciji kardiovaskularnih neželjenih događaja.
Prekomjerna težina, a osobito pretilost, čimbenici su rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti te su povezani s povišenim kardiovaskularnim i ukupnim mortalitetom. Poznato je i da izrazito ...reducirana tjelesna težina ne djeluje zaštitno na kardiovaskularni sustav, stoga je održavanje „zdrave“ stabilne tjelesne težine glavni cilj u redukciji kardiovaskularnog rizika. Učinak u redukciji ukupnoga kardiovaskularnog rizika očituje se redukcijom ukupnoga kardiovaskularnog rizika per se, kao i redukcijom pojedinačnih čimbenika rizika povezanih s pretilošću (arterijske hipertenzije, hiperlipidemije i intolerancije glukoze).
PDF
