The present financial crisis, starting in the year 2000 with the dot.com bubble break out, lately evolved into something very peculiar and different from any previous historical cyclical turmoil, as ...considered in our political economy models: Classical, Austrians, Keynesians Monetarist and post Keynesians. Such approaches cannot be seen as appropriate to explain an epochal change in the world economy but simple temporary economic disorders. The new age of turbulence, as Greenspan used to say Greenspan (2007), seems to require a central authority as a regulator of most financial flows and markets and a framework of new rules related to new financial products, new trading rules of markets and financial institutions, mostly banks and trading platforms to pursue the long hoped goal for economic growth in general stability background.Recently, the overlapping prevailing global market has shadowed most local markets and productions, as some low cost Asian Countries industrial production hubs have globally crowded out most western industrial areas.
U ovom se radu istražuje utjecaj regionalnih trgovinskih sporazuma (RTS) na
razvoj intra-industrijske trgovine (IIT) za slučaj osam zemlja Srednje i istočne
Europe (SIE) od 1997. do 2019. godine. ...Cilj rada je usporediti i objasniti mogući
heterogeni utjecaj različitih RTS na IIT, kontrolirajući za razliku u ekonomskoj
razvijenosti između zemalja partnera. Analiza se temelji na razini podataka
zemlja-proizvod, a izvor podataka su UN Comtrade i CEPII baza podataka koja
sadrži varijable gravitacijskog modela. Hipoteza rada je da CEFTA i EU
ekonomske integracije imaju snažniji (pozitivni) učinak na IIT u usporedbi s
ostalim RTS, ali snaga utjecaja varira između zemalja, s obzirom na razvojne
nejednakosti zemalja, koje su u ovom radu mjerene kroz razliku u BDP po glavi
stanovnika. U radu je razvijen i procijenjen model koristeći PPML procjenitelj.
Doprinos rada jest uključivanje interakcijske varijable između RTS i razvojne
nejednakosti. Rezultati rada su ukazali da je hipoteza rada validna, kao i da
razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije imaju negativan učinak
na IIT, što potencijalno znači povećanje troškova prilagodbe zbog ekonomskog
integriranja. Rezultati podupiru EU pred-pristupne i post-pristupne politike koje
imaju za cilj smanjiti razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije.
Trenutna financijska kriza koja je započela 2000. godine s pucanjem dot.com balona, kasnije je evoluirala u nešto vrlo specifično i različito od bilo kojeg prethodnog povijesnog cikličkog previranja, ...onako kako se obično navodi u našim političko ekonomskim modelima: klasičnim, austrijskim, Keynesovim monetarnim i post-Keynesovim. Takvi pristupi ipak nisu prikladni za objašnjavanje epohalne promjene u svjetskoj ekonomiji već samo privremenih ekonomskih previranja. Nova era turbulencija, kako je govorio Greenspan (GREENSPAN, 2007) , čini se da zahtijeva centralni autoritet koji bi bio regulator većine financijskih tokova i tržišta kao i okvir za nove zakone vezane za nove financijske proizvode, nova pravila tržišta i financijskih institucija, uglavnom banaka i platformi za trgovanje kako bi se radilo na dugo željenom cilju ekonomskog rasta u situaciji opće stabilnosti.
U posljednje vrijeme, preklapanje prevladavajućeg globalnog tržišta je zasjenilo većinu lokalnih tržišta i proizvodnji, nakon što su neki jeftini industrijski proizvodi azijskih zemalja globalno preplavili većinu zapadnih industrijskih područja.
Neizbježan inflatorni rizik povezan s novom svjetskom financijskom i monetarnom kvantitativnom ekspanzijom, nakon odricanja od zlatnog standarda 1971., nije zapravo neutraliziran i steriliziran od strane produktivnosti i tehnoloških inovacija kako se općenito tvrdilo u devedesetima. Cijene su uglavnom bile pod kontrolom radi pritoka jeftine radne snage s Istoka, konkurentnog rasta tehnoloških standarda kvalitete i posljedičnog bujanja proizvodnje koja se prelila na zapadna tržišta uz niske cijene. Ti su događaji uvelike povećali trgovinu, novčane transakcije i vezane nagodbe po ugovorima kao i sve tokove kapitala putem nove mreže velikih bankarskih institucija povezanih s ogromnim uključenim rizicima. Lokalne banke i banke izvan novih istočnih poslova razvile su rezidualne financijske prateće aktivnosti koje su se razvile posljednjih godina nakon niza deregulatornih instrumenata. Velika raspoloživost fondova, lako kreditiranje, kvantitativno ublažavanje, postavili su temelje ogromnoj svjetskoj prezaduženosti kako javne administracije tako i tradicionalnih zapadnjačkih industrijskih postrojenja donoseći niži rejting kako zemljama tako i bankama.
U tim okvirima, prava prilagodba financijskog tržišta i smanjivanje banaka moraju razmotriti potrebno preliminarno fino ugađanje svjetskih monetarnih politika, cijena i standarda rada te revidiranje okvira i struktura socijalne države onakvih kakvi su se stratificirali tokom hladnoga rata. Strogi skup pravila povezanih isključivo s tržišnim instrumentima i trgovinskim specifikacijama, bez uzimanja u obzir financijskih posrednika, mogao bi se pokazati nedovoljnim. Izvan mehanizma određivanja cijena na slobodnom tržištu ima mjesta samo za zloupotrebu tržišta i manipulaciju. Trenutna se kriza do sada može povezati s nekim zastarjelim asimetrijama između socijalne države i modernih slobodnih svjetskih tržišta, uz nekolicinu neriješenih povezanih monetarnih pitanja.
U čistoj osamdesetpetogodišnjoj bukovoj sastojini Gospodarske jedinice “Južni Papuk”, odjel 63a, postavljen je paralelni pokus s ciljem utvrđivanja razlike u sječivoj vrijednosti drvnih sortimenata ...po jedinici površine (1 ha), na kojima se u prošlosti gospodarilo različitim intenzitetom prorjeđivanja.
Mjerenjem je utvrđeno je da se za istu starost, to jest 85 godina, na plohi 1 nalazi 346 stabala po hektaru, srednji prsni promjer je 33,75 cm, volumen 452,98 m3/ha i vrijednost 121113,03 kn/ha, (300,23 kn/m3), a na plohi 2 nalazi se 408 stabala po hektaru, srednji prsni promjer je 31,15 cm, volumen 444,72 m3/ha i vrijednost 111216,29 kn/ha (279,85 kn/m3), to jest razlika je 8,80 %.
Kao mjerilo ekonomske učinkovitosti gospodarenja bukovim sastojinama, ophodnje 100 godina, izračunata je šumska taksa ili cijena drveta na panju. Za plohu 1 izračunata je pozitivana šumska taksa 61,79 kn/m3, te 46,43 kn/m3 za plohu 2.
Optimalnijim prorjeđivanjem po debljinskim stupnjevim jačeg intenzitata na plohi 1, u odnosu na plohu 2, postignuto je da je cjena drva na panju veće za 33,08 %.
Izračunavanjem praga rentabilnosti ili “točke pokrića”, u dobi sastojine kada je sječiva vrijednost drvnih sortimenata po hehtaru ili volumenu jednaka ukupnim troškovima iskorištavanja šuma (fco pomoćno stovarište), utvrđeno je kako je za plohu 1 točka pokrića 70 godina , te 73 godine za plohu 2.
U članku su uspoređeni i drugi biometrijski parametri, srednji prsni promjer, medijana prsnog promjera, standardna devijacija, mjere asimetrije i spljoštenosti, te koeficijenti beta-distribucije (da, Md, s, b1, b2, a, g), koji pokazuju distribucije prsnih promjera konkretnih sastojina u odnosu na beta-distribucije, kao mjere normalnosti sastojine.
Usporedbom navedenih biometrijskih parametara, broja stabala i volumena po hektaru zaključuje se kako je na dijelu sastojine (ploha 1) obavljan optimalan intezitet prorjeđivanja, čime je postignut bolji rezultat ekonomske učinkovitosti gospodarenja za istu starost i bonitet staništa.
Rezultati istraživanja cijene drva na panju (šumska taksa) u datim uvjetima gospodarenja (UŠP Požega) i aktualne cijene drvnih sortimenata pokazuju kako jednodobne šumske sastojine bukve daju pozitivnu šumsku taksu tek iznad 2/3 ophodnje, to jest oko sedamdesete godine starosti.
