This bilingual scientific monograph with many illustrations presents the Velika Pasica cave, located on the outskirts of the Gornji Ig village on the Krim massif, around 20 km south of Ljubljana, ...Slovenia. The book presents ecological, taxonomical and biodiversity studies, as well as morphological and historical facts referring to the cave. The cave is small for Slovenian standards, as it is only 105 metres long. On the basis of the specimens collected in the cave, 13 new species from terrestrial and aquatic habitats have been described so far. A considerable number, even on the global scale. The cave was first renowned for the rare cave-dwelling beetles, snails as well as other species. In 2000, a rich community of aquatic animals was discovered, which were not expected to be present there. Since 2006, there have been regular measurements of ecological parameters as well as sampling of fauna from four permanent drips. Fauna was washed-out from a thin layer of dolomite, from which the cave roof consists. The measurements include water and air temperature as well as discharge, measured in one hour intervals. Furthermore, 88 analyses of drip water and an equal number of fauna sampling were conducted. The measurements in the cave were being conducted simultaneously with the measurements of the meteorological parameters on the surface, in the immediate vicinity of the cave entrance.
Glogova jama nalazi se na planini Sniježnica(1234 m) na krajnjem jugu Republike Hrvatske. Jama je speleološki istraživana 1984 i 2014 godine. Tom prilikom prevedena su i biospeleološka istraživanja. ...Svojom dubinom od 155 m spada u srednje velike vertikalne speleološke objekte. Značajno je stanište raznolike špiljske faune. Pretpostavljena moguća sličnost s špiljskom faunom koja dolazi na planini Orjen (Crna gora), pokazala se točnom.
U Glogovoj jami nađeno je ukupno 6 vrsta špiljskih kornjaša (Coleoptera), od kojih ovdje ističemo 5 vrsta zbog značajnog endemičnog karaktera i nalaza za podzemnu faunu čime je povećana biološka raznolikost Republike Hrvatske:
Minosaphaenops croaticus, nova je vrsta za znanost poznat samo s tipskog lokaliteta.
Blattochaeta mariani kusijanovici nova podvrsta poznata samo s tipskog lokaliteta.
Neotrechus hilfi, prvi nalaz za faunu Hrvatske, kasnije nađen i u špilji Jezero.
Antroherpon matulici prvi i jedini nalaz tog roda i vrste u Hrvatskoj.
Seracamaurops cadmei, vrsta je opisan iz špilje Jezero, živi i u Glogovoj jami, Endem je planine Sniježnice.
Od drugih vrsta špiljske faune, ustanovljeno 5 vrsta lažištipavaca, 1 vrsta pauka, razne vrste skokuna (Collembola) i druge još neobrađene vrste beskralješnjaka. U jami živi veliko jato žutokljunih galica Pyrrhocorax graculus.
Projekt „Mali Šibenik- veliko bogatstvo podzemlja" proveden je tijekom dva termina u 2018. godini u okolici grada Vrgorca. Ekspediciju je organizirala udruga Breganja u suradnji s gradom Vrgorcem i ...SAK Estrem. Pronađen je 21 objekt od kojih je 13 speleološki istraženo, a 11 topografski snimljeno. Znatan broj objekata pokazuje veliku bioraznolikost podzemnih vrsta i potrebu daljnjeg istraživanja ovog područja. Iako je najdublji istraženi objekt Bokšića golubinka (50.6 m), najzanimljivija fauna pronađena je u mnogim plićim objektima. Za skupine dvojenoga i pauka najznačajniji objekti su Jama malog ulaza, Golubinka u gaju, Antipatična, Rođendanska jama, Ošlja jama i Ančića velika golubinka gdje su nađene potencijalno nove vrste za znanost. Rezultate smo predstavili putem postera „Mali Šibenik- veliko bogatstvo podzemlja“ na Skupu speleologa Ogulin 2018., a organizirana su i predavanja za učenike i širu javnost Vrgorca. Cilj je bio utjecati na širu javnost, a posebice na mlade i njihovu razinu svijesti o očuvanju prirodnih bogatstava.
Terenska istraživanja za Drugu biospeleološku ekspediciju – Pelješac 2019 su provedena između studenog 2018. i prosinca 2020. godine. Ekspediciju su organizirali Hrvatsko biospeleološko društvo i ...Breganja, a sudjelovalo je 27 biospeleologa i speleologa iz 9 udruga i 5 država.Posjećeno je 46 speleoloških objekata od kojih je 26 speleološki istraženo i izrađen je topografski snimak. Najdublja je Jama u priroju dubine 124 m, a najveća špilja Spilja Rupine duljine 93 m. U Tomasovoj spilji je pronađeno puno ulomaka keramike prapovijesne i antičke starosti.U 40 špilja i jama je sakupljana fauna. Otkriven je 1 novi rod pauka, 1 novi rod kornjaša i 10 novih vrsta iz skupina pauka, jednakonožnih rakova, skokuna i kornjaša.
Kaptaža K 2 izgrađena je u svrhu poboljšanja vodoopskrbe stanovništva otoka Brača. Tijekom izgradnje otkrivene su 4 pukotinske kaverne s vodom. Najveća od njih se nalazi u sjeverozapadnom dijelu ...gornje horizontalne etaže. Istražena je do dubine od 26 m. Na dnu postoji mogućnost daljnjeg napredovanja. Prolaz je dimenzija 1 x 0,5 m s dosta sedimenta na dnu. Donja etaža u vrijeme svih istraživanja bila je u cijelosti potopljena.
U kaptaži K 2 ostvarena su izuzetna otkrića stigibiontne faune koja inače obitava u slatkovodnim podzemnim staništima na kopnu, ali i u izoliranim staništima na otoku Braču. Prvenstveno je posebno značajan nalaz nove svojte za znanost, rakušca Niphargus doli, koja je ovdje prvi puta zabilježena za neki otok, te goleme jadaranske vodenbabure Sphaeromides virei mediodalmatina, a jedino je poznato otočko nalazište dinarskog špiljskog cjevaša, Marifugia cavatica.
Postignuta otkrića osnova su za posebnu pažnju i zasluženu stručnu zaštitu samoga staništa, a time i podzemne faune koja obitava u kaptaži K 2.
Izvor-špilja Jadro Jalžić, Branko; Kovač-Konrad, Petra
Subterranea Croatica,
07/2019, Volume:
17, Issue:
1
Paper
Open access
Slikoviti izvor rijeke Jadro nalazi se u podnožju planine Mosor sjeverno od grada Solina. Njegove vode koriste se još od antičkih vremena i sigurno su pogodovale nastanku rimske Salone i kasnije ...grada Splita. U to vrijeme izgrađen je i čuveni rimski vodovod, koji ide preko Salone, nadzemno i dalje nadzemno i podzemno sve do Dioklecijanove palače u Splitu. U vrijeme Austrougarske monarhije 1886. godine, izvor je uredila splitska općina. Na samom izvoru postavljena je kamena ploča kojom je obilježen taj događaj. Izvor Jadro uz izvor Žrnovnica, glavni je vodoopskrbni centar za gradove Split, Solin, Kaštela i Trogir. Zbog strateške važnosti pod strogom je zaštitom i nadzorom
Tijekom 2016., godine, na temelju informacija o izvoru Jadro, koje je nam je dao slovenski biolog Teo Delić, članovi Hrvatskog bispeleološkog društva došli su 09.02.2016., na izvor Jadra sa svrhom prikupljanja materijala zatreći tom knjige „Atlas špiljskih tipskih lokaliteta Republike Hrvatske“. S područja izvorišta rijeke Jadro opisane su za znanost tri nove vrste podzemnih vodenih puževa i jedna vrsta podzemnog rakušca.
Tom prilikom obavljena su i prva speleoronilačka istraživanja. Na veliko iznenađenje na izvoru je otkriven potopljeni špiljski kanal odnosno, speleološki objekt. Zanimljivo je da se u dostupnoj literaturi i potom obavljenim razgovorima, s nekoliko geologa i hidrogeologa, ne navode nikakve spoznaje o postojanju speleološkog objekta na izvoru. Također ni kroz dobivene usmene informacije ronioca koji su ovdje prije ronili, nitko ne spominje potopljeni podzemni kanal. Duljina za sada istraženih dijelova iznosi 75 metara dok mu je najveća dubina 22 m.
Pretpostavlja se da na Biokovu postoji preko 1 000 speleoloških objekata od kojih je nešto više od 400 do sada zabilježeno, a više od 115 je biospeleološki istraženo. Prijašnja istraživanja podzemne ...faune pokazala su da je Biokovo jedno od najbogatijih područja podzemnom faunom u Hrvatskoj. Navedeni podaci su ukazali na potrebu za dodatnim biospeleološkim istraživanjem speleoloških objekata Biokova.
Prvu biospeleološku ekspediciju – Biokovo 2017 je organiziralo Hrvatsko biospeleološko društvo u suradnji s udrugom Breganja i Speleološkim odsjekom Planinarskog društva Imber.
Ekspedicija je početno imala dva glavna cilja: biospeleološki istražiti 8 dubokih jama na području Parka prirode Biokovo i ponoviti nacrt Vilimove jame (A-2).
Glavni termin ekspedicije je bio od 17. do 25. lipnja 2017. Prije same ekspedicije su napravljena dva terenska izlaska u svibnju i lipnju kada su označeni pristupi do dubokih jama i glavnina objekata se opremila, te jedan teren u listopadu nakon ekspedicije.
Na ekspediciji je prema preliminarnim rezultatima pronađeno 10-ak novih vrsta za znanost. Topografski su snimljene 2 duboke jame (Jama pod Kamenitim vratima i Nova velika), Vilimova jama (A-2) do 101 m dubine, A-1 do 110 m dubine i 4 manja speleološka objekta. Biospeleološka istraživanja su provedena u ukupno 26 speleoloških objekata, među kojima je bilo 8 dubokih jama.
Ekspedicija je brojila ukupno 52 sudionika među kojima 43 biospeleologa i/ili speleologa iz 20 speleoloških i bioloških udruga i organizacija. Među sudionicima je bilo i 6 stranaca.
Od 2011. godine provode se aktivnosti zaštite čovječje ribice financiran od fondacije MAVA u okviru projekta KARST „The Dinaric Arc Karst biodiversity conservation programme“, a provodi ga Udruga ...Hyla. U sklopu projekta provodi se sistematski monitoring čovječje ribice kao i traženje novih staništa, te prikupljanje svih ostalih podataka vezanih za vrstu. U Ogulinskom Zagorju čovječja ribica nađena je u 6 speleoloških objekata: Jama Klisura, Izvor Rupečice, Ponor Rupečice, Izvor Zagorske Mrežnice, Izvor Bistrac i Zagorska Peć (Jalžić, 2008). Od 2006. godine do 2016. godine u organizaciji SO HPD Željezničar, Hrvatskog biospeleološkog društva, Speleološkog kluba Samobor i SD Đula-Medvedica održano je nekoliko ekspedicija gdje su timovi speleoronioca istraživali i topografski snimali Izvor Rupečice, Ponor Rupečice, Izvor Zagorske Mrežnice, Izvor Bistrac, Zagorsku Peć i Jamu Klisuru, te sustav Pećine-Veliko Vrelo (Kovač Konrad & Buzjak, 2011). Prva speleoronilačka istraživanja Zagorske Peći održana su 1999. kada su B. Jalžić i D.Lukačić ronili do 22 m dubine i potvrdili prisutnost čovječje ribice (Dečak-Barišić et al. 2008) . Nakon zadnjih speleoronilačkih istraživanja Zagorske peći koja su se odvijala od 2006.-2015. Zagorska peć i Izvor Bistrac su bili jedina dva lokaliteta gdje je čovječja ribica nađena dublje od 40 m. Ulaz u Zagorsku peć smješten je 130 m od ulaza u Izvor Zagorske Mrežnice i hidrogeološki Zagorska Mrežnica i Zagorska peć čine jedan sustav fizički odvojen urušenjem površine koje je rezultiralo nastajanjem nekoliko vrtača. Iz topografske karte špilje koju su izradili članovi HPD SO Željezničar vidljivo je da špilja ima razgranate kanale, a generalni smjer pružanja glavnog kanala je S-J. Različiti smjerovi pružanja kanala uzrokovani su prisutnošću nekoliko rasjeda i nizom pukotina, te njihovim presijecanjima. U špilji se nalazi jezero u čijem boku je sifon na 10 m dubine. Tijekom prosinca 2016. i siječnja 2017. godine ponovo su nastavljena Najnovija speleoronilačka i biospeleološka istraživanja Zagorske peći 51 S U B T E R R A N E A C R O A T I C A 2 2 / 2 0 1 7 speleoronilačka istraživanja sifona. Iz prijašnjih usmenih podataka znalo se da je sifon dubok 70 m i da se nastavlja, međutim čovječja ribica nije uočena do tada dublje od 40 m. Zbog znatiželje do koje dubine stvarno ide sifon i da li čovječja ribica obitava dublje od 40 m zaronilo se u dva navrata. U prvom ronjenju 10.12.2016. u organizaciji HPD SO Željezničar iz Zagreba i HPD SO Željezničar iz Gospića zaronili su Frederic Swierczynski, speleoronioc iz Francuske, Peter Slokan speleoronioc iz Slovenije i Petra Kovač Konrad do 100 m dubine i otkrili da se kanal nastavlja dalje u dubinu te da čovječje ribice ima do 80 m dubine. U drugom ronjenju 31.1.2017. zaronili su Frederic Swierczynski i Petra Kovač Konrad do 121 m dubine (Frederic) i 104 m dubine (Petra) te ustanovili da čovječje ribice ima po nekoliko primjeraka od 20 m dubine pa do 113 m dubine.
PDF
