Autori obrađuju mogućnosti korišćenja faktoring-a kao instrumenta finansiranja transakcija preduzeća bez posredničke uloge banaka. Značaj faktoring-a je posebno naglašen u uslovima kada se teže ...dolazi do kreditnih izvora za finansiranje trgovine. Radi se o ominantnom obliku finansiranja u svijetu, koje se zasniva na otkupu potraživanja prodavca po osnovu prodate robe na odgodu plaćanja ili kredit kupcu. Faktoring ima nekoliko prednosti u odnosu na druge vidove finansiranja. Prvo, faktoring može biti posebno koristan u zemljama sa slabim obezbjeđenjem zajmova, neefikasnim sistemom
bankrotstva, nepotpunim registrovanjem potraživanja, nerazvijene i neefikasne sudske zaštite povjerilaca. Drugo, finansiranje kod faktoringa prvenstveno se zasniva na kvaliteti osnovnog potraživanja a ne na kvaliteti zajmoprimca. Time faktoring može biti posebno
privlačan za visokorizična manja i srednja preduzeća. Osnovna aktivnost faktoringa odnosi se na naplatu na njega prenijetih, tj. od komitenta (klijenata) cediranih potraživanja. Dakle, faktor time prihvata obavezu prema komitentu da u odnosu na primljenu fakturu (ili više njih) u tačno predviđenim rokovima izvrši plaćanje u
određenom procentu ili u cijelosti. U zakonodavstvima regije, tek se započinje proces aktiviranja ovog specifičnog oblika finansiranja. Imajući u vidu razvijenost i tradicionalne poslovne veze među državama bivše jugoslovenske zajednice za očekivati je
da faktoring značajno može doprinjeti povećanju robne razmjene, povećanju koeficijenta obrta a time i rastu GDP zahvaljujući efikasnijem finansiranju. Svojim mehanizmima faktoring predstavlja posebnu vrstu plaćanja, skračujući lanac reprodukcije za fazi plaćanja i naplate novcem u toku reprodukcije.
Odreðivanje mjerodavnog prava za ugovor o ustupu tražbine složeno je jer zahtijeva odvojeno utvrðivanje mjerodavnog prava za tri različita odnosa koji se pojavljuju kod cesije. Mjerodavno pravo treba ...se odrediti za odnos izmeðu ustupitelja tražbine i primatelja tražbine, zatim za odnos izmeðu primatelja tražbine i dužnika te posebno za učinke ustupa prema trećima. U radu se analiziraju odredbe Uredbe Rim I o odreðivanju mjerodavnog prava za ugovor o ustupu, a u Uredbi nalazimo kolizijska pravila za prva dva odnosa, ali ne i za učinke ustupa prema trećima. Upravo taj treći odnos autorice detaljnije analiziraju problematizirajući pri tome situaciju u kojoj se cesija koristi kao način izigravanja vjerovnika u stečajnom postupku. Autorice zaključuju da bi se u takvom slučaju na učinke prema trećima trebalo primjenjivati pravo mjesta ustupiteljeva uobičajenog boravišta odnosno sjedišta ili da bi se, u slučaju primjene nekog drugog prava, vjerovnici trebali štititi pravilima neposredne primjene.
Protupravna naplata predstavlja samostalno kazneno djelo, delikt nasilja, koje čine dolozni vjerovnik ili utjerivači dugova i u čijim su modalitetima izvršenja imanentni akti nasilja i zastrašivanja ...radi utjerivanja (namirivanja) tražbine. Radi se o kaznenom djelu iz domene organiziranog kriminala, koje je hrvatski zakonodavac svrstao pod kaznena djela protiv javnog reda. Protupravna naplata svoj pravni temelj pronalazi u prethodnom pravnom odnosu građanskopravne naravi, koji kroz modalitet primjene instituta cesije prenosi tražbinu sa starog na novog vjerovnika, dok dužnik iz odnosa ostaje isti. Rad je tematski podijeljen na uvodna razmatranja, društveni kontekst, građanski i kaznenopravni aspekt te zaključna razmatranja.
In this paper, the author examines the criminal offence of illegal collection in its social and historical context, namely the circumstances that have influenced the development of the said offence. In order to be able to look at the wider issue, both the civil and criminal legal aspects of the criminal activity are analysed. An unlawful act of collection is an independent criminal act, namely a crime of violence, committed by a defaulting creditor or debt collector, in whose execution practices are inherently acts of violence, harassment and intimidation, for the purpose of the collection (settlement) of the debt. The above is classified as a criminal offence from the realm of organised crime, and as such the Croatian legislator classified it as a criminal offence against public order. The illegal activity of debt collection finds its legalbasis in the previous legal relationship, of a civil law nature, which, through the application of the institute of cession, transfers the claim from the current creditor to the new creditor, while the debtor in question remains the same. The above cited criminal offence, in terms of the number of actions, is a complex criminal offence. The offence consists of two criminal actions: (1) imposing force or a serious threat, and (2) settlement of the claim. The offence of illegal collection endangers the enforcement procedure as a primary protective object. Furthermore, it also includes elements of behaviour from the domain of property crime, such as extortion. This paper is thematically divided into introductory considerations, the social context, the civil and criminal aspects of the offence, and finally concluding remarks.
Radom se analizira notifikacija kao jedan od elemenata cesije i to u kontekstu hrvatskog i nekoliko drugih pravnih poredaka te u kontekstu primjene mjerodavnog prava s obzirom na odnose s ...međunarodnim elementom. Posebno su analizirane odredbe Konvencije UN o cesiji tražbina u međunarodnoj trgovini iz 2001. godine, Načela europskog ugovornog prava iz 2002. godine te UNIDROIT-ova načela za međunarodne trgovačke ugovore iz 2010. godine, s ciljem ukazivanja na sličnost uređenja notifikacije kako u europskim pravnim porecima, tako i na međunarodnom planu. Podredno, posebno se ukazuje na gospodarsku svrhu samog instituta cesije, ali i važnosti notifikacije u ostvarivanju te svrhe.
Autori u radu raspravljaju o institutu fiducijarnog prijenosa prava, pritom uspoređujući različita rješenja s obzriom na višestruke izvore u hrvatskom pravu (Zakon o vlasništvu, Zakon o obveznim ...odnosima, Ovršni zakon, Zakon o financijskom osiguranju i dr.), kao i s obzriom na promjene tih propisa tijekom proteklih petnaest godina. Autori analizriaju probleme koje se tiču objekata fiducijarnog osiguranja i metoda osnivanja, posebno ističući pitanje obvezanosti registracije i notifikacije, te odnosa između pojedinih metoda. Autori razmatraju pravni položaj strana tijekom trajanja osiguranja, i to kako pitanja vezana uz izvršavanje fiducijarno prenesenog prava, tako i pitanja vezana uz raspolaganja tim pravom i s tim povezane prioritetne odnose. Konačno, autori detaljno razrađuju i postupke namirenja iz fiducijarno prenesenog prava, pritom posebno ističući probleme u primjeni općih ovršnopravnih pravila na fiducijarni odnos. Posebna pažnja povećena je u svim segmentima odnosu fiducijarnog i založnopravnog osiguranja, s obzriom na centralni položaj založnog prava u hrvatskom stvarnopravnom sustavu. Specifičnosti su istaknute kod osiguranja na tražbinama, budući da se radi o arhetipu imovinskog prava, kao i kod financijskog osiguranja zbog posebne regulacije uspostavljene implementacijom europskog prava.
U poslovnom svijetu gdje je sve slabija likvidnost pojedinih poslovnih
subjekata pribjegava se, odnosno poduzimaju se različite mjere financijske politike kako
bi se smanjio intenzitet djelovanja ...nenaplaćenih potraživanja. U ovom članku obrađuju se
i pojašnjavaju te najčešće mjere namira (oblici) bez uporabe novca: kompenzacija, cesija,
preuzimanje duga, asignacija te drugi oblici (npr. prijenos vrijed. papira, izdavanje vrijed.
papira).
Autori u radu raspravljaju o institutu fiducijarnog prijenosa prava, pritom uspoređujući različita rješenja s obzriom na višestruke izvore u hrvatskom pravu (Zakon o vlasništvu, Zakon o obveznim ...odnosima, Ovršni zakon, Zakon o financijskom osiguranju i dr.), kao i s obzriom na promjene tih propisa tijekom proteklih petnaest godina. Autori analizriaju probleme koje se tiču objekata fiducijarnog osiguranja i metoda osnivanja, posebno ističući pitanje obvezanosti registracije i notifikacije, te odnosa između pojedinih metoda. Autori razmatraju pravni položaj strana tijekom trajanja osiguranja, i to kako pitanja vezana uz izvršavanje fiducijarno prenesenog prava, tako i pitanja vezana uz raspolaganja tim pravom i s tim povezane prioritetne odnose. Konačno, autori detaljno razrađuju i postupke namirenja iz fiducijarno prenesenog prava, pritom posebno ističući probleme u primjeni općih ovršnopravnih pravila na fiducijarni odnos. Posebna pažnja povećena je u svim segmentima odnosu fiducijarnog i založnopravnog osiguranja, s obzriom na centralni položaj založnog prava u hrvatskom stvarnopravnom sustavu. Specifičnosti su istaknute kod osiguranja na tražbinama, budući da se radi o arhetipu imovinskog prava, kao i kod financijskog osiguranja zbog posebne regulacije uspostavljene implementacijom europskog prava.
Kod ustupanja tražbine cedent odgovara cesionaru samo za postojanje tražbine u času ustupanja, a ne i za njenu naplativost od cessusa. Za naplativost bi odgovarao samo ako bi bilo ugovoreno. Na to ne ...utječe ni okolnost da je nad cesusom bio otvoren postupak prisilne nagodbe.
Ako naručitelj otpremničkog (špediterskog) posla cedira svoju tražbinu trećoj osobi samo za određene teretnice, ta se cesija ne odnosi na ostale isprave koje se odnose na teret koji je brodar ...prevozio. Cesija se odnosi samo na potraživanja prema brodaru, a ne i prema trećim osobama koje su sudjelovale u odnosnom poslu.
Brodar je odgovoran za pravilno slaganje tereta. Kod iskrcaja se najkasnije iskrcava oštećeni teret. Očevidni propust u cesiji ne čini samu cesiju nevaljanom. Prvostupanjski sud ne mora striktno ...postupiti po uputi drugostupanjskog suda ako iz provedenog dokaza jasno proizlazi, i bez provođenja uputa drugostupanjskog suda, da su relevantne činjenice nesporno dokazane.
PDF
