Ovim se radom odstupanje Šulekovog Ustava od uobičajenog pravnog diskursa dovodi u odnos s ulogom koju je tekst imao u konstrukciji pojma hrvatske nacionalnosti. Konstitucija je proizvod nekoliko ...drugotnih modelativnih sustava zbog predviđene recepcije teksta i ugradnje prava u kulturu. Usporedno s ostalim nacionalnim kulturama u Monarhiji, pravno osnaženom kulturom se nastojalo ujediniti zajednice na ovim prostorima, što je postupak koji se pokušava sagledati kroz nekoliko aspekata teksta. Aspekti Konstitucije međusobno su povezani zbog nemogućnosti isključivog razlikovanja izraza i sadržaja u drugotnim modelativnim sustavima. Transkulturni aspekt prikazuje zamišljeni osnutak prava u “pučkoj razboritosti” koja je retoričkim sredstvima prikazana neovisnom o onim kulturama što se nastoje zamijeniti modernom pravnom kulturom. Kulturni aspekt sadrži značenja bitna za tvorbu nacionalnog identiteta. S obzirom na jezik i recepciju teksta, mogu se uočiti pripovjedno-povijesni i indikativno-normativni aspekti. Pripovjedno-povijesni aspekt se sastoji od pravila pripovijedanja i posredovanja povijesnog iskustva, a sadrži pripovjedača i potencijalne ili uzorne junake. Cilj ovog dijela Konstitucije je bio osigurati da buduća pravna kultura ne bude suviše udaljena od svojih primatelja, te da se prihvatljivo uvedu pravne norme. Norme i indikativni opisi dani su posljednjim aspektom.
Namjera je ovog rada pokazati u kojoj mjeri još uvijek aktualno
oblikovanje, diseminacija i recepcija pisanih svjedočenja
pripadnika nepartizanskih vojski nakon Drugoga svjetskog rata, te
hrvatskih ...političkih zatvorenika iz socijalističkoga razdoblja,
ukazuje na politizaciju društvene memorije s obzirom na recentne
društveno-političke vrijednosti. S jedne strane,
samorazumijevanjem i poentiranjem osobnih iskaza o iskustvu
torture, poniženja i političkog diskriminiranja upravlja logika
alternacije, koja je za Bergera i Luckmanna radikalna reinterpretacija
prošlog životopisa s obzirom na trenutna uvjerenja i retrojekciju u
prošlost sadašnjih interpretativnih shema. S druge strane,
suočavanje s pitanjem uzroka i prirode rata u Hrvatskoj (1991.-
-1995.) nagnalo je pojedince da svojom životnom pričom podrže
dominantnu političku tezu o kontinuitetu nasilja totalitarnoga tipa u
socijalističkoj Jugoslaviji, koje započinje masovnim odmazdama
vojnih zarobljenika nakon završetka rata 1945., odlikuje rad službi
za zaštitu državnoga poretka, te metode primjenjivane u specijalnim
zatvorima za političke zatvorenike. Kao primarno područje
folklorističkog i sociolingvističkog interesa izdvaja se problem
prisilnog pisanja kompromitirajućeg životopisa kao omiljene
psihološke metode nasilne dezintegracije identiteta i kontinuiteta
osobnog života primjenjivane u zatvorima za političke protivnike
bivšega režima te njihova učestalost kao sredstva torture nad ratnim
zarobljenicima, vojnicima i civilima u srpskim logorima i
zatvorima tijekom Domovinskoga rata.