A Geography of Heritage Graham, Brian; Ashworth, G. J.; Tunbridge, J. E.
2000, 2016-04-29
eBook
The concept of heritage relates to the ways in which contemporary society uses the past as a social, political or economic resource. However, heritage is open to interpretation and its value may be ...perceived from differing perspectives - often reflecting divisions in society. Moreover, the schism between the cultural and economic uses of heritage also gives rise to potential conflicts of interest.
Examining these issues in depth, this book is the first sustained attempt to integrate the study of heritage into contemporary human geography. It is structured around three themes: the diversity of use and consumption of heritage as a multi-sold cultural and economic resource; the conflicts and tensions arising from this multiplicity of uses, producers and consumers; and the relationship between heritage and identity at a variety of scales.
Depopulacija je, uz starenje stanovništva, glavni proces koji obilježava suvremeni demografski razvoj Koprivničko-križevačke
županije, a obilježja koja taj proces poprima u uvjetima ruralne ...periferije zorno nam prikazuje primjer općine Legrad. Koji su glavni
razlozi pojave depopulacije u takvom prostoru? Kakvo je bilo njezino pulsiranje posljednjih pedesetak godina? Kakve reperkusije
depopulacija ima na demografiju i kulturni pejzaž? – samo su neka od pitanja čiji se odgovori kriju u nastavku.
Geografija proučava migracije kao prostornu varijaciju koja sa sobom donosi određene posljedice.
Pokušavaju se utvrditi razlozi migriranja ili zadržavanja populacije što će u ovom radu biti ...razmatrano na
primjeru populacije Sjeverne Afrike.
Pojam migracije označava stalnu, trajnu promjenu uobičajenog prebivališta bez namjere povratka.
Migraciju definira sklop čimbenika od kojih su najvažniji: prostor (uključujući emitivnu, tranzitnu i odredišnu
geografski određenu lokaciju), vrijeme, poticajni i ograničavajući čimbenici, stanovanje, aktivnosti kao
posljedice prostorne pokretljivosti.
Orahovički kraj prostor je bivše općine Orahovica koja je postojala do siječnja 1993. godine. Čine ga
44 naselja. Od navedene do 1997. godine područje se dijelilo na četiri općine, no zakonom NN ...10/1997
i proglašenjem Orahovice gradom danas ga čine tri općine (Čačinci, Zdenci i Crnac) te Grad Orahovica.
Područje je to sjeverozapadne Slavonije, na dodiru istočne i jugoistočne granice Virovitičko-podravske,
zapadne granice Osječko-baranjske te sjeveroistočne granice Požeško-slavonske županije.
Rezultati Popisa 2021. potvrdili su očekivani scenarij – izrazitu depopulaciju na svim prostornim razinama Hrvatske, poglavito u ruralnim,
pograničnim i brdsko-planinskim područjima. Iako se ...posljednjih godina sve više financijskih sredstava ulaže u različite demografske mjere,
negativna demografska kretanja u Hrvatskoj dovode u pitanje dosadašnji pristup prema demografskoj revitalizaciji. U radu je analizirana
promjena broja stanovnika u međupopisnom razdoblju 2011.-2021. na razini županija, upravnih gradova, općina i naselja; analiziran
postojeći pristup prema demografskoj revitalizaciji Hrvatske; procijenjena uloga državne uprave po pitanju demografske revitalizacije;
istaknut je primjer dobre prakse prikupljanja demografskih mjera te ponuđeni neki prijedlozi kojima bi se mogla ublažiti depopulacija.
U istraživanom području izdvajaju se tri prirodnogeografske cjeline pogodne za naseljavanje: Uži podgorski pojasevi, pobrđa i rubovi riječnih dolina. Podgorski pojasevi vrijedni su u početnoj fazi ...naseljavanja i u toj zoni nalazimo brojne izvore, no uglavnom manje izdašnosti. Pobrđa su intenzivno naseljavana od 15. do 18. st., a oblik naseljenosti je disperzan, s mnogim zaselcima. Brojni su prirodni i društveni čimbenici uzrokovali disperznu naseljenost, a svakako i razmjerno teška vodoopskrba iz ograničenih vodnih resursa. Rubovi dolina naseljavani su u 18. stoljeću, isprva kao nepovoljni jer su doline prirodno nepogodne za naseljavanje zbog svoje provodnosti, čestih magla i temperaturnih inverzija. Vlažne doline su prepreke, a pobrđa prometno značajnija sve do željezničkog doba kada naselja na rubovima dolina postaju najvažnija naselja. Razvoj prometa i regulacijski radovi u drugoj polovici 20. st. dovode do daljnjeg jačanja naselja na dolinskim rubovima, a dolinske ravni sve se intenzivnije iskorištavaju. Ovisnost o lokalnoj vodoopskrbi prestaje širenjem suvremenog javnog vodoopskrbnog sustava. U najnovije vrijeme, uz nasipavanje terena, dolinske ravni postaju vrijedan prostor za izgradnju.
In the investigated area there are three geographic environments relevant for the settlement: narrow submountain zones, broad hilly regions and valleys. Submountain zones are valuable in the middle ages and here are numerous but mostly low yielding springs. Hilly regions were intensely populated from 15th till 18th century in the form of disperse numerous small settlements. Many natural and human factors caused this dispersed settlement form, and among them ralatively hard water supply from sparse water resources has to be considered as relevant. The valley rims are settled in 18th century, initially as unfavourable environment because valleys were prone to flooding, and to temperature inversions and fog. Humid valleys were obstacles and hills more important for traffic until the railway age. Only then did the settlements at valley rims become most important. The development of transport and river regulations in the second half of the 20th century brought further advancement.Modern public waterworks development brought an end to dependency on local water resources. In recent times valley bottoms became a valuable spatial resource for new construction on artificially heighten terrain.
U članku se razmatra dinamika i glavna obilježja stanovništva Metkovića i njemu gravitirajuće okolice u razdoblju 1948.-2001. godine. Kraj je intenzivnije naseljen početkom 18. st. Od tada do danas ...broj stanovnika neprestano raste i pokazuje vitalnost. Osim pozitivna prirodnog kretanja, u cjelini je kraj imigracijski, iako se tu radi o privlačnoj strani Metkovića, dok okolica ima emigracijski karakter. Najviše je zaposlenih u tercijarnom i kvartarnom sektoru, ali je poljoprivreda sporedno zanimanje za čak 55% stanovnika metkovačke makroregije.
Istraživano područje je Krapinsko-zagorska županija, a analizira se stanje vodoopskrbe i mogućnosti razvoja regionalnog vodoopskrbnog sustava. Uvodno se razmatraju prirodni i društveni čimbenici ...važni za vodoopskrbu. Veća pozornost je posvećena demogeografskim elementima i stupnju socio-ekonomske preobrazbe naselja. Razmotreno je stanje u vodoopskrbi, od tradicionalne vodoopskrbe i malih lokalnih vodovoda do suvremenih javnih vodoopskrbnih sustava. Za potrebe budućeg regionalnog vodovodnog sustava dovoljno je vodnih resursa s obzirom na procijenjene potrebe, a postoje i neiskorištene rezerve. Ističe se mogućnost ekonomičnijeg usmjerenog razvoja regionalnog vodovoda te se, za primjer, na temelju određenih pokazatelja izdvajaju neperspektivna naselja u kojima bi se, umjesto priključivanja na regionalni vodovod, kao jeftinije rješenje mogla unaprijediti lokalna vodoopskrba.
The area investigated is Krapinsko-zagorska county in northwestern Croatia and the topic is the water supply. In the first part major factors of importance to water supply are presented, especially demographic and social and economic factors. The state of water supply is analysed, from traditional forms and small scale local waterworks up to main public waterworks in the county. For the development of a future regional (county) waterworks there is enough water resources in exploatation in relation to the predicted needs and still there are strategic reserves. A possibility of a directed development of a regional waterworks is pointed out, where not all of the settlements have to be included. In the paper, as an example, settlements which are demographically and otherwise unperspective are selected, where, instead of an inclusion into the regional waterworks, an improvement of the local waterworks might be a better and cheaper solution.
Istraživano područje je Krapinsko-zagorska županija, a analizira se stanje vodoopskrbe i mogućnosti razvoja regionalnog vodoopskrbnog sustava. Uvodno se razmatraju prirodni i društveni čimbenici ...važni za vodoopskrbu. Veća pozornost je posvećena demogeografskim elementima i stupnju socio-ekonomske preobrazbe naselja. Razmotreno je stanje u vodoopskrbi, od tradicionalne vodoopskrbe i malih lokalnih vodovoda do suvremenih javnih vodoopskrbnih sustava. Za potrebe budućeg regionalnog vodovodnog sustava dovoljno je vodnih resursa s obzirom na procijenjene potrebe, a postoje i neiskorištene rezerve. Ističe se mogućnost ekonomičnijeg usmjerenog razvoja regionalnog vodovoda te se, za primjer, na temelju određenih pokazatelja izdvajaju neperspektivna naselja u kojima bi se, umjesto priključivanja na regionalni vodovod, kao jeftinije rješenje mogla unaprijediti lokalna vodoopskrba.
