Posljednjih se desetljeća sve jasnije očituje stav da je poslovno odlučivanje, uključujući i odgovoran odnos prema okruženju, u funkciji građanskih odnosno javnih interesa, konfliktnost interesa ...potrošača (što više robe bez obzira na zagađivanje ili iscrpljenost prirode), nasuprot interesima građana (zahtjev za očuvanje prirode) zamjenjuje konvergentnost marketinških i društvenih interesa ( “ozone friendly", "cruelty free" proizvodi). Na primjeru “Saponije" Osijek provedeno je istraživanje o informiranosti, mišljenju i namjerama potrošača u vezi s potrošnjom detergenata za pranje rublja, osobito onih koji su proizvedeni u skladu sa svjetskim trendovima zaštite čistog okoliša. Istraživanje je provedeno uz suradnju sa studentima Ekonomskog fakulteta u Osijeku, sa željom da se upravo studenti ekonomije usmjere na razumijevanje socijalnih posljedica poslovnih odluka čiji će nosioci postati.
Na području Međimurja nalaze se izdašna nalazišta podzemnih voda visoke kakvoće. Podzemne vode crpe se za pitku vodu na dva vodocrpilišta – Nedelišće (šest zdenaca) i Prelog (dva zdenca). U radu su ...istraživani pokazatelji antropogenog utjecaja na podzemne vode: sadržaj nitrata, fosfata i deterdženata. Analizirani su podaci o laboratorijski utvrđenom sadržaju nitrata, fosfata i deterdženata u podzemnoj vodi od 2006. – 2014. godine na vodocrpilištima Nedelišće i Prelog, prikupljeni podaci o količini oborina i razini podzemnih voda. Voda iz vodocrpilišta Nedelišće sadrži manje koncentracije nitrata u odnosu na onu iz vodocrpilišta Prelog. Od 2006. do 2010. godine koncentracija nitrata bila je u stalnom opadanju. Poslije otkupa zemljišta i uzgoja djeteline na vodocrpilištu Nedelišće došlo je do značajnog smanjenja koncentracije nitrata u vodi. Poplave i oborine 2011. do 2014. godine imale su za posljedicu povećanje koncentraciju nitrata (do 12 mg/L). Blizina naselja (zdenac 2, Nedelišće) i intenzivna poljoprivreda (Prelog) povećavaju razinu nitrata. Utvrđene vrijednosti svih analiziranih pokazatelja nalaze se ispod maksimalno dozvoljene koncentracije.
Soj LP28, koji proizvodi alkalnu lipazu što djeluje pri niskim temperaturama, izoliran je iz tla prikupljenog u zaljevu Bohai, Kina. Sekvenciranjem 16S rDNK utvrđeno je da je to soj bakterije ...Acinetobacter johnsonii. Lipaza je pročišćena centrifugiranjem, zatim taloženjem pomoću amonijeva sulfata, nakon čega je izdvojena dijalizom, ionskom kromatografijom na DE-52 celulozi i gel-filtracijskom kromatografijom na Sephadex G-75 koloni. Enzim je pročišćen 34 puta. Konačni prinos enzima bio je 13 %, a relativna molekularna masa (određena pomoću SDS-PAGE) iznosila je 53 kDa. Pročišćeni je enzim imao najveću aktivnost pri 30 °C i pH=9, a na 24 °C zadržao je 94,53 % aktivnosti. Bio je stabilan pri 50 °C, kada je zadržao 80,9 % aktivnosti tijekom 30 minuta. Također je bio stabilan pri pH=8-10. Pomoću izolirane lipaze može se provesti hidroliza različitih ulja, osobito tributirata. Aktivnost se enzima povećala dodatkom Na+, Ca2+, K+ i Mg2+ iona, te natrijeva citrata. Dodatak iona Ba2+, Mn2+, Cr3+ i Co2+ nije utjecao na aktivnost enzima, dok je prisutnost Al3+, Cu2+, Fe2+, Fe3+ i Zn2+ iona te EDTA smanjilo aktivnost enzima. Dodatak oksidansa, nekih komercijalnih detergenata i alkalne proteaze, nije utjecao na stabilnost enzima, a aktivnost se enzima povećala u prisutnosti tenzida, poput Tween 20, Tween 80, natrijeva kolata ili taurokolata te saponina. Stoga je zaključeno da se lipaza izolirana iz Acinetobacter johnsonii LP28 može upotrijebiti u proizvodnji detergenata.
Danas se različite površinski aktivne tvari (anionske, neionske, kationske i amfoterne) upotrebljavaju u ogromnim količinama u različitim industrijama i domaćinstvima, što čini velik problem za ...okoliš. Njihova je industrijska primjena proširena na proizvodnju kozmetike, metala, papira i kože, pa se oni zbog toga mogu nalaziti u otpadnim vodama tih industrija u velikim količinama. U Europi se upotrebljava 4 250 000 tona detergenata i 1 190 000 tona omekšivača godišnje. Mnoge od uobičajenih površinski aktivnih tvari imaju izrazito toksično i štetno djelovanje na okoliš i na ljudsko zdravlje, pa su zakonski propisi koji kontroliraju njihovo postojanje u otpadnim vodama dosta strogi: granice za otpuštanje površinski aktivnih tvari u tokove otpadnih voda u Hrvatskoj kreću se u rasponu od δ= 0,05 do 0,10 mg L-1. Na toksičnost i biorazgradivost tih tvari u okolišu utječu mnogi fizikalni, kemijski i biološki čimbenici u međudjelovanju. Kompleksan sastav detergenata u kojima se površinski aktivne tvari miješaju s ostalim komponentama također dovodi do sinergističkog učinka. Nadalje, detergenti odnosno površinski aktivne tvari u njihovom sastavu mogu utjecati na biorazgradivost i toksičnost ostalih komponenata u okolišu. Zbog toga je vrlo važno razviti i primijeniti odgovarajuću a pri tome ne skupu analitičku metodu za određivanje površinski aktivnih tvari u detergentima.
Ovim radom predlažu se dvije jednostavne i brze analitičke metode za određivanje anionskih, kationskih i neionskih površinski aktivnih tvari: tankoslojnu kromatografiju za kvalitativno određivanje te njihovo kvantitativno određivanje potenciometrijskom titracijom s ionsko selektivnim elektrodama. Pokazano je da je najbolja separacija i identifikacija istraživanih komponenata postignuta pomoću razvijača izoamil alkohola na podlozi silikagela 60 F254 s, detekcija je provedena pod UV lučnicom pri l = 254 nm. Nakon kromatografske identifikacije komponenata, obavljena je potenciometrijska titracija surfaktanata uz primjenu različitih ion selektivnih elektroda i titranata (kationski je titriran sa c = 0,004 mol L-1 natrij dodecil sulfatiom pri pH 10, anionski sa c = 0,004 mol L-1 Hiaminom 1622 kod pH 3, a neionski sa c = 0,01 mol L-1tetrafenilboratom kod pH 10). Te dvije metode pokazale su se kao vrlo dobra kombinacija za određivanje anionskih, kationskih i neionskih površinski aktivnih tvari. Prednost potenciometrijske titracije je visok stupanj automatizacije i vrlo niske granice detekcije koje postižu različite ion selektivne elektrode. Tankoslojna kromatografija također pruža mnoge prednosti nad ostalim analitičkim metodama: niski troškovi, brzina te jednostavnost analize omogućuju uvođenje ove metode u mnoge laboratorije koji se bave analizom detergenata.
Posljednjih se desetljeća sve jasnije očituje stav da je poslovno odlučivanje, uključujući i odgovoran odnos prema okruženju, u funkciji građanskih odnosno javnih interesa, konfliktnost interesa ...potrošača (što više robe bez obzira na zagađivanje ili iscrpljenost prirode), nasuprot interesima građana (zahtjev za očuvanje prirode) zamjenjuje konvergentnost marketinških i društvenih interesa ( “ozone friendly", "cruelty free" proizvodi). Na primjeru “Saponije" Osijek provedeno je istraživanje o informiranosti, mišljenju i namjerama potrošača u vezi s potrošnjom detergenata za pranje rublja, osobito onih koji su proizvedeni u skladu sa svjetskim trendovima zaštite čistog okoliša. Istraživanje je provedeno uz suradnju sa studentima Ekonomskog fakulteta u Osijeku, sa željom da se upravo studenti ekonomije usmjere na razumijevanje socijalnih posljedica poslovnih odluka čiji će nosioci postati.
Detergente u mljekarstvu možemo rasporediti u četiri osnovne skupine: u alkalne, u kiselinske detergente, kompleksne fosfate i natapala. Donedavno bile su u mljekarstvu u upotrebi većim dijelom kao ...detergenti alkalije. Još i danas zauzimaju važno mjesto kao sastavni dijelovi kombiniranih detergenata.
Poznavajući naše prilike i nedostatke baš u vezi s problemom odgovarajućih sredstava za pranje i čišćenje u mljekarskim pogonima i na imanjima sa strojnom mužnjom, pristupio sam uz pomoć i ...razumijevanje tvornice »Arbo« u Podgradu pri Ljubljani izradi detergenata za potrebe mljekarstva.
Da uklonimo ostatke mlijeka na strojevima, priboru, kantama i bocama, s obzirom na kemijski sastav mlijeka nije dovoljno, da samo mehanički čistimo mljekarski pribor i uređaje. Potpuna čistoća i ...sterilnost na pr. kanta i boca uz ostale faktore jesu preduvjet, da se održava kvaliteta (gotovog proizvoda) - mlijeka. Upotrebom nekih kemijskih sredstava ne samo da potpomažemo mehanički, uklanjati ostatke mlijeka, nego ujedno i steriliziramo pribor i uređaje.
L’exposition aux enzymes microbiennes chez le personnel d’usines de fabrication de détergents peut conduire à une sensibilisation IgE dépendante et les exposer à des évènements allergiques graves. ...L’objectif de la surveillance par le médecin du travail est de repérer précocement une sensibilisation de ces salariés avant que des symptômes allergiques ne surviennent. L’industrie des détergents s’appuie sur une longue expérience et des recommandations strictes pour éviter l’apparition de symptômes chez ses salariés. L’Association internationale de la savonnerie, de la détergence et des produits d’entretien basée à Bruxelles propose des mesures de surveillance individuelle des salariés (questionnaires, analyse de la fonction pulmonaire…) ainsi que des mesures de prévention collectives strictes telles que le contrôle de la qualité de l’air. Des programmes de surveillance des salariés basés sur la réalisation de tests cutanés ont montré leur efficacité pour le dépistage précoce de cette sensibilisation. Entre 2006 et 2010, dans plus de 100 usines à travers le monde, il a été décrit un taux d’incidence annuelle de nouvelles sensibilisations inférieur à 1 % et d’allergies professionnelles inférieur à 0,1 %. Nous décrivons les caractéristiques originales de ce modèle appliqué à une usine sur le territoire français.
Exposure to microbial enzymes among staff working in detergent manufacturing facilities can result in IgE-dependent sensitisation with risk of serious allergic events. The purpose of monitoring by an occupational health doctor is to enable early detection of sensitisation in employees before actual allergic symptoms occur. The detergents industry relies on extensive experience and strict recommendations to avoid the onset of symptoms in staff. The International Association for Soaps, Detergents and Maintenance Products based in Brussels proposes individual surveillance measures for staff members (e.g. questionnaires, pulmonary function testing) as well as strict preventive measures at the collective level such as air quality controls. Staff surveillance programs based on skin testing have proved effective in the early detection of such sensitisation. Between 2006 and 2010, in more than 100 factories worldwide, the annual incidence of new cases of sensitisation was less than 1% while that of occupational allergies was below 0.1%. Herein, we describe the novel characteristics of this model as applied to a factory on French territory.
PDF
