Razvojni procesi so integralni in jih lahko razumemo in evalviramo le z interdisciplinarnim pristopom. Značilnost geografske vede je njena kompleksnost v proučevanju prostora. Vloga in pomen ...geografije pri načrtovanju regionalnega razvoja v spremenjenih družbeno - gospodarskih razmerah je predvsem v sodelovanju z ostalimi znanstvenimi disciplinami pri zagotavljanju skladnega regionalnega razvoja.
U radu se donosi pregled najznačajnijih arheoloških lokaliteta na širem području mjesta Ražanca, Podvršja i Ljupča, koji datiraju u vrijeme od prapovijesti pa sve do novog vijeka. Budući da se ...značajan dio istraženih lokaliteta nalazi na prirodnim uzvisinama, morskim uvalama te vodom bogatim područjima, ističe se njihova uloga kao svojevrsnih katalizatora u promociji kulturnih, ali i prirodnih ljepota toga kraja. U tome kontekstu, lokaliteti postaju važna odredišta u razvoju kulturnog i sportskog turizma, kao ujedinjenog oblika turističke ponude lokalne zajednice. Posebno se ističe položaj Ljubljana iznad Ljupča (Castrum Liube) kao kompleksno arheološko nalazište koje nudi slojevitu povijesnu priču. Spomenuti položaj iznad Ljupča je zbog svojega prirodnog okruženja idealan za postavljanje kulturnih te sportsko-rekreacijskih staza, a u konačnici to područje ima i izvrsne predispozicije za formiranje arheološkog parka. Takvo što bi zasigurno utjecalo na lokalni ekonomski rast i razvoj. Posebice je to izraženo na ekonomskom utjecaju organizacije kulturnih i sportskih manifestacija.
U okviru rasprave o teoriji egalitarnog sindroma Josipa Županova iz 70-ih godina, koja je nedavno pokrenuta među hrvatskim politolozima i sociolozima, nameću se dva pitanja od velike važnosti za ...ekonomiste. Prvo, je li egalitarni sindrom prepreka ekonomskom razvoju ili je riječ o pukoj reakciji na razvojne probleme? Drugo, ako je egalitarni sindrom skup kulturnih normi, koliko može biti jak njihov učinak na tempo i razinu gospodarskog razvitka? Ove se teme nisu propitivale u nedavnoj raspravi među sociolozima. Uvođenje dodatnih varijabli u analizu veza između nejednakosti i društvenih promjena pokazuje da pojedine kulturne norme, poput težnje preraspodjeli, mogu utjecati na društveni razvoj, ali su smjer i snaga njihova utjecaja dvojbeni. Pri tome su bitne dvije varijable: brzina kulturnih promjena i stupanj njihove endogenosti, odnosno egzogenosti u odnosu na ekonomski razvitak. Županov nije analizirao učinke tih varijabli, već je pretpostavio svojevrsni kulturni determinizam. Takav su pristup prihvatili i moderni interpreti njegove teorije, pretpostavivši da je trajanje neke norme indikator njenoga utjecaja. Međutim, bez uklapanja teorije egalitarnog sindroma u širi teorijski okvir u kojem je moguće odrediti i testirati odnos između kulturnih normi, njihovih promjena i gospodarskog razvitka, neće biti moguće utvrditi predstavljaju li vrednote egalitarizma koje su izmjerili Štulhofer i Burić prepreke gospodarskom i društvenom razvitku.
Cilj ovog istraživanja je ispitivanje značaja međunarodne razmjene u procesu regionalne konvergencije u Hrvatskoj. Ranija teorijska i empirijska istraživanja uobičajeno su utvrdila da međunarodna ...konkurentnost i izvozna otvorenost potiču regionalnu konvergenciju i omogućuju slabije razvijenim regijama ubrzani gospodarski rast putem unapređenja proizvodnosti i učinkovitosti. Osnovna hipoteza testirana u radu je da je međunarodna razmjena u slučaju Hrvatske manje značajna u objašnjavanju regionalnih razlika u ekonomskom rastu. Korištena je ekonometrijska analiza nad panel podacima, a kao teorijsko ishodište za formuliranje modela korištena je hipoteza uvjetne konvergencije. Modelom se utvrđuju faktori koji objašnjavaju razlike u brzini rasta hrvatskih županija, uključujući i varijable vezane za međunarodnu razmjenu. Temeljni rezultati sastoje se u davanju empirijske podloge za donošenje zaključka da međunarodna razmjena nije bila ključna determinanta koja je utjecala na proces regionalne konvergencije u Hrvatskoj. Umjesto međunarodne razmjene, regionalne razlike u gospodarskom rastu primarno su određene kvalitetom ljudskog kapitala, razinom investicija u fiksni kapital i strukturnim obilježjima pojedinih hrvatskih županija. Osnovni zaključak temeljem rezultata analize jest da je u dosadašnjem razdoblju, regionalni rast bio određen primarno kretanjem domaće potražnje kućanstava i javnog sektora. Najbrži rast zabilježen je u županijama u kojima su javna sredstva investirana u infrastrukturne projekte, te županijama koje su specijalizirane za pružanje usluga namijenjenih osobnoj potrošnji. Međutim, uloga međunarodne
razmjene bit će naglašenija u budućem razdoblju kao posljedica ograničene domaće potražnje. Unaprjeđenje međunarodne konkurentnosti je preduvjet uspješnog i održivog regionalnog razvoja.
Prisutnost integracijskih i dezintegracijskih procesa u Europi nameće redefiniranje mnogih bitnih kategorija političkog i ekonomskog suživota, kako bi se mogla ostvariti ideja Europe kao zajedničkog ...doma. Zbog dimenzija promjena potrebno je mijenjati paradigme ekonomskog razvoja, prihvaćajući Schumpeterov koncept daje ekonomski razvoj sadržan u procesu stalne kreativne destrukcije. Ako Europa ne riješi ekonomske probleme s kojima je suočena, a koji postaju sve više kulturni problem opstanka i razvoja, ideja Europe kao zajedničkog doma neće se ostvariti.
Ovaj rad proučava kako vlasnici manjih posjeda u području niže stambene gustoće mogu uspostaviti zadrugu za financiranje, uklanjanje i rekonstrukcije svojih područja da bi poboljšali urbane i ...ekonomske okolnosti. Konzultant koji je stručan u razvoju nekretnina bio bi angažiran da nadgleda proces, a vlasnici ostaju punopravni ili većinski vlasnici visokovrijedne poslovne imovine te vlasnici novih stambenih jedinica. U ovome radu razmatra se hipotetska primjena područja neplanske gradnje na Jadranskoj obali u Hrvatskoj.
Crna Gora traži svoju budućnost u turizmu, i to s dobrim razlozima: u 2007. godini bila je najbrže rastuće turističko tržište u svijetu. Unatoč blagom padu posljednjih godina, turizam se i dalje ...smatra najvažnijim faktorom budućeg ekonomskog razvoja države. To i
ne čudi, uzmu li se u obzir prirodne karakteristike Crne Gore, položaj na obali Jadranskog mora i iskustvo u turizmu koji započinje još 1970-ih.
Ovakav dinamičan razvoj bio je glavni razlog za istraživanje turizma Crne Gore putem znanstvenog projekta nastalog u suradnji sveučilišta iz Njemačke, Albanije, Crne Gore i Srbije. Empirijski pristup u ovom istraživanju uključuje polustrukturirane, fleksibilne intervjue s različitim dionicima. S obzirom da je turizam Crne Gore vezan gotovo isključivo uz obalu, odabrana su tri obalna turistička centra – Kotor, Budva i Ulcinj.
Rezultati pokazuju da je razvoj tržišta turističkih usluga u Crnoj Gori dinamičan i napreduje, dok je istovremeno karakteriziran jakom polarizacijom i divergentnim trendovima. Potrebna su ulaganja u sektoru infrastrukture koja je većinom orijentirana na masovni turizam i tržište niske platežne moći kojem je razvojna budućnost neizvjesna. Istovremeno, postoji malena, ali rastuća ponuda ekskluzivnih turističkih usluga koje se smatraju predvodnicom budućeg razvoja Crne Gore kao destinacije za bogate turiste. Sve
u svemu, gospodarski naglasak na razvoj obalnog turizma uključuje i rizik povećanja već snažnih prostornih dispariteta, ostavljajući za sobom planinsku unutrašnjost s padom u gospodarskom razvoju i populaciji.
Lokalno gospodarstvo županija, sastoji se od sektora s različitim potencijalima rasta. Stopa rasta pojedinih sektora ovisi o nacionalnim i lokalnim uvjetima i poticajima. Shift-share analiza ...omogućava odjeljivanje tri različite komponente rasta; nacionalne, mix-komponente i lokalne komponente. Rezultati analize od velikog su značenja kreatorima politike lokalnog i regionalnog razvoja za donošenje odluka. Analiza je rađena za 20 županija i Grad Zagreb za razdoblje 1997.-2008. godine. Rezultati upućuju na razlike u ukupnoj lokalnoj konkurentnosti županija kao i na razlike sektorske konkurentnosti unutar županija. Ukupno 11 županija ima djelatnosti s visokim lokacijskim kvocijentom (LQi>2) što znači usku gospodarsku strukturu lokalnih županijskih gospodarstava koja je neotporna na različite šokove. Uska gospodarska struktura osobito je izražena u županijama u kojima prevladava poljoprivreda zatim prerađivačka industrija i turizam. Najveći broj županija (12) dugoročno je ostvarilo pad lokalnih konkurentskih prednosti. Manja lokalna konkurentnost, sama po sebi, nije u čvrstoj korelaciji s obilježjem uske gospodarske strukture, ali kad dolazi simultano s negativnom mix-komponentom ta se veza može uočiti. Rezultati analize upućuju na pasivan odnos županija u odnosu na rast i strukturne promjene lokalnih županijskih gospodarstava. Analiza upućuje na trend postupne sektorske redistribucije županijskih lokalnih gospodarstava u korist sekundarnih i tercijarnih djelatnosti.
U ovom radu autor istražuje osnovne značajke znanstveno-tehnološkog razvoja i trendove ekonomskog razvoja na prijelazu u 21. stoljeće, te na osnovu toga sagledava tj. predviđa mogućnosti ...znanstveno-tehnološkog i ekonomskog razvoja u prvim desetljećima 21. stoljeća. U radu se polazi od spoznaje da će suvremeni znanstveno-tehnološki razvoj u svijetu, koji se prvenstveno temelji na razvoju visokih informacijskih, poglavito kompjutorskih tehnologija, te telekomunikacijskih i komunikacijskih tehnologija, bitno utjecati na suvremeni ekonomski razvoj. To dovodi do globalizacije u ekonomskom razvoju, jer preko novih informacijskih, telekomunikacijskih i komunikacijskih tehnologija dolazi do fantastičnog protoka informacija, znanja i patenata, koji se koriste kao intelektualni resursi u ekonomskom razvoju. Ovakve tendencije u znanstveno-tehnološkom razvoju na prijelazu u 21. stoljeće nastavit će se i prvim desetljećima 21. stoljeća i davat će osnovni ton ekonomskom razvoju. U
tom kontekstu, suvremeni znanstveno-tehnološki razvoj, temeljen na
informacijskim, telekomunikacijskim i komunikacijskim tehnologijama, daje nevjerojatne impulse razvoju pojedinih privrednih djelatnosti, a osobito razvoju dioničarske i digitalne ekonomije. Sve ovo će u prvim desetljećima novoga stoljeća hitnije utjecati na ekonomski /gospodarski/ razvoj visoko razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
Rad predlaže i ocrtava model urbane komasacije primijenjen u većem omjeru na već postojeća stambena naselja kako bi se korigirali izazovi vezani za neplansku gradnju u razvijenim ekonomijama. Model ...je razvijen kako bi uključio, motivirao i stalnim prihodom financijski nagradio uključene sudionike, uključujući već postojeće kućevlasnike, investitore i gradsku upravu. Cilj ovog rada nije da definira specifične detalje vezane za primjenu ovog predloženog modela, nego da ponudi osnovni predložak koji bi se mogao primijeniti na različite urbane izazove.
PDF
