Cilj ovog istraživanja je opis i standardiziranje postupka korištenja osnovnih biomehaničkih tehnika za istovremeno dobivanje kinematičkih, kinetičkih i EMG podataka kod vježbi dubinskih skokova. ...Mjerenje dubinskih skokova izvršeno je korištenjem piezoelektrične platforme za mjerenje sile reakcije podloge, uređaja za mjerenje EMG aktivnosti muskulature i akvizicijom video signala na temelju kojih je kasnije učinjena kinematička analiza.Dubinske skokove izvodilo je pet ispitanika, skakača u dalj, koji su vrhunski natjecatelji, a analizirane vježbe često su primjenjivane u tehnologiji atletskog treninga.Analizirane biomehaničke varijable iskazuju visoku zahtjevnost izvođenih zadataka na lokomotorni sustav ispitanika. Rezultati ukazuju na veliku vertikalnu silu reakcije podloge na svim razinama opterećenja (visinama saskoka), što je pokazatelj da se korištenim vježbama dubinskih skokova uspješno može ostvariti opterećenje kao i kod skokova u dalj (vrijednosti vertikalne sile rakcije podloge kreću se od 3500 do 6300N). Rezultati horizontalne sile reakcije podloge očekivano su niži zbog znatno manje horizontalne brzine kretanja skakača i ne prelaze 1500N.
Prema rezultatima EMG aktivnosti muskulature odrazne noge moguće je zaključiti kako je priprema u smislu predaktivacije muskulature neposredno prije doskoka izuzetno važna kako bi se izveo dobar skok. Maksimalne vrijednosti EMG aktivnosti muskulature postizane su, najčešće u trenutku kontakta s podlogom. Analiziranim vježbama dubinskih skokova uspješno se može simulirati kretna struktura odraza koja se pojavljuje kod skoka u dalj iz zaleta, i jednako tako izazvati zadovoljavajuće opterećenje neuromuskularnog sustava.
Cilj rada. Istražiti može li patološka maternična elektromiografska aktivnost (EMG aktivnost) tijekom razdoblja placentacije poremetiti taj proces, kako se povišena EMG aktivnost odražava na pupčani, ...fetalni i maternični protok, te istražiti dostignutu težinu djeteta i kakve se promjene javljaju uz tokolizu ritodrinom ovisno o uspjehu ili neuspjehu liječenja. Metode. 114 trudnica s kliničkom dijagnozom prijetećeg preranog poroda podijeljeno je u 4 skupine (A, B, C, D) ovisno o elektromiografskom zapisu nakon 20. tjedna trudnoće i započetom liječenju ritodrinom. U skupini A (N=41) bile su trudnoće s EMG mirnim miometrijem, u skupini B (N=17) trudnice s patološkom EMG aktivnošću koje nisu liječene, u skupini C (N=34) trudnice s patološkom EMG aktivnošću unatoč liječenju i u skupini D (N=22) trudnice u kojih je patološka EMG aktivnost uspješno prekinuta tokolizom ritodrinom. Protoci u fetalnoj, placentarnoj i materničnoj cirkulaciji¬ mjereni su od 28. tjedna trudnoće do poroda i iskazani indeksom otpora (RI) i brzinama protoka krvi (najvišom u sistoli, najnižom u dijastoli i srednjom). Rezultati. Trudnice s patološkom električkom aktivnošću miometrija prije 24. tjedna koje nisu liječene ritordinom (skupina B) imale su značajno više indekse otpora u arteriji arkuati i pupčanoj arteriji od trudnica bez patološke uterine aktivnosti (skupina A), trudnica koje su uspješno liječene (skupina D) i trudnica u kojih postoji električka aktivnost, ali primaju ritordin (C). Udio pothranjene djece u istoj skupini B bio je 70%, značajno više nego u skupinama A (7,3%) i D (9,1%). Indeks otpora u fetalnoj aorti skupine B značajno je viši nego u trudnica skupina A, C, D. Indeks otpora srednje moždane arterije do 32. tjedna jednak je za sve četiri skupine nakon čega je pad u skupini B značajno veći nego u skupinama A, C i D. U skupini B značajno je snižena sistolička, dijastolička i srednja brzina protoka krvi u pupčanoj arteriji i aorti u odnosu na ostale skupine, a značajno je i povećanje brzine u srednjoj moždanoj arteriji u odnosu na skupinu A. Zaključak. Patološka maternična elektromiografska aktivnost tijekom prve polovine trudnoće, remeteći placentaciju, uzrokuje poremetnje protoka kroz uteroplacentarne i fetalne krvne žile i, sekundarno, rast djeteta. Uspješna tokoliza ritodrinom normalizira parametre protoka i rast djeteta. Tokoliza ritordinom samo je jedna od mogućnosti prekidanja patološke EMG aktivnosti maternice te je njen uspjeh vidljiv, ali nije idealan. Promjene parametara fetalnog aortalnog¬ protoka i protoka kroz središnju moždanu arteriju djeteta tijekom tokolize ritodrinom vjerojatno nisu posljedica izravnog učinka lijeka, već njegova uspješnog ili neuspješnog djelovanja na miometrijsku EMG aktivnost i uterini protok.
Elektromiografska analiza aktivnosti žvačnih mišića u ispitanika s mobilnim protezama može razjasniti njihov udjel u različitim kretnjama mandibule. Kod djelomičnog i totalnog gubitka zubi može se ...očekivati promjena u aktivnosti tih mišića. Istraživanja su vršena na uzorku od 173 ispitanika. Prva skupina (92 ispitanika) (ima sačuvane sve zube u obje čeljusti. Druga skupina (51 ispitanik) ima
djelomičnu protezu obostrano slobodnih sedla, a u gornjoj čeljusti totalnu protezu. Treća grupa (30 ispitanika) ima u donjoj čeljusti djelomičnu protezu obostrano slobodnih sedla, a u gornjoj sve prirodne zube. Kod svih ispitanika izvršena je simultana registracija akcijskih potencijala lijevog i desnog temporalisa i masetera za vrijeme snažne kontrakcije u centralnoj okluziji. Kod prve skupine dobivene se vrijednosti aritmetičkih sredina digitalno integriranih
kalcijskih potencijala: lijevi m. temporalis 66,098 desni m. temporalis
72,620, lijevi m. masseter 77,072 i desni m masseter 83,293. U drugoj skupini vrijednosti su bile: »lijevi m. temporalis 20,482, desni m. temporalis 21,340, lijevi m. masseter 19,711 i desni maseter 20,168. Treća skupina: lijevi m. temporalis 31,062, desni im. temporalis 26,630, lijevi m. masseter 26,496 i desni m. masseter 26,563. Može se zaključiti da se vrijednost akcijskih potencijala m. temporalisa i m. massetera smanjuje proporcijski opsegu mobilnoprotetske opskrbe. Vrijednost registriranih akcijskih potencijala pada porastom životne dobi. Veće vrijednosti akcijskih potencijala nađene su kod mišića desne strane .
Na uzorku od stotinu i četrdeset i tri ispitanika provedeno je ispitivanje uspješnosti mobilnoprotetske terapije. Istovremeno je primijenjena elektromiografska metoda i metoda testa mastikatorne ...efikasnosti. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine. Eksperimentalnu skupinu čine ispitanici sa donjom djelomičnom i gornjom totalnom protezom, a obuhvaća pedeset i jednog ispitanika. Kontrolnu skupinu čine devedeset i dva ispitanika sa sačuvanim svim prirodnim zubima. U elektromiografskoj registraciji biopotencijala oba m. masetera i oba m. temporalisa primijenjene su dvije metode: metoda serioelektromiograma i metoda elektromiograma centralne okluzije. Istovremeno sa serioelektromiogramom izveden je test mastikatorne efikasnosti. Na osnovu dobivenih rezultata može se zaključiti da kod ispitanika sa donjom djelomičnom protezom (Kennedy klasa 1) i gornjom totalnom protezom postoji znatno slabija efikasnost mastikacije. Kod ispitanika sa prirodnim zubima postoji veća povezanost vrijednosti varijabla testa mastikatorne efikasnosti i varijabla elektromiograma centralne okluzije, dok kod ispitanika sa donjom djelomičnom (Kennedy kl. 1) i gornjom totalnom protezom postoji veća povezanost varijable testa mastikatorne efikasnosti sa varijablama serioelektromiograma.
Kod 35 ispitanika sa prirodnim zubima ii 30 nosilaca totalnih proteza
istražena je aktivnost m. temporalis anterior et posterior metodom površinske elektromiografije na aparatu sa ugrađenim ...digitalnim integrator i ma. Registracije su vršene u svim okluzijskim položajima (retruzija, incizalni položaj, dekstro i sinistrolateralna okluzija, maksimalna mterkuspidacija). Rezultati su prikazani u postocima maksimalne interkuspidaciije, a obrađeni su metodom analize varijance. Utvrđena je relativno veća aktivnost m. temporalis ant. kod nosilaca totalnih proteza u retruziji \ lateralnoj okluziji na radnoj strani p < 0 ,0 1 ), što se pripisuje većem broju kontakta na lateralnim zubima kod proteza u ovim položajima. Također je utvrđena veća aktivnost m. temp. post. u (incizalnom položaju i lateralnoj okluziji na kontralateralnoj strani kod nosilaca totalnih proteza (p < 0,01 J. To se pripisuje manjem incizalnom kutu kod totalnih proteza, kao i rotaciji manđibule prema gore i naprijed uslijed resorpcije alveolnog grebena.
Opisan je novi EMGa-1 uređaj, baziran na IBM kompatibilnom PC-u za preciznu analizu bioelektrične aktivnosti sa 6 kanala i analizu zvuka okluzije s 2 kanala. Ovo ispitivanje provedeno je s ciljem da ...se demonstriraju vrijednosti aparature u bazičnim eksperimentima i u kliničkoj evaluaciji funkcije. U njemu je sudjelovalo 10 ispitanika sa svim zubima i normalnom okluzijom. EMG signali registrirani su iz oba
prednja temporalisa i iz oba masetera, simultano sa zvukom okluzije.
Matematičke opcije, superponiranje signala i kursorska mjerenja omogućili su veliku raznolikost analize. Srednje vrijednosti mišićne aktivnosti u nekim funkcijskim položajima i za vrijeme mastikacije u suglasnosti su s rezultatima drugih autora. Moguće je mjeriti i tako kratkotrajne promjene kao što su mišićni refleksi. Neki parametri kao što su srednji mišićni naponi izotonične i izometrične aktivnosti i vremenski slijed zvučnih i/ili mišićnih signala izmjereni su prvi put, što su omogućile neke inovacije mjernog sustava EMGa-1 aparature (superponiranje grafičkih prozora mišićnih i/ili zvučnih signala i zoomin tehnika).
