Posljednjih nekoliko desetljeća povećana je proizvodnja mlijeka što je praćeno smanjenom plodnošću mliječnih krava. Čimbenici koji najviše utječu na reproduktivnu učinkovitost jesu genetika, ...hranidba, otkrivanje estrusa i metabolički poremećaji. Zbog povećanja genetske osnove za proizvodnju mlijeka povećani su i hranidbeni zahtjevi. Nedostatna hranidba tijekom peripartalnog razdoblja povećava rizik od metaboličkih poremećaja, uzrokuje pad tjelesne kondicije i izraženiji negativni energetski balans. S druge strane visok unos suhe tvari povećava brzinu metabolizma steroidnih hormona što često dovodi do tihog tjeranja i smanjene izraženosti vanjskih znakova estrusa. Redovito rasplođivanje ovisi o normalnoj funkciji jajnika. Kako bi rasplođivanje bilo uspješno, krava mora pokazati vanjske znakove estrusa, ovulirati, koncipirati, održati razvoj embrija tijekom gravidnosti i na kraju se oteliti. Nakon porođaja mora doći do povratka ciklične aktivnosti jajnika i obnove funkcije maternice.
U ovom radu analiziraju se pojedini dijelovi Rješenja broj U-I-60/1991 i dr. u kojem je Ustavni sud Republike Hrvatske odlučivao o suglasnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za slobodno odlučivanje o ...rađanju s Ustavom RH. Detaljno su analizirane točke Rješenja broj U-I-60/1991 i dr. koje se odnose na pitanje moralnog aspekta pobačaja, vrijednosti vezane uz pitanje pobačaja, zaključci o pravnom statusu ljudskog embrija i fetusa te pravu žene na privatnost. Donosi se zaključak o tome je li Ustavni sud RH donio Rješenje broj: U-I-60/1991 i dr. u skladu sa stručnim stajalištima i znanstvenim činjenicama.
Na temelju prethodnih izvješća o poboljšanju reprodukcije krava, kod kobila pasmine marvari istražili smo učinak ribljeg ulja kao prehrambenog dodatka na razvoj folikula jajnika, žutog tijela, ...koncepcije i određenih reprodukcijskih pokazatelja. U skladu s ciljem, 20 kobila koje nisu bile u laktaciji je metodom slučajnog izbora podijeljeno u dvije skupine s po 10 kobila. Za razliku od kontrolne skupine, kobile u eksperimentalnoj skupini hranjene su obrokom obogaćenim ribljim uljem u obliku dodatka koji je sadržavao n-3 polinezasićene masne kiseline (PUFA), u dnevnoj količini od 64 mg na jedan kg tjelesne mase. Eksperiment je trajao 70 dana, odnosno za kobile koje su ostale gravidne do 45 dana nakon ovulacije. Estrus je praćen teaserom, a osjemenjivanje je provedeno zamrznutim sjemenom. Razvoj folikula jajnika i žutih tijela te gravidnosti praćeni su transrektalnim ultrazvukom. Koncentracija progesterona i estradiola u plazmi procijenjena je radioimunološkom metodom. U eksperimentalnoj skupini utvrđen je veći (P<0,05) promjer najvećeg folikula od 4. dana estrusa do ovulacije i veći promjer žutog tijela 7. dan nakon ovulacije. No, 15. dan nakon ovulacije promjer žutih tijela bio je signifikantno povećan kod gravidnih kobila. Obrok obogaćen ribljim uljem signifikantno je poboljšao razvoj embrija, što se očitovalo povećanjem promjera embrionalne vezikule 15. dan nakon ovulacije i povećanjem embrija 28. dan nakon ovulacije. Nadalje, u eksperimentalnoj skupini kobila srednja koncentracija estradiola u plazmi bila je veća na dan početka estrusa (P<0,05) i 4. dan estrusa (P<0,01). Slično tome, obrok obogaćen ribljim uljem kod gravidnih je kobila signifikantno (P<0,01) povećao progesteron u plazmi 15. dan nakon ovulacije. U kobila eksperimentalne skupine je, uz varijacije estrusnog ciklusa, utvrđeno i za 19 sati kraće trajanje estrusa (P<0,05). Povećana stopa gravidnosti kod kobila dohranjivanih ribljim uljem nije bila signifikantna. Zaključeno je da je hranidba s dodatkom ribljeg ulja kod kobila pasmine marvari poboljšala funkciju jajnika i razvoj embrija.
Neposredni povod za nastanak ovog članka je vijest o navodnom rođenju »prvog ljudskog klona«, koju su krajem 2002. godine pustili u eter raelijanci ili pripadnici najbrojnije »UFO religije« u ...svijetu. Daljnji povod je činjenica da se tema kloniranja čovjeka već dugi niz godina provlači kroz stručnu biomedicinsku i bioetičku literaturu te kroz raznovrsne medijske rasprave. U svemu tome se uočavaju mnoge nejasnoće glede tumačenja i razumijevanja biomedicinskih danosti povezanih s kloniranjem, osobito u javnom diskursu. Zbog toga članak ide za tim da ukloni nejasnoće u svrhu kasnijih (II. i III. dio) što jasnijih i britkijih vrijednosnih određenja prema biomedicinskom fenomenu kloniranja čovjeka. U tu svrhu detaljno se opisuju povijesni pomaci u razvoju raznih tehnika kloniranja te se analiziraju sve relevantne biomedicinske danosti koje stavljaju na uvid pravu narav pojedinih tehnika i metoda kloniranja. Budući da svako iznošenje biomedicinskih danosti uključuje određenu interpretaciju koja proizlazi iz načina osobnog razumijevanja stvari, prethodno valja upozoriti na postojanje nekih nužnih i neminovnih vrijednosnih, to jest, ne-biomedicinskih prosudbi i konstatacija. No, one nisu tu ni zbog toga da bi umanjile vrijednost biomedicinskim danostima ni zbog nepažnje glede jasnog razlikovanja između činjenica i vrijednosnih sudova, nego su tu zbog neizbježnog vrednovanja što se javlja, htjeli ne htjeli, u svakoj interpretaciji. Naime, svaka interpretacija je svojevrsno vrednovanje. To ne znači da se u članku činjenice svode na vrijednosti ili vrijednosti na činjenice, nego da je ponekad neizbježno postavljanje problema ili pitanja na način koji jasno aludira na vrijednosni sud, a koji po svojoj prirodi ne spada na biomedicinu, nego na etiku. Usprkos tim poteškoćama, u članku se nastoji razumljivo i dokumentirano iznositi neke važne biomedicinske danosti, nastojeći pritom što je moguće sustavnije posredovati ono bitno i relevantno za kasnije što bolje razumijevanje etičke prosudbe pojedinih metoda i tehnika kloniranja čovjeka.
Članak obrađuje biomedicinsku i bioetičku diskusiju o početku ljudskog individualnog života formulirana neologizmima rođenje mozga i moždani život. Sintetičko-analitičkim pristupom, u prvom dijelu ...članka, individualiziraju se neke glavne okosnice raznih teorija koje pojedini autori, sudionici diskusije, teoretski oblikuju prema analogiji ili simetrijskim načelima u odnosu na postojeće definicije 'moždane smrti' s pripadajućim kriterijima. Drugi dio članka, u kritičko evaluativnom pristupu, iznose se u kratkim crtama teoretske pretpostavke koje jasno ukazuju na interpretativno metodološku i znanstvenu neutemeljenost kako teoretske tako i konkretne aplikacije simetrije između 'moždanog života' i 'moždane smrti'.
Somatski embriji i biljke proizvedeni su iz dozrelih i nedozrelih kalusa embrija pšenice. Nedozreli embrij pokazao je bolju sposobnost za embriogenezu i regeneraciju biljke. Prisutnost 2,4 – D ...pokazala se bitnom za idukciju i održavanje somatske embriogeneze. Organski dušični aditivi (L-prolin, L-aspargin i kazein hidrolizat) djelovali su na stvaranje somatskog embrija kad su upotrijebljeni u mediju za održavanje kalusa. Histološka analiza potvrdila je stvaranje somatskog embrija. Regenerirane biljke imale su istu morfologiju kao i izvorne biljke.
Velike količine otpadnih voda i mulja, kao nusprodukata uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV), u konačnici bivaju ispuštene u slatkovodne, morske ili kopnene ekosustave. Nusprodukti UPOV-a ...često sadrže različita organska, anorganska i mikrobiološka zagađivala koja imaju mogućnost akumulacije u tlu, sedimentu, usjevima, kao i prijenosa unutar hranidbenih lanaca kroz različite trofičke nivoe, predstavljajući tako prijetnju i ljudskom zdravlju. Unatoč činjenici da se u većini slučajeva radi o kompleksnoj smjesi različitih spojeva, državne i međunarodne zakonske odredbe preporučaju praćenje svega nekoliko odabranih zagađivala te su većinom bazirane na određivanju kemijskog sastava. S obzirom na to da potencijalna toksičnost i biodostupnost može biti određena isključivo upotrebom različitih bioindikatorskih organizama, istraživanje opisano u ovom doktorskom radu usmjereno je ka širem ekološkom pristupu, pružajući tako sveobuhvatan i jasniji uvid u mogućnost onečišćenja kopnenih i vodenih ekosustava. Predstavljen doktorski rad prikazuje i tumači rezultate niza istraživanja otpadnih voda, tekućeg i aktivnog te dehidriranog otpadnog mulja s odlagališta, provedenih na embrijima zebrice Danio rerio i gujavicama vrste Eisenia fetida. U procjeni toksičnosti upotrijebljen je niz biokemijskih i histopatoloških biomarkera na različitim razinama biološke organizacije (substanična, stanična i tkivna razina). Integracijom krajnjih bioloških učinaka ispitivanih na dva modelna organizma (zebricama i gujavicama), ovaj doktorski rad ne predstavlja samo procjenu efikasnosti UPOV-a Virovitica, već pruža temelj za praćenje onečišćenja otpadnih voda i mulja.
Large amounts of sewage effluents and sludges produced by municipal wastewater treatment plant (WWTP) ultimately result in discharge of treated byproducts in receiving freshwaters, marine or soil environments. WWTP’s byproducts often contain various organic, inorganic and microbiological contaminants, which could be accumulated in soil, sediment, crops, and transferred to the food chain on different trophic levels, having consequences also on human health. Despite the fact that sewage effluents and sludges are very complex mixtures, national and international legislation provide recommendations for monitoring of only few selected contaminants and are based mostly on chemical composition. Regarding to the fact that potential toxicity and bioavailability can only be determined using various bioindicators, the research described within this thesis has focussed on a broader ecological approach, providing a comprehensive and clearer insight into the possibility of terrestrial and aquatic ecosystems contamination. Presented thesis consists of a series of studies on wastewater, activated and dehydrated sludges, using two model organisms - zebrafish Danio rerio embryos and earthworm Eisenia fetida. In assessing the toxicity, several biochemical and histopathological biomarkers at various levels of biological organisation (sub-cellular, cellular and tissue level) were conduced. By integrating different biological endpoints within two test organisms, this thesis not only provides determination of efficiency of WWTP Virovitica, but also implements a basis for wastewater and sewage sludge pollution control.
Embriji (10 g) zrelih sjemenaka oraha Juglans sieboldiana usitnjeni su i ekstrahirani metanolom. Koncentrirani ekstrakt istraživan je kroma- tografijama na papiru i tankim slojevima. Ekstrakt je ...propuštan preko ionskog izmjenjivača Amberlita CG-50 u NH4+ obliku koji veže bazične supstancije ekstrakta, pa se naknadno eluiraju 1N solnom kiselinom. Solno kiseli eluat uziman je za spektrofotometrijska, spektrofluorime- trijska i kromatografska istraživanja. Utvrđeno je da supstancija u ekstraktu po svojim karakteristikama odgovara autentičnom uzorku serotonina (5-hidroksitriptamina) i nalazi se u koncentraciji od 20 µg x g-1 svježe tvari. Lokalizacija serotonina u tkivu utvrđena je p-dimetilaminobenzaldehidom s kojim ovaj biogeni amin daje plavo obojenje, dok s ninhidrinom u octenoj kiselini daje zelenkastoplavu fluorescenciju pod UV svjetlošću.
Istraživanje razvojnoga potencijala embrijskih stanica osnova je novih pristupa terapiji u području regenerativne medicine. U našim istraživanjima proučavali smo preživljenje različitih embrijskih ...tkiva nakon ektopične transplantacije in vivo. Zametak u užem smislu starosti 9,5 dana, neuralna mrežnica (20 dana), lensektomirano oko (14 i 18 dana), epiglotis (17 dana), mandibula (13 i 14 dana) te suzna žlijezda (17 i 20 dana) mikrokirurški su izolirane iz štakorskih zametaka navedenih starosti i transplantirane pod bubrežnu čahuru odraslih štakora. Zametak je u transplantatu preživio 60 dana. Fetalna mrežnica preživjela je čak 180 dana stvarajući rozete u transplantatu. Elektronskom mikroskopijom u njoj su dokazane živčane i glija stanice s obilnim neuropilom i mrežastim slojem. Lensektomirano oko preživjelo je 66 dana, a u transplantatu je otkrivena transdiferencijacija mrežnice u stanice leće. Epiglotis, mandibula i suzna žlijezda preživjele su 14 dana u transplantatu. U mandibuli su se razvili dobro formirani zubi. Pokazali smo, dakle, da uz rani poslijeimplantacijski zametak štakora, različita druga diferenciranija tkiva i organi zametka mogu također preživjeti pod bubrežnom čahurom najmanje 14 dana. Ovo ektopično mjesto ponovno se je dokazalo kao vrlo pogodno za pokuse transplantacije.
PDF
