Podporni odnos (odnos pomoči) med varovancem in supervizorjem se gradi v procesu supervizije. V članku je predstavljenih nekaj teoretičnih modelov, ki so supervizorju v pomoč. Poseben poudarek je na ...empatiji, ki je opredeljena kot način, kako »biti z varovancem«, kar pomeni, da supervizor razume njegove občutke, vendar pri tem ne izgubi občutka zase. Supervizor jo s celotnim vedenjem izraža besedno in nebesedno. Empatičen odnos se zaključi z načrtom aktivnosti, ki jih bo varovanec izvedel v prihodnosti.
Istraživanje predstavlja rezultate našeg međunarodnog, interkulturnog i empirijskog istraživanja. S djecom iz različitih zemalja i društvenih konteksta filozofirali smo o prirodi, onečišćenju i ...održivosti. Prije nego što predstavimo ključne nalaze našeg empirijskog istraživanja, izlažemo koncept filozofije za djecu (Philosophy for Children – P4C). Što je P4C? Koji se oblici P4C-a obično zagovaraju? Kako i za što ga koristimo? Tumačenja naše empirijske studije mogu se sažeti na sljedeći način: onečišćenje dotiče i pokreće djecu diljem svijeta, izaziva široke emocije i vrednuje se kao važan problem. Djeca razmišljaju o intrinzičnoj vrijednosti prirode i izražavaju patocentrične i vulnerabilističke poglede prema ljudima, životinjama i prirodi. Konačno, djeca različitih kultura opravdavaju različite razine kazne za okolišne prekršitelje.
Gratifikacija je osnovni motivacijski čimbenik sveukupne životne djelatnosti. Regresivna gratifikacija spontani je proces.
Susrećemo je u psihopatologiji i jedna je od definicija sekundarne dobiti. ...Progresivna gratifikacija je najbliža definiciji
sekundarne dobiti. Integralni je dio empatijske sposobnosti. Progresivna gratifikacija osigurava spoznaju u tijeku empatije
i autoempatije. O njoj ovisi stupanj zrelosti ega. Sposobnost progresivne gratifikacije usko je povezana s tolerancijom.
Tolerancija osigurava gratificirajući doživljaj kako prisustvom emocija tako i u tijeku njihove kontrole. Identifikacijskim
procesom s psihoterapeutom, u tijeku psihoterapije bolesnik postupno napušta svoju regresivnu gratifikaciju u korist
progresivne. Pri tom je značajna spoznaja da se gratifikacijski doživljaj nije umanjio nego je samo promijenio cilj.
Cilj: Istražiti kakva je percepcija zanimanja medicinske sestre u javnosti, odnosno, kakve stavove i mišljenja o njima imaju pojedinci ili članovi njihovih obitelji, kojima je pružena pomoć ...medicinske sestre. U skladu s glavnim ciljem, postavljeni su podciljevi vezani uz kvalitetu usluge medicinskih sestara, njihovu susretljivost, ljubaznost i empatiju te cijenjenost sestrinstva kao profesije u društvu.
Metode: Ispitan je kvotni uzorak od 113 sudionika iz Blata na Korčuli, od kojih je 60 bilo muškog spola, a 53 ženskog spola. Kvotna stratifikacija provedena je s obzirom na dobne skupine ispitanika. Rezultati su analizirani primjenom posebno sastavljenog anketnog upitnika, u odnosu na pojedinačne tvrdnje te u odnosu
na tematska područja, koja su pokrivala podciljeve istraživanja.
Rezultati: Kvaliteta usluge koju pružaju medicinske sestre bila je iznimno zadovoljavajuća (maksimalna prosječna procjena, kao i maksimalne procjene za sve pojedinačne tvrdnje koje opisuju ovo tematsko područje). Medicinske sestre iznimno su pozitivno percipirane u smislu njihove susretljivosti, ljubaznosti i empatije (maksimalna prosječna procjena, kao i maksimalne procjene za veći
dio pojedinačnih tvrdnji koje opisuju ovo tematsko područje). Prosječna procjena koja je pozitivna, ali ne i maksimalna (4), upućuje da je sestrinstvo cijenjena profesija u društvu.
Rasprava i zaključci: Dobili smo potvrdne odgovore na sva tri istraživačka pitanja. Kvaliteta usluge koju pružaju medicinske sestre iznimno je zadovoljavajuća, a medicinske sestre iznimno su pozitivno percipirane u smislu njihove susretljivosti, ljubaznosti i empatije. Pokazalo se i da je sestrinstvo cijenjena profesija u društvu. Međutim, dosta je „prostora“ za poboljšanje percepcije medicinskih
sestara u društvu, posebno s aspekta naglašavanja važnosti njihove stručnosti bazirane na poboljšanom obrazovanju.
Rad je trećenagrađeni esej na natječaju Hrvatske udruge nastavnika povijesti i Hrvatsko-američke kulturne udruge. U njemu autor daje primjer kako se učenicima sedmog razreda osnovne škole može ...približiti doživljaj Prvog svjetskog rata povlačeći analogiju s tada aktualnom katastrofom: poplavom rijeke Save koje su osobno doživjeli.
Cilj istraživanja bio je ispitati socijalne kompetencije studenata učiteljskih fakulteta važne za primjenu i poboljšanje obrazovne inkluzije. U istraživanju su sudjelovala 374 studenta dvaju ...učiteljskih fakulteta u Republici Srbiji – 207 studenata prve godine i 171 student četvrte godine. Primijenjeni instrument osmišljen je za istraživačke svrhe i izrađen kao kombinacija upitnika i Likertove skale. Rezultati pokazuju da studenti, sudionici istraživanja, imaju pozitivne stavove prema fokusnim situacijama, što ukazuje na postojanje empatije i male društvene distance u odnosu na drugačije ljude; poštuju različitosti i imaju osjećaj za socijalnu pravdu, a problemima ljudi s teškoćama pristupaju iz pozicije njihovih ograničenja. Studenti četvrte godine pokazali su pozitivnije stavove prema tim pitanjima, što nas je dovelo do zaključka da imaju veće socijalne kompetencije za sudjelovanje u inkluzivnom obrazovanju. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za kontinuiranom procjenom studentskih kompetencija za inkluziju, što bi bio početni korak u poboljšanju diferenciranih programa koji potiču i razvijaju te kompetencije.
Kako odgojiti učenike da svoju vrijednost prepoznaju u stvaranju koristi za opće dobro, a ne samo za osobne interese te kako omogućiti prepoznavanje zajedničkog i pojedinačnog cilja kao jedinstvenog? ...Divergentnost ciljeva može biti uzrok raspršivanja pažnje i besplodnog lutanja, no može omogućiti osobni razvoj putem intrinzičnih poticaja. U radu se govori o tome koje nastavne prakse omogućuju razvoj sposobnosti autonomnog razvoja djece osnovnoškolske dobi te kako likovno-kreativne i radioničke prakse omogućuju i potiču pojavu sposobnosti za veće samorazumijevanje i razvoj empatije za potrebe drugih. Govori se o smislu uzora kao poželjne matrice i odgovornosti učitelja kao nosilaca tog atributa pri stvaranju i učenju prepoznavanja strategija izlaza i rješenja. Rad ukazuje na to da se u školi ne može učiti mudrost, ali da se za mudrost može pripremati.
Život kao medij smrti? Janeš, Luka
In medias res,
05/2019, Volume:
8, Issue:
14
Web Resource
Open access
U eseju se raspravlja o dijalektičkoj konstelaciji fenomena života i smrti u odnosu na medij bivstvovanja, a u kontekstu egzistencijalne tjeskobe što se uobičajeno nameće kao »normalno« stanje ...prosječnog stanovnika »globalističkog cirkusa«. Osim dijalektičke kategoričke sljubljenosti fenomena života i smrti na kozmološkom planu, fokus će biti i na problematici »mehaničkog«, tehniciziranog heteronomnog oblika ljudskog života za kojeg će se tvrditi da ne pretpostavlja življenje nego preživljavanje, te će se u skladu s navedenim argumentirati u smjeru »raz-življavanja« putem filozofije. Također, bit će riječi i o erosu spram smrti i »simulakrofiliji« koja ispunjava dobar dio pora aktualnog svijeta, te će se ponuditi (bio)etički ključ za evaluaciju i rasvjetljavanje zadanih aporija. Postavljena problematika dijalektičkog odnosa fenomena života i smrti položit će se na plan prostornosti psihičkog polja, te će se kroz pitanje svijesti i narcizma, a koristeći refleksije Thomasa Fuchsa i Alfreda Northa Whitheada, nastojati elaborirati na originalan, kritičan i koherentan način.
Prisutnost pojma empatija u Freudovim teorijskim spisima više je naznaka problema negoli cjelovit psihoanalitički koncept. Freud se više oslanja kad je u pitanju empatija na izvore iz lijepe ...književnosti i filozofije negoli na egzaktne znanstvene osnove (1 – 3). To čine i mnogi drugi autori iz različitih zemalja (4). Empatija kao pojam i teorijsko polazište s vremenom je bivala sve prisutnijom sastavnicom u psihoanalizi, da bi u self-psihologiji dobila bitnu ulogu i postala polazištem za mnogobrojna istraživanja u suvremenim psihološkim znanstvenim disciplinama. Rad koji predstavljam pokušaj je da se u tom smjeru približe glavni tokovi razvoja pojma i predmeta empatije.
Provedeno je istraživanje osmišljeno kako bi se ispitao odnos između parentifikacije i izbora obrazovanja – konkretno, psihologije naspram humanističkih znanosti. Dodatno, istražili smo povezanost ...parentifikacije s jedne strane te kognitivne i afektivne empatije i otpornosti s druge strane. Osnova je za ovo istraživanje bio sve veći broj nalaza koji govore da parentifikacija potencijalno nema samo moguće negativne efekte već moguće facilitira razvoj nekih specifičnih pozitivnih sposobnosti (npr. više vještine empatije i viša otpornost).Usporedili smo 265 studenata psihologije s 51 studentom humanističkih znanosti na varijablama parentifikacije, empatije i otpornosti. Na podacima grupe studenata psihologije proveli smo hijerarhijske regresijske analize za kognitivnu empatiju, afektivnu empatiju i otpornost, s parentifikacijom i mogućim ometajućim čimbenicima kao prediktorima.Studenti psihologije izvijestili su o više iskustava parentifikacije u svojim obiteljima nego studenti humanističkih znanosti, ali nisu imali više rezultate na empatiji i otpornosti. Kod studenata je psihologije parentifikacija bila povezana s višom otpornošću i višom kognitivnom empatijom, no nije bila povezana s afektivnom empatijom.Dobiveni nalazi djelomično potvrđuju hipotezu o specifičnom mentalnom razvoju parentificirane djece.
PDF
