Rezultati istraživanja potvrđuju kako je odrastanje uz kućnoga ljubimca povezano sa socioemocionalnim razvojem djece. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati odnos u kojemu stoje privrženost majci, ...privrženost kućnomu ljubimcu i empatija, socijalna kompetencija i usamljenost. U istraživanju je sudjelovalo 480 učenika četvrtoga, šestoga i osmoga razreda osnovnih škola u Istri (226 djevojčica i 254 dječaka) te njihovi roditelji. U ispitanom uzorku 63 % djece ima
jednoga ili više kućnih ljubimaca.
Djeca koja su visoko privržena kućnomu ljubimcu percipiraju veće povjerenje prema majci, dok djeca koja su nisko privržena kućnomu ljubimcu pokazuju najviši stupanj otuđenja od majke.
Rezultati upućuju na postojanje značajnog efekta privrženosti kućnomu ljubimcu za empatiju i usamljenost. Djeca visoko privržena kućnomu ljubimcu pokazuju veću empatiju, u odnosu na djecu koja su slabije privržena kućnomu ljubimcu i djece koja nemaju kućnoga ljubimca. Djevojčice visoko privržene kućnomu ljubimcu koje pohađaju 8. razred značajno su usamljenije od svih ostalih djevojčica, bez obzira na razred i privrženost kućnomu ljubimcu.
Komunikacija, kao vrlo složen proces, predstavlja stručnu kompetenciju kojom medicinska sestra raspolaže tijekom pružanja sestrinske skrbi. U radu su prikazani čimbenici koji pospješuju kvalitetu ...komunikacije, kao i oni koji je otežavaju. Prikazani su rezultati istraživanja na području komunikacije s ciljem dodatne razrade svih potrebnih promjena za poboljšanje kvalitete komunikacije. Naglašava se razvoj odnosa povjerenja i poštovanja, uvažavajući bolesnika kao osobu u društveno - profesionalnom odnosu, što čini suštinu sestrinstva i sestrinske prakse.
Škola nije samo mjesto gdje djeca uče čitati i računati, to je i mjesto socijalizacije i učenja socijalnih vještina koje su potrebne za interakciju i adaptaciju u kulturnom okruženju. U radu se ...objašnjavaju temeljni stilovi ponašanja (komunikacije) te se ističe njihova važnost za radnu sredinu, poglavito školsku. Glavni dio rada bavi se razlikama između neasertivnog i asertivnog načina ponašanja u školskoj knjižnici te donosi nekoliko korisnih asertivnih tehnika. Kako je izučavanje i istraživanje asertivnosti u nas novijeg datuma, u radu su opće spoznaje iz ovoga područja primijenjene i prilagođene situacijama u školskoj knjižnici.
U radu se analiziraju rezultati dijela šireg empirijskog istraživanja o utjecaju interakcije djeteta s lutkom na ponašanje i igru djece , i to onog dijela čiji je cilj ispitivanje povezanosti ...odgojiteljeve emocionalne empatije i mašte s prosocijalnim i agresivnim ponašanjem djece, te obilježja njihove spontane igre u dječjem vrtiću. Utvrđeno je da postoji povezanost između odgojiteljičine empatije i mašte s prosocijalnim i agresivnim ponašanjem djece, te određenim aspektima dječje spontane igre.
Djeca iz odgojnih skupina, koje vode više empatične i maštovite odgojiteljice (eksperimentalna skupina), procijenjena su kao više prosocijalna, dok su kod manje empatičnih i maštovitih odgojiteljica (kontrolna skupina) djeca procijenjena kao više agresivna.
Rezultati praćenja dječje spontane igre ukazuju da su u djece koju vode više empatične i više maštovite odgojiteljice (eksperimentalna skupina odgojiteljica) zastupljenije igre mašte, posebice simboličke igre s lutkom, te praktično-radne aktivnosti, u maloj skupini ili u paru. Kod kontrolne skupine odgojiteljica, u djece su značajno više zastupljene društvene i didaktičke igre s pravilima, te sportske igre.
U istraživanju povedenome na uzorku od 163 učiteljice i učitelja
iz zagrebačkih osnovnih škola koje pohađaju učenici izbjeglice
cilj je bio utvrditi doprinose etničkog identiteta, opće i etnokulturne
...empatije, iskustva kontakta te školske klime na učiteljska
akulturacijska očekivanja integracije i asimilacije od učenika
izbjeglica. Pretpostavljeno je da će etnički identitet biti negativan,
a opća i etnokulturna empatija, iskustvo kontakta te školska klima
pozitivni prediktori akulturacijskog očekivanja integracije.
Očekivano je i da će etnički identitet, opća empatija, etnokulturna
empatija, iskustvo kontakta i školska klima biti negativni prediktori
akulturacijskog očekivanja asimilacije. Rezultati pokazuju
da su veća etnokulturna empatija i povoljnija školska klima prediktori
očekivanja integracije, dok je povoljnija školska klima
prediktor akulturacijskog očekivanja asimilacije. Etnokulturna
empatija i, posebice, školska klima korisni su u objašnjavanju
učiteljskih očekivanja integracije i asimilacije od učenika
izbjeglica, pa tako mogu biti smjernice za poboljšanje odnosa
domicilnoga stanovništva i izbjeglica u školskom kontekstu.
U ovom radu govori se dvojezičnosti iz „vruće“ perspektive, točnije pokušava se naći odgovor na pitanje pokazuju li mađarsko-srpski dvojezični govornici i jednojezični govornici razlike i varijacije ...u vještinama empatije i emocionalne inteligencije. Za mjerenje spomenutih varijabli, koristili smo prilagođeni upitnik o jezičnoj povijesti, mađarsku verziju Davisova Indeksa interpersonalne reaktivnosti (IRI-HU), te Wong i Law Skalu emocionalne inteligencije (WLEIS-HU). Analizirani su podatci dobiveni od 208 ispitanika u Republici Srbiji. Uspoređujući pojedince koji su jednojezični i dvojezični, koji trenutačno koriste i znaju svoje jezike na različitim razinama, rezultati su pokazali da osobe s višim razinama znanja jezika i većom učestalošću trenutačnoga korištenja jezika procjenjuju kao bolje svoje vještine procjene emocija drugih osoba te vještinu promjene perspektive.
Igre su se u rimskim arenama sastojale u osnovi od borbi gladijatora na život i smrt, od okrutnih smaknuća prijestupnika te od lova i borbi s divljim zvijerima. Milijuni ljudi i milijuni životinja ...ubijeni su u arenama carskoga Rima. Članak pokazuje da su spomenuti elementi igara pronađeni u većini predmodernih društava širom globusa od najranijih vremena, i u starim civilizacijama i u plemenskim društvima. Pojava pokreta za zaštitu životinja, ukidanje kulture dvoboja i sustava sadističkog kažnjavanja dio su kulturalnih transformacija koje su započele tek u doba prosvjetiteljstva i modernizacije. Može se pokazati da su psihičko-kognitivne strukture odgovorne za široku rasprostranjenost okrutnih praksi u predmodernim društvima te za njihovo ukidanje u procesima modernizacije. Interkulturalna psihologija uspijeva povezati te povijesne kognitivne strukture i transformacije s empirijskim rezultatima otkrivenima u različitim suvremenim kulturama širom globusa u posljednjih sedamdeset godina.
Nastavnička empatija važan je dio profesionalne uloge nastavnika i povezana je s brojnim ishodima
kod učenika. Istraživanja pokazuju da su žene empatičnije od muškaraca, ali rod prestaje
biti ...prediktorom empatije nakon što se u regresijske modele uključe osobine ličnosti ili rodne
uloge. Ugodnost i ekspresivnost pokazale su se najsnažnijim korelatima empatije među osobinama
ličnosti odnosno rodnim ulogama, no te su determinante empatije još uvijek rijetko
istražene kod nastavnika/ca. Stoga je cilj ovog istraživanja ispitati ulogu ugodnosti i ekspresivnosti
u odnosu između roda i empatije na uzorku studenata/tica nastavničkog smjera različitih
fakulteta. Testirana su dva serijalna medijacijska modela s rodom kao prediktorom, ugodnošću
i ekspresivnošću kao medijatorima te aspektima empatije kao kriterijskim varijablama.
Rezultati su potvrdili medijacijsku ulogu ugodnosti i ekspresivnosti u odnosu između roda i
empatije. Značajni učinci serijalne medijacije pokazali su da su buduće nastavnice iskazale veću
ugodnost što je imalo pozitivan učinak na ekspresivnost, a to je potom imalo pozitivan učinak
na empatičnu brigu i zauzimanje tuđe perspektive. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za
diferenciranim pristupom treninzima empatije s različitim skupinama budućih nastavnika/ca,
posebno s onima koji imaju manje izraženu ugodnost i ekspresivnost.
Društvene su mreže relativno nov fenomen koji utječe na živote ljudi diljem svijeta. Broj korisnika društvenih mreža nedavno je dosegao milijarde, a ta se brojka svake godine povećava. Rezultati ...prijašnjih istraživanja pokazali su da pretjerano korištenje društvenih mreža može imati negativne učinke na mentalno i fizičko zdravlje. Stoga je važno istražiti koji psihološki čimbenici mogu pridonijeti pretjeranomu korištenju društvenih mreža. Socijalna anksioznost i aleksitimija snažni su prediktori pretjeranoga korištenja društvenih mreža, međutim, malo se zna o ulozi empatije i teorije uma u pretjeranome korištenju društvenih mreža. Stoga je primarni cilj ovoga istraživanja bio ispitati medijacijski učinak empatije i teorija uma u odnosu između aleksitimije i socijalne anksioznosti. Sudjelovalo je ukupno 1737 ispitanika (Mdobi = 25.28, SDdobi = 10.00; 60.83 % žena). Sudionici su dali svoje procjene na mjerama empatije, socijalne anksioznosti, teorije uma, usamljenosti i pretjerane upotrebe društvenih mreža. Medijatorski efekti empatije i teorije uma provjereni su pomoću strukturalnoga modeliranja. Dobivena je pozitivna povezanost između poteškoća u identificiranju osjećaja (aleksitimija) i socijalne anksioznosti: B = 0.53 (95 % CI 0.41 – 0.65, p < .001). Također, utvrđena je značajna pozitivna povezanost između socijalne anksioznosti i pretjeranoga korištenja društvenih mreža: B = 0.28, 95 % CI 0.14 – 0.37, p < .001; dok usamljenost nije bila povezana s korištenjem društvenih mreža. Slično tomu, nije dobiven značajan medijatorski efekt empatije i teorije uma na vezu između poteškoća u identificiranju osjećaja i socijalne anksioznosti. Buduća bi istraživanja trebala ispitati mogućnost generalizacije dobivenih rezultata u različitim kulturnim/jezičnim okruženjima. Primarno ograničenje provedenoga istraživanja proizlazi iz presječnoga nacrta koji onemogućava stvaranje uzročno-posljedičnih odnosa između istraženih konstrukata.
Svako razdoblje ljudske povijesti imalo je svoja mitska bića na granici između ljudskog i neljudskog. U suvremenom svijetu to mitsko granično mjesto zauzima kiborg kao tehnoznanstvena i kulturna ...metafora zapadnog poslijeljudskog identiteta. Kiborg predstavlja sučelje ljudskog i strojnog, odnosno ljudsko tijelo s tehnološkim usadcima. Rad analizira koncepciju kiborga pomoću dva suprotstavljena procesa: prvi, koji označava rastvaranje pozicije ljudskog subjekta kao temelja zapadne filozofijske tradicije; i drugi, koji je usmjeren "obrani" subjekta. Teoretsko-konceptualni okvir rada, za određivanje pojmova "poslijeljudsko" i "neljudsko", čine razvojne strategije tehno-znanstvenog sustava usmjerene prema ljudskom tijelu i svijesti. Postavlja se teza da će dominantno područje napredovanja znanosti i tehnologije u 21. stoljeću biti područje ljudskog tijela i svijesti. Analiza ljudskog identiteta u odnosu na tehno-identitete kiborga temelji se na "klasičnim" i cyberpunk distopijama koje u tom smislu postavljaju dva ključna čimbenika: sjećanja i empatiju.
