Numeričke 3D modele strujanja podzemnih voda karakterizira velika složenost, brojnost ulaznih podataka, ali i velika primjena. U ovom se radu vršilo modeliranje podzemnih voda na slivnom području ...rijeke Vuke u istočnom dijelu Hrvatske. Osnovne karakteristike ovog područja su automorfna i hidromorfna tla, vertikalna i horizontalna heterogenost geoloških slojeva, vegatacijski pokrov, te brojne rijeke i kanali. Nakon uspostavljanja konceptualnog modela, model se pretvorio u numerički uz odgovarajuće matematičke izraze. Nakon kalibracije modela, rađena je parametarska analiza koja je pokazala da najveći utjecaj na strujanje u analiziranim uvjetima ima infiltracija, koja je kalibracijom određena na 17% od ukupnih oborina palih na slivno područje. Ovo predstavlja važan podatak zbog toga što se promatrane vrste tla prihranjuju uglavom oborinama, ali i zbog proračuna vodne bilance. Parametarska je analiza pokazala i da vrlo mali utjecaj na konačan rezultat kod ovakvih modela ima evapotranspiracija unatoč tome što je 70% sliva prekriveno vegetacijom.
Za procjenu efektivne dnevne evapotranspiracije odabran je SEBAL metodološki pristup koji se temelji na jednadžbi površinske energetske bilance, a kao ulazne podatke koristi informacije izvedene iz ...satelitskog snimka (NOAA AVHRR) te meteorološka mjerenja s odabranih meteoroloških postaja na dan preleta satelita. Ovim je pristupom, osim kvantifikacije efektivne dnevne evapotranspiracije, omogućen i uvid u prostorne značajke svih komponenata energetske bilance te prostornu dinamiku evapotranspiracije.
Model prostorne razdiobe glavnih tipova šuma u Hrvatskoj razvijen je kao funkcija makroklimatskih varijabli (srednja mjesečna temperatura, mjesečna oborina, srednje mjesečno Sunčevo ozračenje i ...mjesečna potencijalna evapotranspiracija) te varijabli izvedenih iz digitalnog elevacijskog modela (orijentacija i nagib terena). Neuralne mreže korištene su kao oruđe za modeliranje. Model je razvijen u okviru rasterskog geografskog informacijskog sustava, uz prostornu razlučivost od 300 x 300 m i baziran je na karti šumske vegetacije (mjerila 1:500000) i interpolacijskih makroklimatskih modela. Podudaranje između modeliranih i kartiranih tipova šuma vrlo je dobro, što upućuje na jaku korelaciju između makroklime i glavnih tipova šuma u Hrvatskoj, te na visoku pouzdanost modela. Model je primjenjen na cijeli hrvatski teritorij s ciljem konstruiranja potencijalne prostorne razdiobe glavnih šumskih tipova. Model bi mogao biti koristan u planiranju pošumljavanja, kao i u predviđanju vegetacijske sukcesije pod utjecajem pretpostavljenih klimatskih promjena.