U ovom članku predstavlja se vrlo raširena škola filozofije prava: pravni pozitivizam. Najpopularnije tumačenje pravnog pozitivizma temelji se na razdvajanju prava i morala. U vrijeme velike skrbi za ...ljudska prava, ovo razdvajanje razumljiv je uzrok averzije spram pravnog pozitivizma. Pravo, koje je u svojoj posljednjoj instanci uvijek poduprto prisilom, toliko je osjetljiv instrument za posezanje u međuljudske odnose, da ne može biti u potpunosti odvojen od diskursa legitimacije i limitacije državne vlasti.
S druge strane, pravni je pozitivizam učenje koje unatoč brojnim usponima u povijesti mu antagonističkog jusnaturalizma, uvijek iznova osigurava svoju vrijednost i valjanost, tako da neki govore čak i o »vječnom vraćanju pozitivizma«. Činjenica je da su razlozi izdvajanja morala od pravnog diskursa vrlo složeni i da nadilaze predodžbu o a-moralnosti ili čak bezbrižnosti pravnika. Razlozi tog izdvajanja kriju se u ontološkoj utemeljenosti novovjekovnog mišljenja. Ovdje se ukazuje na međusobno prožimanje i svojevrsnu upregnutost pozitivizma u ontološke strukture.
Krajem 18. stoljeća, kad je donesen jedan od najpoznatijih političkih dokumenata, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, nije bilo teško pronaći odgovor na pitanje o onome »što« ljudskih prava, ...premda se time stupilo na tlo jednog u temelju drugačijega morala. Na ovaj ili onaj način ljudska prava su se izvodila iz uma, što znači iz jedne moći koja bi trebala napisati »Evanđelje čistoga uma«. Stoljeće i pol kasnije, 1948. godine, jedno takvo pitanje ne samo da je bilo manjkavo, nego je u samo nekoliko godina djelovanja Opće deklaracije o ljudskim pravima postalo jasno da traganje za onim »što« ljudskih prava svaki dan iznosi na vidjelo sve brojnije i dublje nesuglasice. Stoga je predložen jedan strateški pomak: proglasimo pitanje o onom »što« prevladanim i posvetimo se onome »kako« ljudskih prava. Umjesto pozitivne zadaće (Koje mišljenje može odgovoriti na ono »što« ljudskih prava?) predlažemo negativnu zadaću: Koje mišljenje može naštetiti onome »kako« ljudskih prava? U ovom se prilogu treba pokazati kako se kroz postmodernu uvuklo onto-teološko mišljenje koje djeluje kao leća koja iskrivljuje pogled na ljudska prava i time predstavlja jednu od najvećih suvremenih prijetnji za ljudska prava.
Nakon gotovo dvadeset godina od prvog izdanja u slovenskom bibliotečnom nizu Pravna obzorja, izdavača GV Založbe, objavljeno je i drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje prijevoda Uvoda v filozofijo ...prava jednog od vodećih njemačkih pravnih filozofa Arthura Kaufmanna (1923. – 2001.). Prijevod djela temelji se na njegovu osmom njemačkom izdanju iz 2001. godine (Einführung in die Rechtsphilosophie und Rechtstheorie der Gegenwart, C. F. Müller: Heidelberg etc.). Posebnost slovenskog izdanja dodatak je koji slijedi i dopunjuje Kaufmannov tekst. Riječ je o dvjema izrazito vrijednim raspravama: prvoj, autora doc. dr. Aleša Novaka, u kojoj je predstavljena angloamerička teorija prava, i drugoj, autora prof. dr. Marijana Pavčnika, u kojoj se analizira odnos metode/metoda i predmeta proučavanja teorije prava te naglašava doprinos velikog slovenskog teoretičara prava Leonida Pitamica tzv. čistoj teoriji prava, ali i utiranju puta k integralnom razumijevanju prava.
May 2023 brought the 200th anniversary of the birth of Ante Starčević (1823 – 1896), pater patriae and one of the most prominent figures in Croatian history. To commemorate this important jubilee, as ...well as the 125th anniversary of his death, Full Professor Pavo Barišić, Ph.D. presented us with a meticulously researched book titled ‘Ante Starčević. Ideali slobode i prava Ante Starčević. Ideals of Freedom and Law’, published by Školska knjiga in Zagreb in 2022. Professor Barišić is a well-established expert in the area of philosophy of law and an authority on the subject of Ante Starčević, having already published the book ‘Filozofija prava Ante Starčevića Philosophy of Law of Ante Starčević’ in 1996, the year of the 100th anniversary of Starčević’s death, as well as various other research papers, editions and source materials. Moreover, as a professor at the Faculty of Croatian Studies of the University of Zagreb, Barišić introduced the lectures and courses on the philosophy of law and state of Ante Starčević in 1993, rounding up three decades of continuous research on the subject.
Teorija prava nastala je u drugoj polovici 19. stoljeća odvajanjem od opće filozofije i pravne znanosti. Povijesni prikazi pravaca razmišljanja, metodoloških pristupa, utjecaja filozofskih ideja i ...rasprava oko spornih pitanja koji su obilježili razvoj ove znanstvene discipline mogu doprinijeti njezinu boljem razumijevanju. Pregledi trendova koji obilježavaju njezin suvremeni razvoj mogu doprinijeti lakšem definiranju teorijskih i praktičnih problema današnjeg prava. Oba doprinosa uspješno su ostvarena u djelu Legal Philosophy in the Twentieth Century: The Civil Law World (dalje u tekstu: LP), čiji su urednici Enrico Pattaro i Corrado Roversi. Ovaj dvanaesti pothvat iz teorije prava izdavač Springer objavio je 2016. godine.
Prikaz kontinentalne teorije prava 20. stoljeća podijeljen je u dvije knjige. Prva opisuje njezin razvoj u različitim državama kontinentalne Europe i Latinske Amerike, uključujući i prikaz hrvatske teorije prava. U drugoj knjizi najprije je u trima zasebnim dijelovima prikazan razvoj prirodnopravne teorije, pravnog pozitivizma i pravnog realizma, a neokonstitucionalistička teorija obrađena je u sklopu prikaza prirodnopravne i pozitivnopravne teorije. Nakon prikaza navedenih pravaca četvrti dio posvećen je teorijama o pravnom rasuđivanju i pravnoj logici.
